VIJESTI BiH

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/94845/ambasada_sad_a_na_choviceve_prijetnje_drzati_bih_taocem_radi_postizanja_politichke_koristi_je_neposteno_i.html

AMBASADA SAD-a NA ČOVIĆEVE PRIJETNJE: "Držati BiH taocem radi postizanja političke koristi je NEPOŠTENO I..."

"Iako je neophodno riješiti probleme u Izbornom zakonu BiH, držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi neodgovorno je i nepošteno prema bh. građanima, uključujući i Hrvatima u BiH. Umjesto toga, političke stranke bi trebale raditi, unutar uspostavljenog političkog okvira, u duhu kompromisa kako bi unaprijedile svoje ciljeve", rekli su nam iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.
Predsjednik HDZ-a BiH i odlazeći član Predsjedništva BiH Dragan Čović danas je zaprijetio kako će formiranje vlasti uvjetovati usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH. Iz Ambasade SAD-a u BiH kazali su kako je neodgovorno držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi.Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH kazali su kako je blagovremeno formiranje vlasti odgovornost izabranih bh. zvaničnika, kako bi se osigurala kontinuirana stabilnost zemlje i usvajanje reformi neophodnih za evropske integracije BiH.

"Iako je neophodno riješiti probleme u Izbornom zakonu BiH, držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi neodgovorno je i nepošteno prema bh. građanima, uključujući i Hrvatima u BiH. Umjesto toga, političke stranke bi trebale raditi, unutar uspostavljenog političkog okvira, u duhu kompromisa kako bi unaprijedile svoje ciljeve", rekli su nam iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.

Kako kažu, u proteklih godinu dana, međunarodna zajednica pokušala je pomoći dijalog između političkih stranaka, u nastojanju da se riješe problemi u Izbornom zakonu. Usljed nedostatka političke volje za kompromisom, stranke nisu postigle dogovor.

"I dalje ostaje od ključne važnosti da partneri u BiH rade na pronalaženju rješenja u skladu s evropskim i demokratskim normama koja jamče kako političku ravnopravnost tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini tako i jednakost svih građana BiH, uključujući i onih koji se svojom voljom ne identificiraju kao pripadnici nekog konstitutivnog naroda", zaključili su iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH. Podsjećamo, sedam dana čekalo se očitovanje odlazećeg člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića o rezultatima izbora. Čović je u intervjuu za Večernji list jasno poručio da će uslov za uspostavu vlasti, kada je riječ o HDZ-u biti izmjene Izbornog zakona BiH.


"Apsolutni uvjet za uspostavu vlasti. Izborni zakon mora biti prethodna faza traženja partnerstava sa strankama s kojima ćemo napraviti novu reformsku agendu u kojoj bi trebalo definirati ekonomsku stabilnost, pravnu sigurnost i evropski put BiH", izjavio je lider HDZ-a.

Valter (citat):http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/94845/ambasada_sad_a_na_choviceve_prijetnje_drzati_bih_taocem_radi_postizanja_politichke_koristi_je_neposteno_i.html

AMBASADA SAD-a NA ČOVIĆEVE PRIJETNJE: "Držati BiH taocem radi postizanja političke koristi je NEPOŠTENO I..."

"Iako je neophodno riješiti probleme u Izbornom zakonu BiH, držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi neodgovorno je i nepošteno prema bh. građanima, uključujući i Hrvatima u BiH. Umjesto toga, političke stranke bi trebale raditi, unutar uspostavljenog političkog okvira, u duhu kompromisa kako bi unaprijedile svoje ciljeve", rekli su nam iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.
Predsjednik HDZ-a BiH i odlazeći član Predsjedništva BiH Dragan Čović danas je zaprijetio kako će formiranje vlasti uvjetovati usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH. Iz Ambasade SAD-a u BiH kazali su kako je neodgovorno držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi.Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH kazali su kako je blagovremeno formiranje vlasti odgovornost izabranih bh. zvaničnika, kako bi se osigurala kontinuirana stabilnost zemlje i usvajanje reformi neophodnih za evropske integracije BiH.

"Iako je neophodno riješiti probleme u Izbornom zakonu BiH, držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi neodgovorno je i nepošteno prema bh. građanima, uključujući i Hrvatima u BiH. Umjesto toga, političke stranke bi trebale raditi, unutar uspostavljenog političkog okvira, u duhu kompromisa kako bi unaprijedile svoje ciljeve", rekli su nam iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.

Kako kažu, u proteklih godinu dana, međunarodna zajednica pokušala je pomoći dijalog između političkih stranaka, u nastojanju da se riješe problemi u Izbornom zakonu. Usljed nedostatka političke volje za kompromisom, stranke nisu postigle dogovor.

"I dalje ostaje od ključne važnosti da partneri u BiH rade na pronalaženju rješenja u skladu s evropskim i demokratskim normama koja jamče kako političku ravnopravnost tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini tako i jednakost svih građana BiH, uključujući i onih koji se svojom voljom ne identificiraju kao pripadnici nekog konstitutivnog naroda", zaključili su iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH. Podsjećamo, sedam dana čekalo se očitovanje odlazećeg člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića o rezultatima izbora. Čović je u intervjuu za Večernji list jasno poručio da će uslov za uspostavu vlasti, kada je riječ o HDZ-u biti izmjene Izbornog zakona BiH.


"Apsolutni uvjet za uspostavu vlasti. Izborni zakon mora biti prethodna faza traženja partnerstava sa strankama s kojima ćemo napraviti novu reformsku agendu u kojoj bi trebalo definirati ekonomsku stabilnost, pravnu sigurnost i evropski put BiH", izjavio je lider HDZ-a.

Samo vi slusajte sta govore ameri. Oni znaju kako se to radi. Jadna je drzava koju ameri savetuju.

Valter

www.dnevno.hr/vijesti/regija/bakir-izetbegovic-otkrio-hrvati-su-izmisljeni-nastali-su-od-bosnjaka-1053986/

Šokantna tvrdnja Bakira Izetbegovića: ‘Hrvati su izmišljeni, nastali su od Bošnjaka’
Autor: Z. K.
Utorak, 22. kolovoz 2017. u 21:16

I Jugoslavija je bila naša, rekao je bosanski političar...

Bakir Izetbegović prošlog je vikenda u Cazinu, gdje je bio u povodu obilježavanja godišnjice osnivanja jedne od brigada Armije BiH, izjavio da su Hrvati i Srbi u BiH izmišljene nacije, čiji su pripadnici spletom okolnosti nastali od Bošnjana, piše Poskok.info

Izetbegović je u tom govoru poručio da “bosanske patriote poštuju sve i svakoga tko je gradio i branio Bosnu i Hercegovinu”.

