VIJESTI IZ HRVATSKE

www.vecernji.hr/lifestyle/sto-se-sve-doga-alo-u-hrvatskoj-i-svijetu-1954-godine-kad-je-nastala-bajadera-1286012

Što se sve događalo u Hrvatskoj i svijetu 1954. godine kad je nastala Bajadera?
Legendarni Elvis Presley te je godine započeo glazbenu karijeru, izdane su knjige J.R.R. Tolkiena Gospodar prstenova: „Prstenova družina“ te „Dvije kule“, dok je u Hrvatskoj održan prvi Pula film festival i rođena je glazbena diva Ksenija Erker
rije 64 godine svijet su obilježili mnogi važni povijesni, kulturni i sportski događaji te fenomeni, a u Hrvatskoj je te davne 1954.godine stvorena najelegantnija hrvatska pralina, Bajadera. Dok se moda radikalno transformirala u tih šezdeset godina, Bajaderino ruho kao i neponovljivi okus ostali su prepoznatljivi više od pola stoljeća. Dvadesetih godina prošlog stoljeća Kraš je započeo s proizvodnjom raznovrsnih, ručno izrađenih nougat proizvoda iz kojih se, zahvaljujući znanju i kreativnosti Kraševih tehnologa, kasnije razvila Bajadera. Brzo se istaknula svojom posebnošću, započela je uspon prema zvjezdanoj slavi i postala jedna od najpoznatijih slastica u ovom dijelu Europe.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/lifestyle/sto-se-sve-doga-alo-u-hrvatskoj-i-svijetu-1954-godine-kad-je-nastala-bajadera-1286012 - www.vecernji.hr

Elvis postaje kralj rock 'n' rolla No,skočimo na trenutak u vremeplov i vratimo se u 1954 godinu. Kako je tad izgledala moda, o kakvim su haljinama maštale žene, kakva se glazba slušala, što se čitalo, koliko su koštale kuće, stanovi, auti... Pa prisjetimo se tih zlatnih vremena sredine 20.stoljeća. Te davne 1954. godine grupa djece u Pittsburghu, primila je prvu injekciju cjepiva protiv dječje paralize, zarazne bolesti koja se u to vrijeme širila tolikom brzinom da je zavladala prava epidemija, a njezino zaustavljanje činilo se gotovo nemogućim. Tad je započelo masovno cijepljenje, a danas je ta bolest gotovo iskorijenjena. Elvis Aaron Presley, zgodan mladić iz Mississippija, koji je radio kao vozač kamiona u Tennesseeju, okupio je ekipu, odveo u glazbeni studio i tamo je 1954. godine nastala pjesma „Blue Moon of Kentucky“. Već krajem godine ta se pjesma penjala na svim glazbenim ljestvicama i tako je krenula strelovita zvjezdana karijera kralja rock and rolla. Elvis se tad i po prvi put ozbiljno zaljubio.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/lifestyle/sto-se-sve-doga-alo-u-hrvatskoj-i-svijetu-1954-godine-kad-je-nastala-bajadera-1286012 - www.vecernji.hr
Njegovo srce osvojila je crnokosa ljepotica Dixie Locke Emmons, no njihova ljubav nije dugo potrajala jer su za Elvisom ubrzo žene diljem svijeta počele ludovati. Tih pedesetih godina, Marlon Brando je snimio kultni film „Divljak“ u kojem je proslavio kožnatu jaknu, koja je zahvaljujući njemu stekla svjetsku slavu. Žene tad nisu nosile hlače ni minice, u modi su bile ženstvene strukirane haljine s dužinom ispod koljena. Život je tada bio mnogo jeftiniji, kuće u Americi koštale su prosječno desetak tisuća dolara, mjesečna najamnina za stan bila je oko osamdesetak dolara, a autima je prosječna cijena bila tisuću dolara. No, te je godine Mercedes proizveo prvi model 300 SL Coupe, koji je predstavljao pravu revoluciju u automobilskoj industriji. Te su godine izdani i Gospodari prstenova „Prstenova družina“ i „Dvije kule“ engleskog pisca J.R.R. Tolkiena. On je 12 godina pisao knjigu, no izdavači su je odlučili podijeliti u trilogiju. Knjige su bile toliko uspješne u Velikoj Britaniji i SAD-u, da se Tolkien morao preseliti i promijeniti broj telefona. Bajadera | Autor : Promo Foto: Promo Ovih blagdana darujte Bajaderu No vratimo se na trenutak u Hrvatsku. Te je godine prvi put u Puli održan naš najstariji filmski festival. Koliko je u to doba bio popularn, svjedoči činjenica da su ga posjetili Orson Welles, Sophia Loren, kao i holivudski bračni par Elizabeth Taylor i Richard Burton. Te se godine u Zagrebu rodila i naša glazbena diva Ksenija Erker, koja je počela nastupati već kao sedmogodišnja djevojčica. Njeni hitovi „Proljeće bez tebe“ i „Nikad više“ i danas se rado pjevuše. Pedesetih godina prošlog stoljeća „rodio“ se i Kraš. Union, Bizjak i ostali manji proizvođači ujedinili su se pod zajedničkim imenom antifašističkog borca i sindikalista, Josipa Kraša. Bajadera | Autor : Promo Foto: Promo Prva Kraš Bonbonničra otvorena je 1952. godine u samom srcu Zagreba, u najpoznatijoj zagrebačkoj ulici, na adresi Ilica 15, a dvije godine kasnije rađa se kraljica među desertima, svima poznata i omiljena Bajadera. Njezin neponovljivi okus rezultat je znanja Kraševih majstora, biranih prirodnih sastojaka i zaštićene recepture. Aromatični lješnjaci i bademi s finom čokoladnom masom daju Bajaderi nenadmašnu topivost. Svaka pralina u sebi nosi priču o nezaboravnom okusu, bogatoj povijesti i strasti prema izradi slastica. Bajadera | Autor : Promo Foto: Promo Priča je to koja oživi svaki put kad Bajadera postane dio naših života, kad sudjeluje u obiteljskim druženjima i proslavama, pokazuje ljubav i zahvalnost, čestita rođendane. Tada raskoš njena okusa donese radost u srca onih koje volimo, zaokupi njihova osjetila i učini da svatko u onom prolaznom pronađe osjećaj beskrajne ljepote. O kraljici među pralinama, koja je idealan dar i ovih blagdana doznajte više ovdje.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/lifestyle/sto-se-sve-doga-alo-u-hrvatskoj-i-svijetu-1954-godine-kad-je-nastala-bajadera-1286012 - www.vecernji.hr


