ZUR/ GLAVA VII POVEZIVANJE SAMOSTALNOGA OSOBNOG RADA U SISTEM SAMOUPRAVNOGA UDRUŽENOG

Smatra se da bi izdvajanje osnovne organizacije
iz sastava radne organizacije dovelo do bitnog otežavanja
i l i onemogućavanja rada u ostalim osnovnim
organizacijama odnosno radnoj organizaciji kao cjelini
prema stavu 2. ovog člana ako se time prekida ili
narušava međusobno povezan ^proces rada odnosno
proizvodnje i poslovanja te ako je time bitno umanjena
efikasnost korištenja društvenih sredstava i bitno
umanjena mogućnost stjecanja dohotka u ostalim
osnovnim organizacijama, a osnovna organizacija koja
se izdvaja ne bi mogla postići povećanje proizvodnosti
rada kojim se nadoknađuje to umanjenje
Član 339.
Odluka o izdvajanju osnovne organizacije iz sastava
radne organizacije donosi se referendumom te
sadrži:
1) naznaku osnovne organizacije koja se izdvaja
i radne organizacije iz čijeg se sastava izdvaja;
2) naznaku da li osnovna organizacija koja se izdvaja
postaje radna organizacija i l i se udružuje u drugu
radnu organizaciju.
Ako osnovna organizacija koja se izdvaja postaje
radna organizacija, odluka o izdvajanju sadrži i podatke
koje sadrži akt o osnivanju radne organizacije,
osim podataka iz člana 357. stav 2. toč. 1, 5. i 6. ovog
zakona.
Član 340.
Osnovna organizacija koja se izdvaja iz sastava
radne organizacije dužna je odluku o izdvajanju dostaviti
svim osnovnim organizacijama u sastavu radne
organizacije i organu upravljanja radne organizacije,
u roku od osam dana od dana donošenja te odluke.
Osnovne organizacije i drug: zakonom ovlašteni
organi i organizacije koji smatraju da za izdvajanje
osnovne organizacije iz sastava radne organizacije ne
172

Do donošenja odluke arbitraže odnosno do pravovaljanosti
sudske odluke osnovna organizacija ne može
se izdvojiti iz sastava radne organizacije.
4. Prestanak osnovne organizacije
član 342.
Osnovna organizacija prestaje:
1) ako je organiziranjem osnovnih organizacija
prema čl. 326. i 328. ovog zakona prestala postojati;
2) ako je prema njoj izrečena mjera zabrane obavljanja
djelatnosti zato Što ne udovoljava zakonom
propisanim uvjetima za obavljanje svoje djelatnosti,
a u roku određenom u aktu o izricanju mjere ne udovolji
uvjetima za obavljanje te djelatnosti odnosno ne
promijeni djelatnost;
3) ako ne može trajnije obnavljati društvena sredstva
kojima posluje i osiguravati ostvarivanje ustavom
zajamčenih prava radnika;
4) ako ne može trajnije udovoljavati obvezama
koje se podmiruju iz njezina dohotka;
5) ako se pravomoćnom sudskom presudom utvrdi
ništavost upisa organiziranja osnovne organizacije.
Ako osnovna organizacija udruženog rada koja
obavlja društvenu djelatnost ne udovoljava zakonom
propisanim uvjetima ili ako ne postoje uvjeti za obavljanje
njezine djelatnosti, može biti ukinuta, pod uvjetima
i prema postupku propisanim zakonom.
član 343.
U slučajevima iz člana 342. stav 1. točka 1) ovog
zakona radnici osnovne organizacije koja prestaje postojati,
zajedno s radnicima u drugim osnovnim organizacijama
u sastavu radne organizacije, obavit će, u
skl&du s članom 326. ovog zakona, odgovarajuće promjene
u organiziranju osnovnih organizacija.
174