“Naši su i Iliri i Kelti i Slaveni i Japodi, i srednjovjekovni kraljevi su naši. Poštujemo i ono što su Osmanlije i Austrougarska učinili za ovu zemlju. Jugoslavija je bila naša i partizani su naši, dakle svatko tko je gradio i branio ovu zemlju. Prije se u Bosni nitko drugačije i nije zvao nego Bošnjanin. Danas je to drugačije i mi to prihvaćamo. Neka se svatko zove kako hoće i neka se Bogu moli onako kako ga je njegova majka naučila. Mi poštujemo i crkve i džamije i sinagoge, svačije nošnje, običaje i vjeru i bolilo nas je rušenje svakog mosta, svake bogomolje, a najviše nas je bolilo rušenje odnosa među narodima koji nose isti genetski kod. Naravno da ne počinje povijest s nama ali vi, ovi ljudi ovdje, ste iznijeli najvažniji dio te povijesti”, naglasio je Izetbegović.

www.oslobodjenje.ba/dosjei/kolumne/planeta-jugoslavija-413700

POLITIČKI ŽIVOT I SMRT: Ja jesam za takvu Jugoslaviju, duhovnu, kulturnu, koja baštini humanističku misao o slobodi i dostojanstvu čovjeka, koja je kritična i propituje



Za generaciju kojoj pripadam, Jugoslavija je poput fantomske boli. Kao osjećanje nečega što smo imali, ali nasilno odstranjenog. Zapravo, generacijski posmatrano, to ide još dublje, kao nečega što nismo ni imali, ni živjeli, a što je sveprisutno u nama i rovi po mislima i unutrašnjosti bića. Još od ranog djetinjstva, upijajući svijet, tragajući za prvim spoznajama i odgovorima, osjećao sam nekakav neodređen dojam kada se pomene to nešto daleko i nepoznato, ali transferom porodične emocije drago i blisko. Potom su se, u tim mučnim izbjegličkim danima, tragom muzike koju smo otkrivali, tragom filmova koje smo gledali i knjiga koje smo ispod prašine tavana kao dječiji arheolozi iskopavali, počele nazirati maglovite kockice tog mozaika. Ali i prije prvih stvarnih spoznaja onoga što je Jugoslavija bila postojao je neodređen dojam da sam za nešto uskraćen, da mi je nešto ne znam kad i kako oteto. Taj melanholični treptaj duha koji se u djetinjstvu zakotvio, u mojim svjesnim godinama je rastao, a osjećaj uskraćenosti postao je refren koji se često vraća u misli i odjekuje potresajući sve iz temelja.

Danas, nakon stotina pročitanih knjiga, odgledanih filmova i preslušanih nosača zvuka, sebi i dalje nastojim razumno pojasniti tu iracionalnost. Shvatiti šta se to dešava sa mnom kad se duh uznemiri na vijest o smrti Muhameda Alija, ili kad suze same od sebe krenu pri čitanju teksta o fudbalskoj virtuoznosti Ivice Osima. Niti sam se u rane jutarnje sate budio da potajno gledam Alijeve mečeve, niti sam prisustvovao Osimovim čarolijama u igri sa loptom, a svaki put iznova na pomen njihovih imena nešto uznemirujuće prožima moju svijest. Možda je to transgeneracijski prenesen osjećaj nostalgije, himera koja nas održava u paklu nesigurne stvarnosti. A možda je to san da svijet može biti bolji, da mogu postojati ideje koje su uzvišenije od tlapnje nacionalističkih barbarikuma nastalih na zgarištu Jugoslavije.

Dakako, ne govorim ovdje o limunada osjećaju, o romantičnoj priči o zemlji u kojoj je sve bilo bajka. Naprotiv, sa punom sviješću o svim nedostacima Jugoslavije kao države danas mislim da je ona jedini mogući okvir da bi se opstalo. Kako vrijeme odmiče, ona će sve snažnije biti prisutna kao ideja. I to ne zato što mislim da se ona može i treba vratiti onakva kakva je bila. Već stoga što iskustvo Jugoslavije ostaje jedini ideal emancipatorskog projekta u kojem smo bili stvarni dio svijeta. Jedini trenutak kada smo vlastitu sudbinu držali u svojim rukama, a ne bili predmet hirova globalnih interesa. Konačno, odrastajući jedino za što sam se u kulturnom i intelektualnom smislu mogao osloniti, nastalo je u okvirima te države. Naša opustošena stvarnost porazno je pokazala da ni trideset godina nakon nasilne smrti Jugoslavije nismo bili u stanju proizvesti ni djelić onoga što je ostalo kao njeno naslijeđe.

Kada danas mislim i govorim o Jugoslaviji, ja pustim emocije koje nadiru iz nesvjesnog da obave svoje, a potom se okrenem stvarnosti. Iz nje vidim da mi je Jugoslavija dala i Ćamila Sijarića, i Radomira Konstantinovića, i Miroslava Krležu, i Miljenka Smoju, i Bogdana Bogdanovića, i Želimira Žilnika, i Batu Čengića, i Mirka Kovača, i Danijela Dragojevića, i Koču Popovića, i nebrojana imena i djela koja su upisana u civilizacijskoj mapi kao svijetle i neizbrisive tačke jedne zauvijek potonule zemlje. Zbog toga ja jesam za takvu Jugoslaviju, duhovnu, kulturnu, koja baštini humanističku misao o slobodi i dostojanstvu čovjeka, koja je kritična i propituje, koja ne pristaje na svijet ograničen narcizmom malih razlika i etnonacionalističkim tlapnjama o srednjovjekovnim kraljevima i veličinama. Za onu Jugoslaviju koja je protiv obezvređivanja čovjeka, poticanja straha, mržnje, egzistencije prožete neprestanom kreiranom međuetničkom tenzijom i svega drugog što guši i proganja slobodnu misao.