http://www.kras.hr/hr/proizvodi/bombonijere/bajadera

https://www.tacno.net/novosti/sumamed-je-izum-socijalisticke-republike-hrvatske/

Sumamed je rezultat uma Slobodana Đokića, Gorjane Radoboja-Lazarevski, Zrinke Tamburašev i Gabrijele Kobleher. Sumamed je izum Socijalističke Republike Hrvatske!

„Najveći preokret u povijesti medicine u kontekstu koronavirusa, može pokrenuti kombinacija lijeka protiv malarije i Sumameda“, napisao je na društvenim mrežama predsjednik SAD Donald Trump. Kada Donald Trump objavi svoju poruku ona se pomno analizira u svakom kutku svijeta, a posljedica ove izjave je i to da su narudžbe Sumameda drastično porasle. Stoga su i mnogi hrvatski političari dočekali ove Trumpove riječi kao melem, kao da su u najmanju ruku njima upućene pohvale i za samu činjenicu postojanja Sumameda, očito želeći pripisati i sebi dio slave što se taj lijek uopće i pojavio i to baš u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji još 1979. godine.

Lijek kojeg spominje Donald Tramp – Sumamed je antibiotik Azitromicin, koji predstavlja jedno od najvećih dostignuća hrvatske znanosti kojeg je PLIVA, farmaceutska tvrtka iz Zagreba patentirala 1979. godine, tako da je tadašnja Jugoslavija, a time i Hrvatska ovim Plivinim izumom svrstana među 9 zemalja svijeta koje su vlastitim znanjem i umijećem proizveli antibiotsku supstancu. I ne samo to, taj lijek je i danas jedan od popularnijih antibiotika, a i mene samog je poslije 2,5 mjesečnog ležanja s upalom pluća prošle godine vratio u žive. Iza svakog izuma i patenta stoje konkretni ljudi sa svojim umijećima, koji su ulagali godine svoga rada i znanja odričući se užitaka i raznih drugih prilika, da bi ostvarili ovakve rezultate.