Ako su okolnosti iz člana 342. stav 1. toč. 2) i 3)
ovog zakona nastale zbog lošeg poslovanja osnovne
organizacije ili upravljanja društvenim sredstvima odnosno
preuzetim obvezama prema trećim osobama, a
prema samoupravnom sporazumu za obveze osnovne
organizacije ne postoji supsidijarna i l i solidarna odgovornost
drugih osnovnih organizacija, niti one tu
odgovornost naknadno preuzmu, provodi se postupak
redovne likvidacije.
Redovna likvidacija uređuje se zakonom.
Član 344.
Osnovna organizacija koja prema članu 342. stav
1. točka 4) ovog zakona ne može udovoljavati obvezama
koje se podmiruju iz njezina dohotka prestaje
pod uvjetima i na način utvrđenim saveznim zakonom.
Član 345.
Ako nastanu promjene u organiziranju osnovnih
organizacija prema članu 342|stav 1. točka 1) ovog
zakona, u sudski registar mora se upisati organiziranje
osnovnih organizacija, a s tim danom briše se iz sudskog
registra osnovna organizacija koja je prestala
postojati. f
O D J E L J A K 2.
RADNA ORGANIZACIJA
1. Uvjeti i način osnivanja radne organizacije
Član 346.
Radna organizacija jest samostalna samoupravna
organizacija radnika povezanih zajedničkim interesima
u radu i organiziranih u osnovne organizacije u njezinu
sastavu ili neposredno povezanih jedinstvenim
procesom rada.
Smatra se da su radnici povezani zajedničkim interesima
u radu u radnoj organizaciji u kojoj su
178

osnovne organizacije međusobno povezane procesom
rađa odnosno proizvodnje i poslovanja i l i drugim zajedničkim
interesima u ostvarivanju zajedničkog rezultata
rada kada je njihov udio u radu radne organizacije
uvjet da bi radna organizacija mogla uspješno
ostvarivati radom radnika u njoj proizvodnu odnosno
društvenu djelatnost za čije je obavljanje osnovana.
Smatra se da su radnici povezani zajedničkim
interesima u radu u radnoj organizaciji i kada ostvar
u j u proizvodnu odnosno društvenu djelatnost za čije
je obavljanje osnovana radna organizacija u jedinstvenom
procesu rada.
Član 347.
Radna organizacija osniva se, u skladu s odredbama
člana 346. ovog zakona, za obavljanje privrednih
odnosno drugih društvenih djelatnosti.
Radna organizacija koja u svom sastavu nema
osnovnih organizacija|ima§ položaj,!prava, obveze i
odgovornosti određene ovim zakonom za osnovnu organizaciju,
a radnici u toj radnoj organizaciji ostvaruju
sva prava, obveze i odgovornosti koje imaju radnici
u osnovnoj organizaciji.
Član 348.
Društvenim dogovorom mogu se pobliže razraditi
mjerila za primjenjivanje ovim|zakonom utvrđenih
uvjeta za osnivanje radne organizacije u pojedinim
djelatnostima.
U zaključivanju društvenog dogovora iz stava 1.
ovog člana sudjeluju organ društveno-političke zajednice,
sindikat, privredna komora odnosno odgovarajuće
opće udruženje organizacija udruženog rada i druge
zainteresirane samoupravne organizacije i zajednice.
Član 349.
Radnu organizaciju može osnovati organizacija
udruženog rada, samoupravna interesna zajednica,
176

mjesna zajednica, društveno-politička zajednica li
druga društvena pravna osoba.
Radna organizacija koja u svom sastavu ima osnovne
organizacije te složena organizacija udruženog
rada može osnovati radnu organizaciju u skladu sa
samoupravnim sporazumom o udruživanju u radnu
organizaciju odnosno složenu organizaciju udruženog
rada.
član 350.
Radnu organizaciju mogu osnovati radni ljudi vi
građanske pravne osobe u određenim djelatnostima,
pod uvjetima i na način utvrđenim zakonom.
Radni ljudi i građanske pravne osobe ne mogu
osnivati radne organizacije za obavljanje poslova
prometa robe i usluga s inozemstvom, za promet robe
na veliko, za obavljanje poslova posredovanja u prometu
robe i usluga, za obavljanje poslova kontrole
robe, uskladištenja robe, špedicije, za proizvodnju i
promet predmeta naoružanja i vojne opreme, grafičke
djelatnosti te druge djelatnosti određene zakonom.
član 351.
Radna organizacija može se osnovati ako su osigurana
potrebna sredstva za njezino osnivanje i početak
rada i ako je udovoljeno drugim propisanim uvjetima
za obavljanje njezine djelatnosti. ff|
Ako radnu organizaciju osnivaju organizacije udruženog
rada, sredstva za njezino osnivanje i početak
rada osiguravaju se na načelima udruživanja rada i
sredstava utvrđenim ovim zakonom.
Sredstva za osnivanje i početak rada radne organizacije
moraju biti osigurana tako da radna organizacija
koja se osniva može raspolagati tim sredstvima.
Član 352.
Osnivanje radne organizacije počinje donošenjem
akta o osnivanju radne organizacije (u daljnjem tektt
zakon o udruženom radu 177