Danas i ovdje, sedamdeset i pet godina nakon što je u Jajcu Jugoslavija rođena, ja znam zašto se ona utisnula u moje postojanje tako snažno. I znam otkuda ta emocija iako je nisam živio. To je zbog onih imena. Zbog njih svijet ne vidim binarno, i nisu me uspjele oblikovati etničke matrice, i zato se kod kuće osjećam na svakom kraju zemlje od Đerdapa pa do Jadrana. A kad si tu slobodan, na svakoj tački planete si kod kuće. Sve drugo je manje važno. Država je svakako ono što odumire. Ostaje osjećaj da nisi sam, da ima i drugih kao što si ti, da postoji to ujevićevsko pobratimstvo lica u svemiru. Zato valjda postoji život.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mapa-bih-ce-ostati-bez-pola-stanovnistva

Mapa: BiH će ostati bez pola stanovništva
UN predviđa da će najviše stanovništva izgubiti Moldavija (53,8 posto), pa Bugarska (50,5 posto), dok je BiH na trećem mjestu (48,9 posto).
Piše:
Edah Henić

Bosna i Hercegovina će, prema posljednjim projekcijama Ujedinjenih nacija, do 2100. godine zabilježiti ogroman pad stanovništva, te se predviđa da bi se stanovništvo u BiH moglo prepoloviti (48,9 posto).

Najveći pad broja stanovništva predviđa se za Moldaviju (53,8 posto), zatim Bugarsku (50,5 posto) a BiH je na trećem mjestu.

Koristeći srednju vrijednost varijable plodnosti, iz UN-a predviđaju da će najveći pad broja stanovništva biti zabilježen u balkanskim i istočnoevropskim državama. U top 30 država je i Srbija, koja će prema projekcijama, 2100. imati 38,5 posto manje stanovnika, Hrvatska 37,2 posto, Crna Gora 30,2 posto i Makedonija 28,8 posto.
Balkan koji nestaje

Najveći porast stanovništva predviđa se uglavnom u afričkim državama (u top 30 samo Irak nije sa afričkog kontinenta). Tako se predviđa da će broj stanovnika u Nigeru 2100. godine biti veći za 761 posto i da će porasti sa sadašnja 24 miliona na 209 miliona.

U Zambiji se predviđa porast od 455 posto, a u Tanzaniji 380 posto.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/magazinovic-zasto-srbi-i-bosnjaci-ne-bi-bili-konstitutivni-u-hrvatskoj

Magazinović: A zašto Srbi i Bošnjaci ne bi bili konstitutivni u Hrvatskoj?
U parlamentarnu proceduru upućen je prijedlog rezolucije o osudi uplitanja Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH.


http://balkans.aljazeera.net/kategorije/balkan

http://balkans.aljazeera.net/blog/titov-povratak-u-predsjednistvo-bih

Titov povratak u Predsjedništvo BiH
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić vratio je u svoj ured umjetničku sliku Josipa Broza Tita pod kojom se održavaju zvanični sastanci.
Piše:
Zvonimir Nikolić
tridesetosam godina nakon Titove smrti, još uvijek je teško pisati o njegovom liku i djelu. Sve ono što nisu smjeli ili nisu imali hrabrosti da pišu o njemu dok je bio živ, napisali su nakon njegove smrti.

Od toga da je bio mason, ruski dvojnik, švaler, da je favorizovao jedan narod nauštrb drugog, da je masovni ubica, da je likvidirao svakoga ko nije bio po njegovoj volji, da je gušio studentske demonstracije i ne mogu više da se ni sjetim šta su mu novopečeni istoričari još prišili.

Pišem ovo ponukan viješću da je jedan član Predsjedništva ponovo vratio Titovu sliku u Predsjedništvo.

A da li je ta slika ikada trebala i izaći iz te zgrade?

Sudeći po novim istoričarima jeste, a sudeći po nama koji pamtimo par decenija Titovog doba nije. Jer Tito je dio naše istorije i to htjeli priznati ili ne, veoma slavne i časne istorije. Jer smo bili na strani pravde, na strani slobode i na strani saveznika koji su se borili protiv fašizma.

https://avaz.ba/vijesti/bih/445314/u-sloveniju-otislo-13-200-radnika-a-u-njemacku-963-iz-bih
U Sloveniju otišlo 13.200 radnika, a u Njemačku 963 iz BiH
U prvih devet mjeseci 2018. godine Agencija za rad i zapošljavanje BiH izdala je bh. građanima čak 13.198 radnih dozvola za rad u Sloveniji. Ako se uzme u obzir da je u 2017. godini taj broj bio 9.923, evidentno je do kakvog je došlo povećanja odlaska bh. građana u Sloveniju.

U Sloveniju, kako navode iz Agencije, odlaze najviše varioci, i to 23 posto od ukupnog broja, vozači 22,8 posto, zidari 6,5 posto, bravari četiri posto te ostali radnici u građevinskom sektoru.
Na drugom mjestu je Njemačka, a putem Agencije za rad i zapošljavanje idu osobe sa srednjom medicinskom školom, najviše njegovatelji. Tako je u 2017. godini posredovano za 851 radnika, dok u prvih devet mjeseci 2018. godine taj broj iznosi 963.


https://avaz.ba/vijesti/bih/423045/za-tri-i-po-godine-izdato-9-000-radnih-dozvola-strancima-uvozimo-prodavace-ljekare-pravnike

Za tri i po godine izdato 9.000 radnih dozvola strancima: Uvozimo prodavače, ljekare, pravnike...

Oko 60 posto osoba ne traži ili ne želi tražiti posao, kazao Pupić. Doktora nema na birou, najbolji ljudi odoše, ističe Zajid
Gledajući radne dozvole izdate strancima, BiH nedostaje IT i inžinjera elektrotehnike, farmaceuta, ljekara, profesora jezika, pa čak prodavača i konobara te ekonomista i pravnika.

Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH govore da je od početka 2015. pa do sredine ove godine strancima izdato nešto više od 9.000 radnih dozvola za rad u BiH. Od toga je u prvih šest mjeseci ove godine oko 1.400 radnih dozvola.

Tražena zvanja

Istovremeno, na biroima za zapošljavanje u našoj zemlji je blizu 450.000 osoba, a najbrojniji su upravo oni koje uvozimo - pravnici, ekonomisti, prodavači, profesori.
Osnovni problem našeg tržišta rada je velika stopa neaktivnosti. Oko 60 posto osoba ne traži ili ne želi tražiti posao. Tako da, iako postoje osobe s traženim zvanjima na evidencijama nezaposlenih, to ne znači da će poslodavci njih uspjeti zaposliti ili da su oni spremni raditi – ističe Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje.
Napominje da, kada je riječ o medicinarima, postoji specifičan problem u slaboj mobilnosti radne snage.