Svoj Istraživački institut Pliva osniva 1952. godine., a do 90-tih godina se, kako navode stručne osobe Doroteja Kirhmajer-Vujčić i Matko Utrobičić toliko razvio da je samo oprema vrijedila više stotina milijuna EUR-a. Oni iznose podatak da se u 10 godina od 1976. godine do 1986. godine „uvode u proizvodnju 132 nova lijeka od čega je njih 58 razvijeno na osnovi vlastite sirovine i recepture, uz napomenu da 90% svih proizvoda predstavlja rezultat vlastite tehnologije“.

No, pored opreme najveće bogatstvo Istraživačkog instituta su bili ljudi, njegovi stručnjaci i znanstvenici, a svake godine su se zapošljavali mladi istraživači, netom završeni farmaceuti, kemičari i tehničari. Do epohalnog izuma Sumameda, u kojem danas spas čovječanstva kroz suzbijanje koronavirusa, najvećeg svjetskog izazova nakon II. svjetskog rata traži i sam predsjednik Donald Trump i to gotovo 40 godina poslije njegova izuma u zagrebačkim laboratorijima, doveo je tim znanstvenika na čelu sa dr.sc. Slobodanom Đokićem.

Dr.sc. Slobodan Đokić je porijeklom iz Danilovgrada, Crna Gora gdje je rođen 30.11.1926. godine, a umro je u Zagrebu 6.10.1994. godine. Gimnaziju je završio u Beogradu 1944. godine, studirao je u Pragu i Zagrebu, da bi diplomirao 1952. godine i doktorirao 1957. g. u Zagrebu. Profesor je zagrebačkog Sveučilišta i direktor Istraživačkog instituta od 1971. g. do 1990. godine. Autor je i suautor više od 300 patentiranih prijava.

Pored Slobodana Đokića, kao vođe tima, u timu izumitelja Sumameda su bili dr.sc. Gorjana Radoboja-Lazarevski rođena u Omišu 13.1.1946. godine, dr.sc. Zrinka Tamburašev rođena u Sisku 22.9.1921. godine, a umrla u Zagrebu 25.4.2003. godine i mr.sc. Gabrijela Kobrehel.

Ovaj kvartet zagrebačkih znanstvenika je izumio Sumamed i on je proizvod njihova uma.

I nitko u Republici Hrvatskoj danas nema pravo dičiti se izumom Sumameda, a da se ne spomene ovih četvero znanstvenika koji su svojim izumom, svojim proizvodom spasili milijune ljudi diljem svijeta u ovih 40 godina primjene toga lijeka koji je i danas među najprodavanijima.

Ovaj je izum omogućila i činjenica što su živjeli i stvarali u vrijeme samoupravljanja, kada su oni sami vodili i upravljali izuzetno uspješno, kako Institutom, tako i cijelom Plivom, osjećajući je kao svoje čedo, kao vlastito ne samo materijalno već i duhovno bogatstvo, svoje poduzeće i „brand“ koji su znali podići na sam vrh svjetske farmaceutske industrije. I ova 4 velikana, kao i desetine tisuća zaposlenika Plive odricali su se viših osobnih primanja kako bi se solidarno u samoupravnom socijalističkom uređenju međusobno pomagali izgradivši 1.400 stanova za svoje radnike i 11 restorana kako se tada zvalo društvene prehrane, te dva hotela u Supetru i Novom Vinodolskom.

Takva Pliva 1985. godine ima 200 milijuna EUR-a izvoza, a paleta obuhvaća 2.500 proizvoda. Nakon prodaje licencije za američko i zapadno europsko tržište svjetski poznatom Pfizeru, prihodi Sumameda sa tog tržišta rastu na 3 milijarde dolara. Početkom 90-tih Pliva zapošljava 7.500 radnika.