f ekonomskoj opravdanosti osnivanja radne organizacije,
ti organi i organizacije imaju pravo, na način
i pod uvjetima određenim zakonom, da daju inicijativu
za razmatranje njihova mišljenja pred skupštinom
društveno-političke zajednice o pitanjima iz njezine
nadležnosti
Član 356.
Ako radnu organizaciju osniva osnovna organizacija,
elaborat o društvenoj i ekonomskoj opravdanosti
osnivanja radne organizacije razmatraju i usvajaju
radnici u toj osnovnoj organizaciji, po prethodno p r i bavljenom
mišljenju ostalih osnovnih organizacija, a
ako je osnivač radna organizacija, odnosno složena
organizacija udruženog rada, elaborat se razmatra i
usvaja na način utvrđen samoupravnim sporazumom
o udruživanju.
član 357.
Osnivač, nakon razmatranja i usvajanja elaborata
odnosno nakon završetka postupka pokrenutog prema
članu 355. ovog zakona, donosi akt o osnivanju radne
organizacije.
U aktu o osnivanju radne organizacije moraju se
navesti:
1) naziv osnivača;
2) tvrtka pod kojom će poslovati radna organizacija;
3) sjedište radne organizacije;
4) djelatnosti kojima će se baviti radna organizacija;
5) iznos sredstava za osnivanje i početak rada
radne organizacije,|način njihova osiguranja te da
li se ona osiguravaju uz obvezu vraćanja i l i bez te
obveze;
6) odgovornost i uvjeti odgovornosti osnivača za
obveze radne organizacije u osnivanju;

ime osobe odnosno Imena osoba koje će obavljati
pripremne radnje do upisa konstituiranja radne
organizacije u sudski registar (privremeni poslovodni
organ radne organizacije) i njegova odnosno njihova
druga ovlaštenja;
drugi podaci određeni zakonom.
Član 358.
Ako radnu organizaciju osnivaju dva ili više osnivača,
njihova međusobna prava i obveze uređuju se
samoupravnim sporazumom, a njihova prava i obveze
prema radnoj organizaciji u osnivanju — aktom o
osnivanju.
Član 359.
Radna organizacija u osnivanju može, u vezi sa
svojim osnivanjem, sklapati ugovore i poduzimati
druge pravne radnje prema uvjetima utvrđenim u
aktu o osnivanju.
Aktom o osnivanju radne organizacije, u skladu
sa zakonom, mogu se predvidjeti uvjeti pod kojima
radna organizacija može obavljati pokusnu proizvodnju
odnosno drugu djelatnost i istupati na tržištu.
Radna organizacija u osnivanju može se udruživati
u samoupravne interesne zajednice.
Za pokusne proizvodnje mogu se radnoj organizaciji
u osnivanju datif zakonom predviđene olakšice.
Vrijeme trajanja olakšica može biti najdulje jednu
godinu, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 360.
U radnoj organizaciji u osnivanju osniva se do
konstituiranja radne organizacije savjet kao organ
upravljanja osnivača. Osnivač određuje ukupan broj
članova savjeta i imenuje određen broj njegovih članova,
koji ne može biti veći od broja članova savjeta
što ih biraju radnici koji su u radnom odnosu u radnoj
organizaciji u osnivanju.

Savjet radne organizacije u osnivanju odlučuje o
korištenju i raspolaganju sredstvima namijenjenim za
osnivanje i početak rada radne organizacije i o sredstvima
za osobne dohotke radnika u radnoj organizaciji
u osnivanju te vrši druga prava i dužnosti određene
posebnim aktom osnivača.
U radnim organizacijama koje se osnivaju za
obavljanje društvenih djelatnosti prava i dužnosti iz
st. 1. i 2. ovog člana ima organ određen zakonom.
Član 361.
Privremeni poslovodni organ radne organizacije
u osnivanju vodi poslove, sklapa ugovore i poduzima
druge pravne radnje u vezi s njezinim osnivanjem,
odgovara za zakonitost rada u radnoj organizaciji u
osnivanju te vrši druga prava i dužnosti određene
aktom osnivača.
Privremeni poslovodni organ dužan je obustaviti
izvršenje svakog akta savjeta radne organizacije u osnivanju
za koji smatra da nije u skladu s odlukom
osnivača ili da je štetan za radnu organizaciju u osnivanju
i o tome odmah obavijestiti osnivača koji donosi
konačnu odluku.
Privremeni poslovodni organ, u pogledu zakonitosti
rada i odgovornosti radne organizacije u osnivanju,
ima ista prava i dužnosti kao i poslovodni organ radne
organizacije nakon upisa njezina konstituiranja u
sudski registar.
Član 362.
Do samoupravnog organiziranja radnika radne
organizacije u osnivanju savjet te organizacije, na
prijedlog privremenog poslovodnog organa, odlučuje o
zasnivanju radnog odnosa radnika i uređuje njihova
međusobna prava, obveze i odgovornosti. Do osnivanja
savjeta te poslove obavlja privremeni poslovodni organ.
181