- Generalno gledajući, doktori medicine, posebno specijalisti, u BiH su deficitarna radna snaga. Međutim, u velikim sredinama poput Sarajeva, Tuzle, Banje Luke, Mostara, doktora medicine ima na evidencijama nezaposlenih, dok u manjim sredinama nema ko raditi taj posao. Ljudi iz većih gradova ne žele ići u manje sredine i zbog toga su često zdravstvene ustanove prisiljene uvoziti tu radnu snagu – pojašnjava Pupić.


Napuštaju zemlju

No, činjenica je da imamo deficit određenih kadrova, jer bh. građani zbog besperspektivnosti napuštaju zemlju. Rifat Riad Zajid, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, kaže da ljekara nema na birou.

- Ljudi odoše. Taj problem prisutan je nesmanjenim intenzitetom već nekoliko godina i ne rješava se. Problem je što nam odlaze najbolji. Potrebno je 11 godina da dobijete specijalistu početnika i deset godina da se usavrši – ističe Zajid.

Varioci i zidari najtraženiji

Da BiH ostaje bez kadra, pokazuje i podatak da su varioci i zidari neki od najtraženijih radnika u našoj zemlji. Istovremeno, naši građani ove struke odlaze na rad u Sloveniju. U Njemačku odlaze najviše medicinski radnici.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/infografika-jevreji-u-bosni-i-hercegovini
Infografika: Jevreji u Bosni i Hercegovini
Nakon progonstva iz Španije i preživljavanja holokausta, potomci Jevreja i danas žive u Bosni i Hercegovini.
Piše:
Fahrudin Smailović

Piše:
Jasmin Agić

https://avaz.ba/vijesti/bih/448548/hoce-li-i-bih-urediti-digitalni-divlji-zapad

NAŠA TEMA Hrvatska donosi zakon o ponašanju na internetu
Hoće li i BiH urediti digitalni Divlji zapad

Nerijetko se internet koristi i za lične obračune pojedinaca, a u BiH se pokazao i pogodnim uglavnom vladajućim elitama za diskreditaciju političkih rivala
Autor: S. DEGIRMENDŽIĆ

U BiH je sve evidentnija pojava brojnih prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama i među drugim internetskim sadržajima koji skoro da ne podliježu nikakvim zakonskim okvirima i pravilima. Tako se nerijetko internet koristi i za lične obračune pojedinaca i plasiranje lažnih vijesti o nekome.

A internet se u BiH pokazao i pogodnim uglavnom vladajućim elitama za diskreditaciju njihovih političkih rivala.

Regulacija sadržaja

Zbog svojevrsnog digitalnog Divljeg zapada i nepostojanja zakona u BiH koji regulira ponašanje na internetu, oni koji prijave takve zloupotrebe uglavnom se pozivaju na Krivični ili neki drugi zakon. No, ako i budu procesuirani, takvi prestupnici prođu skoro pa nekažnjeno ili s minornim sankcijama.

Slična je situacija i u zemljama u okruženju, a Vlada Hrvatske ove je sedmice najavila skoro donošenje zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu. Tim će zakonom Hrvatska pokušati stati ukraj govoru mržnje, poticanju na nasilje i širenju lažnih vijesti na internetu. Predviđeno je čak da i komentari na Facebooku budu kontrolirani.
Sve odredbe, koje uključuju oštre sankcije, morat će biti u skladu sa smjernicama vezanim uz tu oblast koje je donijela Evropska komisija.

U BiH, osim policiji ili nekom drugom organu, određene sadržaje na internetu građani uglavnom pokušavaju prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH. No, portparol RAK-a Amela Odobašić u razgovoru za „Avaz“ podsjeća da ta agencija nije nadležna za regulaciju sadržaja koji se plasiraju putem internetskih portala.

Sloboda izražavanja

Ona smatra da će proces donošenja zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu u Hrvatskoj zasigurno pratiti i nadležni u našoj zemlji.

- BiH treba pratiti trendove i pozitivne prakse u zemljama Evropske unije kako bi ovo pitanje bilo riješeno na najbolji mogući način. Ali, potrebno je imati na umu da je regulacija interneta osjetljivo pitanje kako s aspekta slobode izražavanja tako i s aspekta provedivosti eventualnog zakonodavnog okvira - kaže Odobašić.

I Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH dobivala je prijave za zloupotrebu podataka građana na internetu, kazao je za „Avaz“ Petar Kovačević, direktor te agencije. No, i oni su građane upućivali na istražne organe i na odredbe Krivičnog zakona, jer nisu imali ovlasti i nadležnosti za postupanje u tim slučajevima.

Nalog za blokiranje

Odobašić naglašava da RAK, iako nema nadležnost za utvrđivanje zakonitosti sadržaja na internetu, pružaocu internetskih usluga može naložiti da blokira neki sadržaj ako za njega nadležne institucije utvrde da je štetan ili nezakonit.

- A posebno ako se tim sadržajima šire dječija pornografija i slični štetni sadržaji, omogućava nezakonito online kockanje, šire kompjuterski virusi ili opasni programi, nezakonito pribavljaju lični podaci, ugrožavaju opća sigurnost, javni red i mir, omogućava protivpravna upotreba kompjuterskih programa i aplikacija, kao i druge opasnosti po sigurno korištenje interneta - kaže Odobašić.

www.tacno.net/novosti/marsal-na-cekanju

MARŠAL NA ČEKANJU
Gradimir Gojer
Autor Gradimir Gojer 24.8.2017. u 11:33

Šta još treba da se desi pa da nas šačica gorljivih antifašista sarajevski asfalt zamijenimo šumom. Izgleda da je došlo vrijeme dovršavanja obračuna s fašistima u Bosni i Hercegovini.

Čudna je, puna kontroverzi, vrlo često krajnje nedosljedna bošnjačka politika… Ona se, istina, razlikuje i ne samo u nijansama u vremenu kad je moderirao Alija Izetbegović i ovom, recentnom, kada njome upravlja njegov sin Bakir… Ali jednu konstantu ima od babinih do sinovljevih dana. Ne postoji dosljedan odnos prema čitavom nizu krupnih stvari u Bosni i Hercegovini, ali ni u širim međunarodnim koordinatama. Puna kontroverzi i mišljenja koja piju vode tek jedan dan ta se politika, poglavito Stranke demokratske akcije, može karakterizirati jednom čuvenom rečenicom koju je svojevremeno izgovorio Alija Izetbegović: „…Do podne mislim ovako, a popodne onako…“ Ta verbalna varakanja postala su unekoliko i metod lukavog, ali ipak providnog djelovanja SDA i njenih sadašnjih prvaka.