No 1993. godine tek stasala Republika Hrvatska, u vrijeme rata otima iz ruku samoupravljača koji su stvorili Plivu i njen Institut, otima njihovo čedo i kaže Pliva je sada imovina RH, dozvolivši da radnici otkupe tek 20 % dioničkog kapitala društva, iako su prije pojave HDZ-a bili praktično apsolutni vlasnici i upravljači kroz formu društvenog vlasništva. Republika Hrvatska dakle nacionalizira, otima, uzima iz ruku radnika i znanstvenika do jučer njihovu imovinu, šaljući kao novi titular svoje politički podobne kadrove, koji će nešto kasnije otići u Veronu kako bi uz zvukove, note i arije iz opere Cavalleria rusticana skladatelja Pietra Mascagnia Ivo Sanader i ekipa dogovorili da američka skoro nepoznata kompanija iz New Jerseya BARR sa 1.000 radnika koju su posprdno zvali „tabletarom“ preuzme farmaceutski gigant Plivu sa 7.5 tisuća zaposlenika, za smiješnih 2.2 milijarde dolara s obzirom na prihode i potencijale Plive.

Tako je ono što je hrvatska pamet stvarala 80 godina, HDZ-ov um rasplinuo uz par taktova Cavallerie rusticane, u prijevodu uz par nota „Seoskog viteštva“.

I kao da su uzalud naših 4 spasitelja ljudskih života iz Plivinog instituta, naših 4 vrhunskih svjetskih znanstvenika koji su cijeli svoj život posvetili znanosti, napretku i zajednici, kao da se tisuće radnika Plive uzalud odricalo dijela primanja da bi izgradili jedan od najprestižnijih svjetskih farmaceutskih Instituta, jer je „Seosko viteštvo“ HDZ-a dolaskom Republike Hrvatske postalo važnije od znanja, odricanja i brige za zajednicu.

To je bilo istinsko seosko viteštvo, oteti od onoga tko je to 80 godina stvarao, uzdizao i nadograđivao, prodati jeftino i tako omogućiti da njih nekoliko postotaka živi bezbrižno i ugodno hraneći se pohlepom i sarkastično se predstavljati zaštitnikom hrvatskih nacionalnih interesa koje su dobro znali unovčiti, tražeći u stilu veronskog „Seoskog viteštva“ priznanje i za sebe za postojanje Sumameda.

Ne gospodo.

Sumamed je rezultat uma Slobodana Đokića, Gorjane Radoboja-Lazarevski, Zrinke Tamburašev i Gabrijele Kobleher.

Sumamed je izum Socijalističke Republike Hrvatske!

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/na-kraju-svi-su-se-okrenuli-od-hrvata-osim-srba-koji-su-se-i-sami-bojali-slicne-sudbine-15076936

Na kraju, svi su se okrenuli od Hrvata. Osim Srba, koji su se i sami bojali slične sudbine
Magazin, uz 50. obljetnicu hrvatskog proljeća, pokreće seriju tekstova o događajima koji su utjecali na hrvatsku poziciju u okviru Jugoslavije
Piše: Robert Bajruši, Vlado Vurušić
Objavljeno: 29. svibanj 2021. 18:09
Nakon 10. sjednice CK SKH, održanoj sumornog siječnja 1970. godine, bilo je jasno da su ne samo u Hrvatskoj, nego i Jugoslaviji, zapuhali neki novi društveni i politički vjetrovi koji će pokrenuti velike promjene u sustavu i državi. Bila je to sjednica koja će označiti početak reformskog pokreta poznatog pod imenom Hrvatsko proljeće. Nastao na valu liberalizacije socijalističkog sustava koji se dogodio nakon što je Tito skinuo Aleksandra Rankovića, svemoćnog šefa tajne policije UDB-e. U to vrijeme relaksacije sustava upravo su se Hrvatska odnosno SKH i tadašnje novo moderno pokoljenje političara prometnuli u avangardu promjena koje su imale odjek i reperkusije na sve republike i pokrajine. No, ostale jedinice državne zajednice različito su reagirale na ono što se događa u Hrvatskoj. Unatoč tome što su se i u Sloveniji i Srbiji pojavile nove reformske snage (Stane Kavčič te Latinka Perović i Marko Nikezić), nije bilo snage za zajedničkim djelovanjem.

Profesor povijesti na Univerzitetu u Sarajevu Husnija Kamberović kaže nam kako u to vrijeme, barem kada je u pitanju vrh Partije, rukovodstvo BiH djeluje vrlo kompaktno, bez etničke podjele.