Član 363.
Osnivač ima pravo da, u pismenom obliku, donosi
odluke i daje upute u vezi s izgradnjom koje su obavezne
za radnu organizaciju u osnivanju.
Aktom! o osnivanju radne organizacije može se
predvidjeti da osnivač daje suglasnost na određene
samoupravne opće akte te za poduzimanje određenih
pravnih poslova za radnu organizaciju u osnivanju,
sto se upisuje u sudski registar.
Član 364.
Radnici imaju pravo i dužnost da u dijelu radne
organizacije u osnivanju, koji je izgrađen odnosno
osposobljen za početak rada, organiziraju privremenu
osnovnu organizaciju u sastavu radne organizacije u
osnivanju.
Privremena osnovna organizacija može se organizirati
ako je udovoljeno uvjetima za organiziranje osnovne
organizacije utvrđenim ovim zakonom.
Odluku o organiziranju privremene osnovne organizacije
u sastavu radne organizacije u osnivanju donose
radnici većinom glasova ukupnog broja radnika
dijela radne organizacije u osnivanju koji se organiziraju
kao privremena osnovna organizacija.
Osnivač i savjet radne organizacije u osnivanju
mogu pokrenuti spor pred sudom udruženog rada u
pogledu udovoljenja uvjetima za organiziranje privremene
osnovne organizacije u roku od 30 dana od dana
kad im je dostavljena odluka o organiziranju privremene
osnovne organizacije. Taj spor, u istom roku, mogu
pokrenuti društveni pravobranilac samoupravljanja,
sindikat 1 ovlašteni organ skupštine drultveno-
-političke zajednice.
Radnici u privremenoj osnovnoj organizaciji imaju
ista prava, obveze i odgovornosti kao i radnici u
osnovnoj organizaciji, ako zakonom nije drugačije određeno.
182

Od dana predbilježbe konačne odluke o organiziranju
privremene osnovne organizacije u sudski registar
privremena osnovna organizacija može sklapati
ugovore i poduzimati druge pravne radnje u okviru
svoje djelatnosti, u skladu s aktom o osnivanju radne
organizacije u okviru koje se organiaira privremena
osnovna organizacija.
Na organiziranje privremene osnovne organizacije
ne primjenjuju se odredbe člana 325. stav 3. ovog
zakona.
Član 365.
Savjet radne organizacije u osnivanju može donositi
odluke i izdavati upute koje su obavezne za privremenu
osnovnu organizaciju u pogledu obavljanja
njezine djelatnosti, ako je obavljanje te djelatnosti
značajno za izgradnju radne organizacije.
Za pravovaljanost odluka privremene osnovne organizacije
o promjeni djelatnosti, promjeni sjedišta,
izdvajanju iz sastava radne organizacije u osnivanju
i izboru privremenoga poslovodnog organa te za pravovaljanost
samoupravnog sporazuma o udruživanju
rada radnika u osnovnoj organizaciji potrebna je suglasnost
savjeta radne organizacije u osnivanju.
Ako je radna organizacija u osnivanju preuzela
odgovornost za obveze privremene osnovne organizacije,
savjet radne organizacije može odlukom odrediti
da je za poduzimanje određenih pravnih poslova
potrebna njegova suglasnost, što se upisuje u sudski
registar.
član 366.
Odnosi između radne organizacije u osnivanju i
privremene osnovne organizacije u njezinu sastavu
uređuju se samoupravnim sporazumom.
Na dan upisa konstituiranja osnovnih organizacija
u radnoj organizaciji prestaje važiti samoupravni sporazum
iz stava 1. ovog člana.
183

