HRVATSKA 1 DO 2019god.

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-slavi-dan-drzavnosti-drzavni-vrh-odao-pocast-poginulima-za-domovinu-polozili-vijence-na-oltaru-domovine-i-na-mirogoju/7519515/



POVIJESNA ODLUKA SABORA
HRVATSKA SLAVI DAN DRŽAVNOSTI Državni vrh odao počast poginulima za Domovinu, položili vijence na Oltaru domovine i na Mirogoju

AUTOR:

Hina

OBJAVLJENO:

25.06.2018. u 10:40

Hrvatska danas, 25. lipnja, slavi Dan državnosti, a državni vrh je u ponedjeljak ujutro u spomen na poginule za Domovinu položio vijence na Oltaru domovine i na Mirogoju.

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković s izaslanstvima su, nakon polaganja zajedničkog vijenca na Oltaru domovine, počast poginulima za Domovinu odali polaganjem vijenaca na gradskome groblju Mirogoju ispred spomenika "Glas hrvatske žrtve - Zid boli", ispred Središnjega križa branitelja i na Zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

[url=100posto.hr/news/slavimo-li-danas-najbesmisleniji-blagdan-ne-ali-samo-zato-sto-ga-mozemo-spojiti-s-prethodnim?utm_campaign=internal&utm_medium=floater&utm_source=jutarnji.hr]100posto.hr/news/slavimo-li-danas-najbesmisleniji-blagdan-ne-ali-samo-zato-sto-ga-mozemo-spojiti-s-prethodnim?utm_campaign=internal&utm_medium=floater&utm_source=jutarnji.hr[/url]



inflacija neradnih dana Slavimo li danas najbesmisleniji blagdan? Ne, ali samo zato što ga možemo spojiti s prethodnim!

Daniel Radman

25.06.2018.10:00

Dan državnosti u Hrvatskoj, znat će oni koje pamte devedesete, nekada se slavio se 30. svibnja. Bio je to spomen na utemeljenje prvog demokratski izabranog Sabora 1990. godine, a već godinu poslije slavnog događaja taj dan proglašen je praznikom. I tako je bilo sve do jeseni 2001., kada vladajuća koalicija na čelu s tadašnjim premijerom Ivicom Račanom kreće u izmjenu Zakona o državnim blagdanima. Na našu radost izmjenama smo dobili jedan neradni dan više (godinu poslije dobit ćemo i dva), ali i potpunu konfuziju oko pitanja što se zapravo slavi.

Pa, ako ste i sami konfuzni oko toga što se slavi - a onako, slobodno rečeno, danas slavimo "rođendan Hrvatske" - evo i malih crtica koje vam mogu pomoći da shvatite što se krije iza ove zbrke oko blagdana.
Uveli smo smo novi blagdan, a zadržali stari s promijenjenim datumom

Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Desnica Račanu svašta zamjera, ali činjenica je da je za njegova mandata Hrvatska dobila još jedan državni praznik, Dan neovisnosti, koji se slavi u listopadu i koji je pridodan postojećim blagdanima, Danu državnosti te Danu pobjede i domovinske zahvalnosti. Za usporedbu, Nijemci slave tek Dan ujedinjenja. Dakle, našli smo triput više razloga da ističemo zastave negoli Nijemci.
Krivac za blagdan je – Hollywood!

Ako pitate Slavena Leticu, krivac za to je predlagatelj izmjena zakona, liberal Ivo Škrabalo. On je, smatra Letica, kao filmski redatelj bio veliki ljubitelj Hollywooda, pa je htio blagdan po uzoru na Amerikance, upravo taj novi Dan neovisnosti. Kako se u procesu izmjene zakona utvrđivalo zašto bi se nešto trebalo slaviti, došlo je do (ispravnog) zaključka da 30. svibnja baš i nema nekakve veze s hrvatskom državnosti, pa je i stari datum postojećeg Dana državnosti promijenjen.
Kada je zapravo rođendan Hrvatske?

CROPIX
CROPIX

Sabor je 25. lipnja 1991. usvojio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a tadašnji predsjednik (Sabora, ne države) Žarko Domljan slavodobitno je izjavio: "Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život". No, formalno gledajući, i ovaj datum je sporan jer je odluka Sabora bila "zamrznuta". Iako se hrvatska neovisnost - iz perspektive povijesti – dogodila "jučer", teško je uopće utvrditi koji bi dan trebali smatrati državnim rođendanom. Otud i tolika konfuzija.
Mnogi žale za 30. svibnja, zašto se ne vrati datum?