To pokazuje i najnoviji slučaj u kojem jedan od mladih jurišnika SDA izjavi da će središnju sarajevsku prometnicu umjesto ulicom Maršala Tita zvati ulicom Alije Izetbegovića!?! Radi se, naravno, o probnom balonu puštenom u javnost ne od čelnika SDA, nego jednog tamošnjeg nedoraslog ali dovoljno drskoga junoše koji očito izvršava težak partijski zadatak da udari baš na onog na kojeg se ni STALJIN NIJE USUĐIVAO UDARITI, a na čijem otporu je Hitler lomio zube. SDA mladac misli Tito je mrtav, Tito je prošlost, a ovo je naše vrijeme. Naravno, gore zorno pokazana politika SDA odmah je pokazala svoje lice dvostrukih aršina; zasjedalo je Predsjedništvo glavne bošnjačke stranke i u javnost poslalo premudri zaključak: o toj temi nismo do sada raspravljali….??? Biće da je onda ovaj mladac cijelu stvar isisao iz malog prsta??

Malo vi to prodajite nekom drugom svoje naivne stranačke igrice sa puštanjem probnih balona u javnost… Kao što su jedan dio ulice Maršala Tita već preimenovali u ulicu Mula Mustafe Bašeskije tako sad i taj mali dio ulice koji nosi ime ratnika i državnika svjetskog formata Josipa Broza Tita hoće grubo oteti i dati svome vođi.

Drsko, nedopustivo drsko, seljačkim metodom hoće se Sarajevu oteti jedan od simbola Grada na Miljacki, kako su ga Sarajlije popularno nazivale Titin sokak. Ali to je već i dijelom regionalne pošasti da se prekraja istorija, otpočete u Srbiji i Hrvatskoj. Ne ulazeći u to da se u Mostaru i danas na uličnim tablama baškare prononsirani fašisti nemalo je cijelu stvar „dosolila“ izjava nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da Aliju i Tita ne treba suprotstavljati jer su bili obojica antifašisti!!??

Uglavnom, bilo što bilo ova izjava iz redova podmlatka najjače bošnjačke stranke unijela je novi taman ton u nimalo zavidnu političku klimu i međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini.

Sukob i to ne prikriveni, već otvoreni između fašizma i antifašizma se nastavlja.

Ne govoreći o djelu Alije Izetbegovića, o kojem sam i sam svjedočio u vrlo svijetlim tonovima, moram izreći ocjenu da se ovom idejom mladi SDA distanciraju od antifašizma, u najmanju ruku, i stavljaju u kolo onih koji Titovu epohu ako i ne preziru, onda, najblaže rečeno, ne podnose.

Maršal je trenutno na čekanju dok esdeaovci, i oni stari i nasljednici im, ne prebroje ruke antifašista i fašista u Gradskom vijeću Sarajeva.

Desili se da i onaj komadić sokaka vođe najslavnije partizanske epopeje izgubi, bit će to poraz antifašizma u Sarajevu koje je već dobrano izgubilo svoj multinacionalni pa i antifašistički lik…

Uostalom, i sam gradonačelnik Skaka na mjestu slavljenja oslobođenja grada od fašista uskliknu: Pobijedili smo antifašizam!!??!!

Šta još treba da se desi pa da nas šačica gorljivih antifašista sarajevski asfalt zamijenimo šumom. Izgleda da je došlo vrijeme dovršavanja obračuna s fašistima u Bosni i Hercegovini.

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/194742/najbogatiji-stedni-ulog-blizu-14-milijuna-eura



Crna Gora ima 54 milijunaša, a najbogatiji među njima ima štedni ulog blizu 14 milijuna eura.

Krajem prošle godine 54 građanina Crne Gore imalo je depozite od milijun i više eura. Prema raspoloživim podacima dostavljenim od banaka, najveći pojedinačni depozit građana u bankarskom sustavu iznosi 13,7 milijuna eura, rečeno je Pobjedi iz Centralne banke.

Tko su vlasnici milijunskih štednih uloga ne može se priopćiti jer to ne dozvoljavaju zakoni.

Najveći pojedinačni depozit firme je blizu 56 milijuna eura, a broj milijunaša u bankama se mijenja iz godine u godinu.

Crnogorski mediji podsjećaju kako da ih je u drugoj polovini 2015. godine bilo 53. Najveći depozit koji je glasio na fizičku osobu u Crnoj Gori prije godinu i pol iznosio je 4,13 milijuna eura, dok je 140 poduzeća imalo depozite veće od milijun eura.

Kao ni danas, ni tada nije bilo milijardera u Crnoj Gori. Te godine je bilo 1.750 građana koji su imali na računu više od 100.000 eura, s ukupnom vrijednosti depozita od 446,5 milijuna eura.

Mediji također navode kako se zemlje regije mogu pohvaliti velikim brojem milijunaša u odnosu na broj stanovnika. U Hrvatskoj recimo, po podacima objavljenim krajem prošle godine u tamošnjim medijima, ima 22.000 milijunaša, koji na svojim štednim računima u bankama drže 56,3 milijarde kuna ili 7,35 milijardi eura. U Srbiji su milijunaši oko 18.000 građana, a u BiH oko 600 građana je imalo štednju veću od milijun konvertibilnih maraka.

federalna.ba/Fena

https://avaz.ba/globus/svijet/454326/tri-zarista-u-evropi-medu-njima-i-zapadni-balkan

ZVJEŠTAJI Sigurnosne procjene prijetnji
Tri žarišta u Evropi, među njima i zapadni Balkan

Najveći dio posvećen svjetskim žarištima kao što su Sirija, Irak, Nigerija, Jemen i prijetnjama Islamske države
U izvještaju američkog direktora Nacionalne obavještajne službe Danijela Koatsa (Daniel Coats) za Balkan se navodi da će postojati nizak nivo rizika od nasilja.

U izvještaju se prikazuju sigurnosne procjene prijetnji u svijetu u 2019. godini.
- Na zapadnom Balkanu gotovo sigurno će i dalje ostati neki rizik niskog nivoa od izbijanja nasilja i mogućnost otvorenog vojnog sukoba tokom 2019. godine - navodi se kratko u odjeljku "Balkan" u okviru izvještaja na 42 strane kojima je obuhvaćen cijeli svijet.

Rusija će, dalje se navodi, nastojati da iskoristi etničke napetosti i visok stepen korupcije da bi spriječila sposobnost zemalja zapadnog Balkana da se kreću naprijed prema EU i NATO-u.