član 367.
Osnivač može u toku osnivanja do završetka izgradnje
predložiti|skupštini općine da, u skladu sa
zakonom, otvori postupak redovne likvidacije prema
radnoj organizaciji u osnivanju ako više ne postoje
prirodni i l i ekonomski uvjeti za njezino osnivanje.
2. Konstituiranje radne organizacije
Član 368.
Konstituiranju radne organizacije pristupa se nakon
završetka izgradnje radne organizacije u osnivanju
i donošenja odluka o organiziranju osnovnih organizacija,
zaključivanja samoupravnih sporazuma o
udruživanju rada radnika u osnovnim organizacijama,
donošenja statuta osnovnih organizacija i izbora radničkih
savjeta osnovnih organizacija.
Smatra se da je izgradnja završena kad je radna
organizacija u osnivanju, u skladu sa zakonom, osposobljena
za obavljanje djelatnosti radi koje je osnovana.
Ako se radna organizacija u osnivanju ne izgrađuje
f konstituiranje te organizacije obavlja se nakon
donošenja akta o osnivanju radne organizacije a ako
radna organizacija u osnivanju obavlja pripremne
radnje za početak rada — nakon završetka tih radnji.
Nakon završetka izgradnje odnosno nakon završetka
pripremnih radnji za početak rada savjet i privremeni
poslovodni organ radne organizacije u osnivanju
dužni su osnivaču i radnicima podnijeti izvještaj
o izgradnji odnosno izvršenju pripremnih radnji
za početak rada, koji sadrži: stanje osnovnih i obrtnih
sredstava, realizaciju ukupnog prihoda i raspored dohotka,
obveze i potraživanja, izvještaj o svom radu te
druge podatke određene zakonom.
184

Član 369.
Ako savjet radne organizacije u osnivanju u roku
od 30 dana od dana završetka izgradnje odnosno od
dana završetka pripremnih radnji za početak rada ne
počne s pripremama za konstituiranje radne organizacije,
radnici u radnoj organizaciji u osnivanju mogu
na zboru radnika odlučiti da sami provedu pripreme
za konstituiranje.
Radnici su dužni održati zbor u roku od 15 dana
od roka u kome je savjet bio dužan početi pripreme
za konstituiranje radne organizacije.
član 370.
Ako savjet radne organizacije odnosno radnici u
rokovima utvrđenim u članu 369. ovog zakona ne
obave radnje organiziranja osnovnih organizacija i
njihovo udruživanje radi konstituiranja radne organizacije,
skupština općine može na svoju inicijativu
ili na prijedlog sindikata druge društveno-političke
organizacije ili društvenog pravobranioca samoupravljanja,
u daljnjem roku od 60 dana, provesti pripreme
za konstituiranje radne organizacije.
Pri provođenju priprema iz stava 1. ovog člana
skupština općine ima pravo i dužnost da radnoj organizaciji
pruži stručnu pomoć pri konstituiranju, da
sazove zborove radnika u dijelovima radne organizacije
za koje se smatra da udovoljavaju uvjetima za
organiziranje osnovnih organizacija radi donošenja
odluke o organiziranju osnovnih organizacija, zaključivanja
samoupravnog sporazuma o udruživanju rada
radnika u osnovnoj organizaciji, donošenja statuta osnovnih
organizacija i razmatranja prijedloga samoupravnog
sporazuma o udruživanju u radnu organizaciju.
Član 371.
Konstituiranje radne organizacije sastoji se od:
1) zaključenja samoupravnog sporazuma o udruživanju
u radnu organizaciju;
185

2) izbora radničkog savjeta odnosno drugoga odgovarajućeg
organa upravljanja u radnoj organizaciji;
3) imenovanja vršioca dužnosti pošlo vodnog organa.
#
Konstituiranje radne organizacije u čijem se sastavu
ne organiziraju osnovne organizacije sastoji se
od zaključivanja samoupravnog sporazuma o udruživanju
rada radnika u osnovnoj organizaciji, izbora
radničkog savjeta odnosno drugoga odgovarajućeg organa
upravljanja u radnoj organizaciji, donošenja
statuta te imenovanja vršioca dužnosti pošlo vodnog
organa.
Član 372.
Samoupravni sporazum o udruživanju u radnu
organizaciju sadrži odredbe: o tvrtki i sjedištu radne
organizacije; o zastupanju i predstavljanju radne organizacije,
djelatnostima osnovnih organizacija i djelatnostima
radne organizacije; o zajedničkim poslovima
i interesima koji se ostvaruju u radnoj organizaciji;
o koordiniranju procesa rada; o donošenju plana; o
usklađivanju planova osnovnih organizacija; o udruživanju
sredstava i njihovoj namjeni; o načinu raspoređivanja
i iskazivanja zajedničkog prihoda; o sastavu,
izboru, opozivu i djelokrugu organa upravljanja i
izvršnog organa; o poslovodnom organu i drugim organima
u radnoj organizaciji te o njihovim pravima,
obvezama i odgovornostima; o pravima, obvezama i
odgovornostima radne zajednice koja obavlja poslove
od zajedničkog interesa za osnovne organizacije; o
pravima i obvezama delegata i njihovoj odgovornosti
radnicima odnosno organu upravljanja; o međusobnim
odnosima osnovnih organizacija i njihovim pravima,
obvezama i odgovornostima u pravnom prometu; o
oblicima i uvjetima ostvarivanja odgovornosti radne
organizacije i njezinim ovlaltenjima u pravnom prometu
koji obavlja za osnovne organizacije; o rješa-
186