Odgovor na ovo pitanje treba potražiti na Trgu žrtava fašizma 4, gdje se održavaju sastanci HDZ-ove vrhuške. S obzirom da brojni članovi stranke zamjeraju seljenje datuma s 30. svibnja na 25. lipnja, predsjednici HDZ-a – i Ivo Sanader i Tomislav Karamarko – obećali su da će ispraviti ono što je promjenjeno "detuđmanizacijom", kako su tvrdili. No, kad bi došli na vlast, postali bi nekako zaboravni.
Ima jedna dobra stvar – imamo nešto zajedničko sa Slovenijom!



Dan državnosti zanimljiv je podsjetnik na dobrosusjedske odnose sa Slovenijom. Istog dana slavimo ovaj državni blagdan jer su i parlamenti istog dana donijeli praktički istu odluku, a dan poslije su se i međusobno "ispriznavali". Iz današnje perspektive i odnosa na najvišoj političkoj razini to nam sada zvuči kao čista utopija.

[url=100posto.hr/zivot/prvo-pitanje-koje-si-moras-postaviti-kad-odlazis-iz-hrvatske-je-jel-ides-van-raditi-i-ustedjeti-ili-ides-zivjeti]100posto.hr/zivot/prvo-pitanje-koje-si-moras-postaviti-kad-odlazis-iz-hrvatske-je-jel-ides-van-raditi-i-ustedjeti-ili-ides-zivjeti[/url]



Kako stvarno žive naši ljudi koji su iselili Prvo pitanje koje si moraš postaviti kad odlaziš iz Hrvatske je 'ideš li van raditi i uštedjeti ili ideš živjeti?'

Lada Novak Starčević

facebook

24.06.2018.18:00

"Da si mogu kupiti komad odjeće/obuće kad mi treba, da mogu otići po špeceraj, a da ne gledam cijenu, da mogu otići na ljetovanje, zimovanje i još dva vikend izleta godišnje, da mogu uplatiti štednju/3.stup/životno svaki mjesec, da imam automobil koji se ne raspada i da ne moram razmišljati o registraciji kao šoku na financije, da mogu otići na ručak/večeru u restoran dva puta mjesečno, da mogu otići u kazalište/kino/izlazak dva puta mjesečno", rekao nam je svoju viziju 'normalnog života' 35-godišnji Osječanin koji je lani otišao u Irsku s obitelji.

Kaže da bi za tako nešto u Hrvatskoj on i supruga trebali imati ukupna mjesečna primanja od oko 20.000 kuna. U Dublinu si već neko vrijeme sve to uspijevaju priuštiti.

On se odmah zaposlio u uspješnoj informatičkoj tvrtki, a supruga radi samo 'part time' u hotelu kao ispomoć. Imaju dvoje osnovnoškolaca.

Ima luksuza u gore navedenom, ali ne baš pretjeranog. Mislim da je to pristojan život, gdje novac nije glavna tema razmišljanja.

To je, između ostaloga, glavni razlog odlaska van većine naših sugovornika od kojih smo pokušali doznati ostaje li im od zarade i nešto novca 'sa strane'.

"Tko ide gore štedjeti, mora imati jeftin smještaj i dobru plaću, te ne dizati glavu od posla barem iduće tri godine. Ni tada to ne mora biti neka bajna svota. Ne znam koliko je moguće zaraditi na raznim poslovima kroz nabijanja sati, ali računam uz 1000 eura uštede mjesečno, to je 30-ak tisuća eura za tri godine. Nije neko golemo bogatstvo, ali tko se misli skućiti s time, može", navodi Dejan (40), koji je u Münchenu zadnje dvije godine.

Objašnjava da je prvo pitanje koje si emigranti moraju postaviti 'ideš li van raditi i uštedjeti ili ideš živjeti?'.
Cilj mu je raditi što više i onda se vratiti

"Ja sam otišao zbog ovog prvog. Odselio sam u Njemačku jedino da bih zaradio jer mi je za sve ostalo Hrvatska prvi i najdraži izbor. Radim mjesečno i do 250 sati, slažem se da je puno, ali ako mi je cilj zaraditi i uštediti novce, onda mi i je cilj raditi što više", objašnjava nam vodoinstalater.