Dio koji se odnosi na sigurnosnu situaciju u Evropi izdvaja tri problematična pitanja, region zapadnog Balkana, Tursku i izlazak Velike Britanije iz EU.

Između ostalog, za Tursku piše da turske regionalne ambicije, nepovjerenje prema SAD i rastući autoritarizam turskih lidera komplicira bilateralne odnose i čine Ankaru spremnijom da osporava američke regionalne ciljeve.
Izvještaj je najveći dio posvetio svjetskim žarištima kao što su Sirija, Irak, Nigerija, Jemen i prijetnjama Islamske države, ali i nuklearnom programu Sjeverne Koreje, svemirskom naoružanju, naoružanju za masovno uništenje...

Izvještaj o sigurnosnim prijetnjama predstavljen je 29. januara pred senatskim odborom za obavještajna pitanja.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/olimpijski-plamen-ponovo-dolazi-u-sarajevo

Olimpijski plamen ponovo dolazi u Sarajevo
Evropski olimpijski festival mladih koji se održava od 9. do 16. februara je pravi put povratka na staze slave iz 1984.
Piše:
Muamer Tanović

„Kada smo dobili organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, pitali su Antu Sučića (tadašnji gradonačelnik Sarajeva), zašto smo se uopšte odlučili kandidovati, a on je odgovorio – pa mislili smo da ih nećemo dobiti“.

Ove riječi, koje je Al Jazeeri prenio tadašnji funkcioner Skupštine Grada Hajrudin Čengić, mogu poslužiti kao svojevrsna ilustracija onoga što se često naziva neuništivim sarajevskim duhom, koji je krajem 70-tih i početkom 80-tih godina prošlog stoljeća poslužio kao savršen začin onome što će se u narednim decenijama zvati olimpijskim duhom, nastalom u vrijeme kada je glavni grad Bosne i Hercegovine proživljavao najljepše dane u svojoj historiji.

Prije tri i po decenije, napaćeni grad koji se kroz historiju svijeta pamti više po nesreći nego po prosperitetu, položio je do tada najveći civilizacijski, kao i svaki drugi ispit, organizacijom Zimskih olimpijskih igara koje su po mnogo čemu bile jedinstvene. One su tada skeptičnom svijetu ponudile upečatljiv koktel sportskih nadmetanja, kvalitetne organizacije, dobrog provoda i sarajevskog domaćinstva, tvoreći jedinstven olimpijski duh koji, mnogi će reći, nije uništen niti u najtežim danima, kada je grad bio meta bjesomučnog granatiranja.
Opšti razvojni projekat

Tačno 35 godina poslije ZOI-ja, a 24 nakon završetka rata u kojem je uništen veći dio olimpijske infrastrukture, u Sarajevo će ponovo doći olimpijski plamen, ovaj put s Evropskim olimpijskim festivalom mladih (EYOF 2019.). U periodu od 9. do 16. februara, glavni grad BiH će zajedno s Istočnom Sarajevom ugostiti preko 1.500 mladih evropskih sportista uzrasta od 14 do 18 godina iz 49 zemalja, koji će gradu otvoriti vrata bolje budućnosti ako govorimo o zimskim sportovima i turizmu.

Ova manifestacija će, također, probuditi sjećanja na 1984. godinu, kada je, kako kaže predsjednik Organizacionog odbora ZOI 84. Ahmed Karabegović, Sarajevo zahvaljujući Igrama odbacilo epitet nesretne čaršije i izdiglo se u moderan grad.

„Zimske olimpijske igre 1984. godine su jednu provinciju napravile velikim gradom. U pripremama za ZOI 84. Sarajevo je doživljavalo snažnu društvenu, ekonomsku, kulturnu i sportsku ekspanziju. Intenziviran je opšti razvoj u kojem se jedna ne tako važna čaršija polako pretvarala u moderan grad sa preko pola miliona stanovnika. To je bio razvojni projekat u pravom smislu riječi, jer su kroz organizaciju Olimpijskih igara stvoreni uslovi da mlađi naraštaji i buduće generacije dobiju kvalitetnu infrastrukturu, a grad osnovu za jak zimski turizam. Izgradili smo ili proširili Bjelašnicu, Jahorinu, skakonice na Igmanu, bob-stazu na Trebeviću, napravili hiljade novih stanova, aerodrom, moderan RTV dom, hotele...“, govori Karabegović.

Njegovo mišljenje dijeli i Hajrudin Čengić, koji dodaje da je pobjeda u kandidaturi za ZOI 84. Sarajevu donijela ogromni zaokret u svakom smislu. Kako dodaje, sve se počelo mijenjati iz temelja.
Centar koji je povezao Jugoslaviju

„Kada smo tek dobili organizaciju Igara, narod je govorio 'nema para', 'kako ćemo to uraditi'..., no, kada su projekti krenuli, a ljudi vidjeli da se stvari velikom brzinom mijenjaju i da niču novi objekti, i oni su počeli razmišljati drugačije. Svakim danom, interes je bio sve veći, a kada je došao veliki dan otvaranja, a snijeg zasuo Sarajevo, bilo je impresivno vidjeti da su svi izašli na ulice i čistili ga, kako bi se grad predstavio u što ljepšem svjetlu“, prisjeća se Čengić.
Dobro je poznato da je izbor Sarajeva za kandidaturu za ZOI izazvao dosta negodovanja. Često se postavljalo pitanje zašto baš taj grad, pored drugih, razvijenijih dijelova zemlje, kao što je Slovenija, no, uprkos početnim podjelama, ZOI je ipak uspio ujediniti bivšu državu u zajedničkom cilju. Prosperirali su, kako kaže Karabegović, svi.

„Uz rezerve uoči kandidature, Sarajevo je postalo centar koji je povezivao Jugoslaviju. Mnogobrojne firme, od Slovenije do Makedonije, bile su uključene u saradnju u svim oblastima. Televizijski signal proizvodili su svi republički centri, pa čak i Priština. Oni su uspjeli uvezati 518 sati direktnih televizijskih prenosa, koje je pratilo oko 2,5 milijarde ljudi. I na kraju, Igrama nije dobilo samo Sarajevo, nego i BiH i cijela Jugoslavija. Privredni subjekti su kroz sklopljene dogovore ostvarili nove poslovne veze. Unioninvest je počeo proizvoditi skijaške liftove, UNIS vezove... Mnogi su proširili aktivnosti“, navodi Karabegović.