Najveća prednost od svega je što ima posla na svakom koraku. U Karlovcu, odakle je, to nije bio slučaj.

"U Hrvatskoj netko sa SSS može očekivati realno ne više od 25 kuna satnicu, recimo da je plaća 6000 kuna. Stan s režijama je oko 2000 kuna i to ako nemaš stambeni kredit, pokaz plaća firma, hrana i kućne potrepštine 2000 kuna, vjerojatno i više, ali ajde... Gledamo iz perspektive da pokušavaš uštedjeti, znači ne hraniš se po vani, ne kupuješ delicije i slično. Cigarete me koštaju 500 kuna mjesečno, mobitel, koja kava vani, nakupi se još 500 kuna na brzinu. I to je sve vrlo optimističan pogled na troškove. Ako u Njemačkoj imaš 1600 eura i još neki sitni posao za 400 eura, a troškovi ne idu preko 700 eura, možeš uštedjeti i više od tisuću eura. Ili jednostavno potrošiti na svoje sitne gušte", objašnjava nam.

Kaže da mnogi naši koji su otišli na bauštelu ne zarađuju tako dobro.

Znam neke u Berlinu. Zarađuju 1000 eura, krevet u stanu sa brdo ljudi plaćaju 300 eura, dok poplaćaju hranu i sitne troškove jedva im ostane 100 eura na kraju mjeseca. Znači, godišnje ušparaju 1200 eura, a nemaju nikakav život. Iako, i to je bolje nego ništa ili, još gore, biti na burzi.

Za zanimanja KV radnika, primjerice bravara, električara i slično na zapadu se može zaraditi oko 2000 eura mjesečno, a negdje i malo više.

"S tim novcima možeš živjeti životom niže srednje klase. Znači, platiš stan, kupiš polovni auto, normalno se hraniš i eventualno uštediš koju stotinu eura ako baš nisi sklon izlascima", priča nam mladić iz irskog Corka.
Najviše uštede Hrvati na terenskom radu

Onome kome je cilj da u nekoliko godina uštedi ozbiljnije novce, naš sugovornik kaže da je isplativije odlučiti se za terenski rad za hrvatske firme. Može se zaraditi, kaže, od 2000 do 3000 eura, ali nema šanse da se potroši više od 1000. Najčešće su radnici smješteni daleko izvan gradova, firme uglavnom plaćaju smještaj i hranu.

"Radiš nekad i po 10-12 sati, ali je sve do zadnje lipe plaćeno. Onda odeš u smještaj, malo surfaš na kompjuteru, malo igraš igrice, odeš u teretanu. Nekad se kartam s ekipom i to je to. Ovdje je pivo u dućanu strašno skupo tako da ni na to ne trošim jer nema smisla. Neki dečki nose u plastici od mineralne rakiju iz Hrvatske, čisto za opuštanje pred spavanje", objašnjava nam Daniel, koji je posljednju godinu u Norveškoj. Kod kuće je ostavio suprugu i troje djece. Imaju velik stambeni kredit i sad napokon 'lakše dišu'.

Obitelj ne planira za njim jer supruga radi, a on se ionako planira vratiti za koju godinu.

"Mislim da je osnovna razlika života kod nas i u inozemstvu što si ljudi vani, čak i s niže plaćenim poslovima, mogu priuštiti više od onih u Hrvatskoj. Ne govorim o nekim luksuznim stvarima, već osjećaju sigurnosti. Ako ti se pokvari kućanski uređaj, imas ušteđeno i kupiš. Ne moraš stalno strepiti i svaki mjesec upadati sve dublje u minus. Lakše se nositi s troškovima", zaključuje kuharica Irena, koja je u Irskoj od nove godine.

www.vecernji.hr


Bez preterivanja, bili su bolji od rusa. To je cinjenica.


Zato cestitka i sa nase strane.  


Valter

www.vecernji.hr/vijesti/pupovac-je-dio-hrvatske-vlade-a-u-beogradu-vucicev-libling-cudesno-1263024

Pupovac je dio hrvatske Vlade, a u Beogradu Vučićev libling. Čudesno!
“Uz ovakve odnose Hrvatske i Srbije, samo je pitanje kad će sukob političara i nacionalističkih medija dovesti do teških posljedica”

Hrvatsko-srpski odnosi od vremena kada je predsjednik Hrvatske bio Ivo Josipović, a Srbije Boris Tadić do danas doživjeli su poprilično nazadovanje. Što je tomu uzrok, kako ih poboljšati, ali i kako gleda na ponašanje šefa SDSS-a Milorada Pupovca u cijeloj priči razgovarali smo s bivšim predsjednikom države Ivom Josipovićem. Andrej Plenković Vučićeva izjava Plenković: Što je previše, previše je. Bačić: Neka Pupovac kaže svoj stav Nakon posljednjih sukoba, kako ocjenjujete hrvatsko-srpske odnose? Posljednjih godina odnosi su lošiji nego 2000., sve lošiji. Vladajuće politike nemaju snage u interesu naših država i naroda učiniti ključne korake pomirenja, već se stalno otvaraju novi i novi prijepori praćeni agresivnom retorikom. U tome svakako prednjači srpska strana, ali ni naša savjest nije čista. Koliko je situacija ozbiljna? Uz ovakve odnose, samo je pitanje kad će sukob političara i nacionalističkih medija dovesti do teških posljedica. Kaže mi prijatelj iz Drniša, tamo su ovo ljeto prošle stotine automobila srpske registracije, uglavnom s našim ljudima, ovdašnjim Srbima, većinom naših državljana. Došli su na svoju imovinu, u stari kraj da tu provedu ljeto. Kaže prijatelj, nije bilo ni jednog napada, dobacivanja ili kakvog sukoba. Vidjeli smo, dobar dio Srbije navijao je na Svjetskom prvenstvu za našu reprezentaciju. Sigurno, to je pomogla i politika pomirenja predsjednika Tadića i mene koju su sadašnje vlasti, posebno u Srbiji, napustile i vratile se nacionalističkoj retorici. A na međunarodnoj sceni, umjesto da radimo na brojnim zajedničkim interesima, jedni drugima podmećemo klipove. To šteti, i Hrvatskoj i Srbiji. Naša politika smatra sebe nadmoćnom jer da Srbija, zbog EU, ovisi o nama. Ali, to je prilično kratkovidna i štetna logika koja će se i nama obiti o glavu. Milorad Pupovac i Aleksandar Vučić Renata Rašović Notorni Vučić nije naša briga, ali Milorad Pupovac, na žalost, jest Kako komentirate najnovije izjave srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je Hrvatsku usporedio s Hitlerovom Njemačkom? Mnogi dolijevaju ulje na vatru, a Srbija i njen predsjednik najodgovorniji su za pogoršanje odnosa. Za razliku od Tadića, Vučić sam ili preko svojih megafona stalno potiče verbalne sukobe. Hrvatskoj se može predbacivati da tolerira ustašofiliju, da se službena Hrvatska gotovo sasvim odrekla antifašizma, da kao ni Srbija, nije bila spremna kazniti sve zločine po istom kriteriju, i ne samo to. Ali, usporedba s Hitlerom i njegovom Njemačkom, potpuno neumjesna. I tko bi bio Hitler? Plenković? Grabar Kitarović? Zapravo, ta je usporedba huškačka besmislica. Moguće je da je dio ove verbalne agresije motiviran i predstojećim ustupcima koje će Srbija morati napraviti u pogledu Kosova ako želi u EU. Naravno, dijelom, izjava dolazi od izvornih političkih uvjerenja Vučića koje smo imali prilike vidjeti za vrijeme rata. Ivo Josipović, bivši predsjednik države 1 / 26 Oluja, Knin Krešo Beljak 'Ide Vučiću plakati' Beljak: Ako Pupovcu nije dobro neka ode u opoziciju Na skupu Bačkoj Palanci gdje je to izgovoreno bio je i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac. Neki političari u Hrvatskoj smatraju da se Pupovac trebao ustati i otići s mjesta događaja nakon Vučićeve izjave. Kakav je vaš stav, je li Pupovac reagirao primjereno? Smatram da je g. Pupovac devedesetih odigrao vrlo pozitivnu ulogu, i za Hrvatsku, i za naše Srbe i za pomirenje među državama. Ali, njegovu politiku zadnje desetljeće smatram štetnom u svakom pogledu i svodi se na