Kao jedan od primjera, „Crvena zastava“, koja je do tada imala velike probleme s izvozom automobila, ZOI-ja 84. je u SAD-u napravila ugovor prema kojem je u naredne dvije godine na američkom tržištu prodala 70.000 vozila marke „Yugo“, kao četvrto porodično auto Amerikanaca.
Kilogram zlata i dvije penzije

Ono što će malo ko osporiti je da su Igre izazvale nezapamćeno zajedništvo i unutar samog grada. Karabegović kaže da je sarajevski duh bio takav da je svako, na bilo koji način, želio biti dijelom projekta. Tako su taksisti besplatno vozili po gradu, a zabilježeno je dosta slučajeva da su po hotelima vraćali izgubljene novčanike ili dokumente strancima.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dodik-ne-dozvoliti-raspravu-o-promjeni-imena-republike-srpske
Dodik: Ne dozvoliti raspravu o promjeni imena Republike Srpske
U Republici Srpskoj, kako je rekao Dodik u Beogradu, sa zebnjom je prihvaćena priča o povezivanju Albanije i Kosova.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik smatra kako inicijativa Stranke demokratske akcije za promjenu imena bh. entiteta Republika Srpska nije sukladna Ustavu Bosne i Hercegovine, uz preporuku da se "ne smije dozvoliti rasprava o tome".

"To je nemoguće. Nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Da je Republika Srpska nešto učinila i rekla nešto slične težine, vjerovatno bi se u serijama održavali međunarodni sastanci da se osudi Milorad Dodik i Republika Srpska za antidejtonsko ponašanje", rekao je Dodik na konferenciji za novinare, koju je održao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nakon susreta u Beogradu.

Podsjetio je i da u članku 1 Ustava Bosne i Hercegovine piše da je ta država sastavljena od entiteta Federacija BiH i Republika Srpska.

"Piše punim nazivom. Je l' nekom pravniku treba da objašnjavate šta je to?", upitao je Dodik.

Prema njegovim riječima, "ne smije se prihvatiti ni rasprava o tome, jer ne vjeruje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine".

"Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima ukupno devet sudija. Odlučuje se većinom – dva Bošnjaka i tri stranca. Uvijek su donosili nelogične i neustavne odluke i zato ne smijemo dozvoliti da dođe do bilo kakve rasprave po tom pitanju", rekao je Dodik.
Vojna neutralnost, a ne NATO

Govorio je i o euroatlantskim integracijama, ustvrdivši da "u Republici Srpskoj ne postoji spremnost i podrška da se ide putem NATO-a".

Podsjetio je i da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti.

"Zašto nije dobro da se krećemo putem NATO-a? Zato što je NATO, između ostalog, i kao politička organizacija dodatno razgradila Republiku Srpsku. NATO je sve ove godine uporno radio na tome da ojača funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i razgrađivao je dejtonsku snagu u Republici Srpskoj. Nemamo povjerenje u njih", rekao je Dodik.

Ne vidi, kako kaže, "ni koristi koje bi NATO donio" jer se "nije potrudio da dođe u Bosnu i Hercegovinu i kaže 'Hajde da otvorimo fabrike, koje će da proizvode pertle za naše čizme' nego stalno pokušavaju da nametnu veće troškove".

"Treba nam 100 odsto više sredstava za vojsku. Mi to nemamo i to je ključni razlog", rekao je Dodik.
'Ako mogu Kosovo i Albanija, zašto ne bismo mogli i mi?'

Kad je u pitanju rješavanje kosovskog problema, naveo je kako "u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine postoji različit pristup nekim problemima, posebno kada je riječ o Kosovu, ali je stav Republike Srpske da u svemu prati Srbiju".

U Republici Srpskoj, kako je rekao, "sa zebnjom je prihvaćena priča o povezivanju Albanije i Kosova".

"I otuda pitanje: ako to mogu oni, zašto ne bismo mogli i mi? Zato su širi razgovori u Briselu bili pokušaji da se izbjegne uticaj rješenja za Kosovo da se to ne bi reflektovalo na Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu", rekao je Dodik.

"Kažem da je to nemoguće. Ako neko ima ta prava, zašto ne bismo imali i mi? To je moj stav", zaključio je.

Izvor: Agencije

http://balkans.aljazeera.net/blog/eyof-siri-olimpijski-duh-bih-u-centru-mladih-iz-cijelog-svijeta

EYOF širi olimpijski duh: BiH u centru mladih iz cijelog svijeta
Činjenica da u organiziranju ovog događaja po prvi put učestvuju oba entiteta daje argument onima koji ukazuju na to da nam je neophodno udružiti snage.
Piše:
Nihad Kreševljaković
U zemlji gdje pesimizam postaje nešto poput državne religije, baklja EYOF-a osvjetljava prostore koji su uglavnom u mraku za najveći broj naših građana i građanki, a posebno mladih.

Dok oni stariji u momentima nostalgije bar mogu prizivati slike o nekim starim dobrim vremenima, poput onog iz perioda ZOI 84, nove generacije teško da im mogu i povjerovati da su nekad neke stvari i ovdje funkcionirale.

Vjerovatno je tim mladim ljudima teško i zamisliti da su isti ovi ljudi koje namrštene sreću po ulici nekada bili dijelom organizacije do tada najuspješnijih Zimskih olimpijskih igara u historiji.

Stoga je EYOF prilika za jedno posebno i lijepo iskustvo generacijama rođenim nakon '84-e kao najznačajniji sportski događaj u Bosni i Hercegovini još od 14. ZOI. To je jedna od najljepših priča općenito kada je u pitanju poslijeratni period u Bosni i Hercegovini.

Podatak da će zbog EYOF-a u našu zemlju doći oko 750 članova delegacija iz 46 evropskih država, hiljade sportista, da ima 150 akreditiranih novinara sam po sebi govori o dimenzijama ovog događaja.

S druge strane, u organizaciji ovog događaja na različite načine učestvovat će veliki broj ljudi, među kojima cijela armija mladih volontera iz cijele države koji će možda po prvi put u životu imati priliku osjetiti, ne samo to atmosferu jednog velikog događaja u našoj zemlji, već će biti i dijelom njegove organizacije.
Korak ka Olimpijskim igrama

Uostalom, organizacija ovakvog jednog događaja jedan je od znakova i prvih koraka ka nekoj, možda, budućoj Olimpijadi u našoj zemlji.

Činjenica da u organiziranju ovog događaja po prvi put učestvuju oba entiteta zaista stvara nadu i daje argument onima koji ukazuju na to da nam je neophodno udružiti snage kako bi se svi zajedno izvukli iz gliba u kome nas je ostavila nedavna prošlost. Utoliko, moto EYOF-a „Stvarajmo zajedno“, predivna je poruka koja će se iz Bosne i Hercegovine poslati cijelom svijetu, ali prevashodno nama samima, ovdje, kod nas, u Bosni i Hercegovini.

Vjerujem da su Sarajevo i Bosna i Hercegovina pravo mjesto da se ovakva poruka pošalje cijelom svijetu s obzirom da živimo u vrijeme globalnog uništavanja svega. Poruka o zajedničkom stvaranju iz Bosne univerzalna je i stopostotno inspirativna ljudima širom svijeta. U našem slučaju, ona je, ili sada ili nekada u budućnosti, jedina opcija koju imamo, a što prije to shvatimo, svima će nam biti lakše.

Zbog toga je važno pričati o onome što jeste ideja ovog događaja. Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF - European Youth Olympic Festival) ima za cilj podsjećati na vrijednosti i ideale sadržane u Olimpijskoj povelji, te na taj način motivirati mlade da se bave sportom, usvajaju zdrav način života, razvijaju ljubav prema drugim i prema svijetu uopće.

EYOF je prilika da se mladi podučavaju važnosti ideala poput poštene konkurencije, poštovanju, toleranciji, prijateljstvu, kao i univerzalnim vrijednostima ljudskog roda, duhu kospomolitizma i slavljenju različitosti.
Kakav život želimo

Ovaj festival, kao takav je i prilika da se podsjetimo da ljudi ovdje mogu puno više, te da sa malo truda ponovo, i Sarajevo i Bosna i Hercegovina mogu biti jedan globalni primjer i ideja za koju se vrijedi boriti. U toj ideji, različitosti su Božji dar, a otvorenost i širina cilj koji se mjeri po osmijesima sretnih ljudi. EYOF je sigurno jedan važan oblik borbe protiv mržnje i gluposti a što je danas isuviše popularna disciplina brojnih političara i njihovih sljedbenika, ne samo kod nas, već i širom svijeta.

Ovo je predivna prilika da se svi zapitamo o tome kakav život želimo i koliko smo spremni potruditi se da ove naše kratke živote učinimo smislenijim i ljepšim.

Olimpijada mladih sportista starosne dobi između 14 i 18 godina, ne samo da mladim sportistima približava bitnost olimpijskih vrijednosti, već im i praktično omogućava iskustvo za učešće na takmičenjima najvišeg nivoa.

To znači da ćemo narednih dana u Sarajevu, na Jahorini, Bjelašnici i drugim sportskim borilištima imati priliku upoznati mlade sportiste koje ćemo u narednoj deceniji gledati kako se uspinju na najviša postolja, najvećih svjetskih takmičenja.

U zemlji u kojoj se toliko priča, a tako malo radi kada su u pitanju mladi, EYOF je prvi događaj koji ideju o važnosti mladih ljudi u našoj zemlji stavlja na pobjedničko postolje, pod motom: „Stvarajmo zajedno!“

Izvor: Al Jazeera

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/otvoren-eyof-najveci-sportski-dogadaj-u-bih-nakon-zoi-84






Otvoren EYOF, najveći sportski događaj u BiH nakon ZOI '84
Sportisti iz 46 evropskih zemalja, njih 1.500, u narednih sedam dana borit će se za medalje u osam sportova.
događaj u Bosni i Hercegovini od 14. zimskih olimpijskih igara 1984. godine, otvoren je večeras na Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatović Hase" u Sarajevu.

Olimpijski plamen upalila je jedna od najboljih bh. sportistkinja Larisa Cerić.

Festival su otvorili Janez Kocijančič, predsjednik Evropskog olimpijskog komiteta, Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, te gradonačelnici Sarajeva i Istočnog Sarajeva, Abdulah Skaka i Nenad Vuković.

“Danas smo svjedoci da pored svih izazova koji su imali organizatori stojimo pred početkom Igara kako bi smo proslavili uspjehe mladih ljudi koji su upornim radom došli da se bore na našim borilištima za čast i medalju i svoju zemlju. Želim da se ovim mladim ljudima zahvalim što je olimpijska baklja vratila na naše prostore i da ponovo imamo baklju mira na mjestu, prostoru i gradu gdje su prije nekoliko decenija održane Olimpijske igre“, rekao je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH tokom govora na otvorenju.

Dodik, koji je popraćen zvižducima, ali i aplauzom, poželio je dobrodošlicu mladim sportistima.

Poručio je da su mladi sportisti došli u zemlju različitosti, ali gdje su ljudi gostoprimljivi.

“Uvjeren sam da će upaljena baklja značiti dodatni stabilizaciju mira“, rekao je Dodik.
Historijski trenutak

Predsjednik Evropskog olimpijskog komiteta Janez Kocijančič kazao je da je prošlo je punih 35 godina od Olimpijskih igara u Sarajevu, koje su pronijele ime drevnog grada Sarajeva, BiH, pa i Jugoslavije po čitavom svijetu.

“U Sarajevu ovdje održavamo EYOF. Vjerujem da će sportski entuzijazam i rezultati mladih ponovo osvježiti olimpijski duh i ugled ovog grada. Vjerujem da će ovo iskustvo dati novu snagu za još veće olimpijske poduhvate“, rekao je, između ostalog, Kocijančič.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka kazao je da je ponosan na ovaj historijski trenutak i što je imao čast donijeti olimpijski plamen u Sarajevo.

“Čvrsto smo opredijeljeni da gradimo društvo uz prihvatanje svih naših različitosti koje su naše prednosti, a ne prijetnje. Nije slučajno što smo večerašnju cremoniju nazvali „Stvaramo zajedno“ zato što stvaramo svijet na koji želimo biti ponosni. Poruka je okitite ovaj svijet medaljama uspjeha, znanja i sposobnosti i vjerujte u svoje snove jer mi vjerujemo u vas“, kazao je Skaka.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković kazao je da mu je zadovoljstvo što su dio ovog događaja.

“Uvjeren sam da se s ovim događajem vraćamo na mapu organizatora važnih sportskih događaja. Zajednička saradnja bila je recept za uspjeh“, kazao je Vuković.

Ceremonija na najvećem bh. stadionu ozvaničila je posljednju fazu desetogodišnjeg projekta koji je 2009. godine počelo predsjedništvo Olimpijskog komiteta BiH.

Nakon neuspjeha u 2017. godini, u kojoj je EYOF prvobitno trebao biti održan u BiH, nadležne institucije su ipak prepoznale značaj ovog događaja i pružile mu neophodnu finansijsku podršku.