etnobiznis. Vjerojatno je najsposobniji političar jer je čudesno koliko dugo mu uspijeva biti u isto vrijeme antifašist i socijaldemokrat a koalicijski partner HDZ-u i tvrdoj desnici, biti dio vlasti i tu istu vlast optuživati za ustašofiliju, biti dio desne hrvatske vlade, a i u Beogradu biti Vučićev libling. Zapravo, nije ni trebao biti u Bačkoj Palanki, već je kao jedan od najutjecajnijih političara u vlasti trebao biti tu i inzistirati na drukčijem obilježavanju Oluje. Uz ponos i zahvalnost braniteljima, trebalo se sjetiti svih, pa i žrtava sa srpske strane, pokazati doprinos brojnih Srba obrani Hrvatske te afirmirati Hrvatsku kao državu koja je, osim u ratu, sposobna pobijediti i u miru. Bila je to teza jednog od mojih govora u Kninu, a i riječi koje sam izgovorio na stratištima nevinih Srba koji su pobijeni tijekom Domovinskog rata. Na žalost, ni jedan drugi visokorangirani političar Hrvat nije smogao snage pokloniti se tim žrtvama. Proslava Oluje trebala bi sadržavati i to. Ana Brnabić Ana Brnabić: 'Vučić nije govorio ništa fašistički, jedini fašizam sam čula u Glini na koncertu Thompsona' Hoće li Pupovčevo sudjelovanje na obilježavanju Dana sjećanja u Srbiji utjecati na aktualnu vladajuću koaliciju ili mislite da se ništa dramatično neće dogoditi? Ne vjerujem. Riječ je o braku iz koristoljublja. Moglo bi biti drukčije jedino ako Plenković pod pritiskom tvrdog krila HDZ-a uspije supstituirati zastupnike koje mu osigurava Pupovac. Pogledajte video o oružju koje je imalo ključnu ulogu u oslobađanju Hrvatske: Je li izostala prava reakcija na Vučićeve izjave i hrvatskog državnog vrha? Ako pitate jesu li predsjednica i premijer trebali uzvratiti optužbama, uvredama ili retorikom sličnoj Vučićevoj, onda moram reći da je naš državni vrh dobro reagirao. Pa neće valjda i oni koristiti huškačke besmislice!? Plenković je hladno “otkvačio” Vučića ne spuštajući se na njegovu razinu. Ali, ako me pitate vodi li naša vlast dobru politiku prema Srbiji i Srbima u Hrvatskoj, moram reći da to nije slučaj. Prije svega, ponajprije radi Hrvatske i Hrvata, morali bismo jednom zauvijek raskrstiti s ustašofilijom i povijesnim revizionizmom. Ustaštvo bi moralo trajno, ne samo kad dolaze strani gosti, imati jednoznačan, negativan tretman u našem povijesnom narativu. Srpskoj bi zajednici u Hrvatskoj trebalo osigurati ostvarenje svih prava iz Ustavnog zakona. Politika etnobiznisa ne bi smjela biti ograničavajući faktor u punoj integraciji srpske zajednice u hrvatsko društvo, po načelu “da integracija, ne asimilacija”. A u odnosima sa Srbijom, uz otvorenu ruku pomirbe, valjalo bi intenzivnije raditi na raskrinkavanju huškačkih besmislica poput usporedbe Hrvatske i Hitlerove Njemačke. Naime, iz stranih medija se vidi da verbalna agresija iz Beograda uz naše toleriranja ustašofilije, još prisutnu diskriminaciju Srba, nesposobnost da pobjedu u ratu slavi tako da ne odbija srpsku zajednicu kao i nesposobnost obje države da nastave rješavati brojna otvorena pitanja među državama, ipak ima utjecaja. Što mi god ovdje sebi tepali, Hrvatska politika nema dobar ugled u EU i široj međunarodnoj zajednici. Milorad Pupovac i Aleksandar Vučić davor ivanković Pupovac je pred Vučićem trebao biti hrvatski, a ne srbijanski političar Može li, nakon svega, uopće doći do poboljšanja odnosa između Hrvatske i Srbije? Može i mora. To je interes obiju država i velika odgovornost vodećih hrvatskih i srpskih političara. Na sukobima i nacionalizmu nikada, ni Hrvati ni Srbi nisu niti će profitirati. Poslovni dnevnik Za 30 godina rada u Hrvatskoj ista mirovina kao za tri godine rada u Njemačkoj Za 30 godina rada u Hrvatskoj ista mirovina kao za tri godine rada u Njemačkoj

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/pupovac-je-dio-hrvatske-vlade-a-u-beogradu-vucicev-libling-cudesno-1263024 - www.vecernji.hr