vanju sporova iz unutrašnjih odnosa (vrsti sporova,
sastavu i postupku arbitraže ili drugog oblika za rješavanje
sporova); o narodnoj obrani i društvenoj samozaštiti;
o postupku izdvajanja pojedinih osnovnih
organizacija iz sastava radne organizacije; o načinu i
uvjetima izmjene i dopune samoupravnog sporazuma
o udruživanju te druge odredbe značajne za zajednički
rad i poslovanje osnovnih organizacija i za ostvarivanje
samoupravnih prava radnika u njima.
U samoupravnom sporazumu o udruživanju i l i
posebnom sporazumu, koji čini njegov sastavni dio,
utvrđuje se raspored sredstava, prava i obveza radne
organizacije na pojedine osnovne organizacije.
Samoupravnim sporazumom o udruživanju utvrđuju
se i druga pitanja koja se uređuju zajedničkim
samoupravnim općim aktima te postupak donošenja
tih akata.
Ćlan 373.
Osnovna organizacija koja ne usvoji samoupravni
sporazum o udruživanju u radnu organizaciju ima
pravo da se izdvoji iz radne organizacije u osnivanju,
pod uvjetom i na način koji su ovim zakonom određeni
za izdvajanje osnovnih organizacija iz sastava
radne organizacije.
Osnovna organizacija iz stava 1. ovog člana, prije
donošenja odluke o izdvajanju iz radne organizacije u
osnivanju, a najkasnije u roku od 30 dana od dana
usvajanja samoupravnog sporazuma od ostalih osnovnih
organizacija, može pokrenuti postupak pred sudom
udruženog rada o utvrđivanju da li se samoupravnim
sporazumom povredu ju njezina prava i l i na
zakonu utemeljeni interesi
Odluka suda obavezna je za osnovne organizacije
koje zaključuju samoupravni sporazum o udruživanju
u radnu organizaciju.

Ako osnovna organizacija koja je pokrenula postupak
iz stava 2. ovog člana nije zadovoljna odlukom
suda, može se izdvojiti iz radne organizacije u osnivanju,
pod uvjetima i na način određenim ovim zakonom
o izdvajanju osnovne organizacije iz radne organizacije.
Član 374.
Nakon zaključenja samoupravnog sporazuma o
udruživanju u radnu organizaciju, a najkasnije u roku
od šest mjeseci od dana zaključenja tog sporazuma,
na prijedlog radničkog savjeta radne organizacije,
radnici udruženih osnovnih organizacija većinom
glasova svih radnika u svakoj od tih organizacija donose
statut radne organizacije.
Statut radne organizacije sadrži naročito odredbe
koje su značajne za organiziranje, rad i njezino poslovanje,
za ostvarivanje samoupravnih prava radnika
te druge odredbe u skladu sa samoupravnim sporazumom
o udruživanju i zakonom.
Član 375.
Aktom o osnivanju radne organizacije odnosno
samoupravnim sporazumom o udruživanju u radnu
organizaciju može se predvidjeti da radna organizacija
prvenstveno osnivača opskrbljuje sirovinama, poluproizvodima,
gotovom robom ili energijom; da prvenstveno
osnivaču osigurava prijevoz za njegove potrebe;
da prodaje robu osnivača ili da osnivaču obavlja
određene usluge; da bez pristanka osnivača ne
može mijenjati djelatnost ili sjedište, ako se time
otežava ostvarivanje interesa osnivača radi koga je
osnovao radnu organizaciju te druga prava koja se
ostvaruju udruživanjem rada i sredstava, u skladu s
ovim zakonom.
Prava iz stava lg ovog člana mogu se utvrditi i
posebnim samoupravnim sporazumom između osnivača
i radne organizacije u osnivanju. Tim pravima
188

radna organizacija u osnivanju ne može biti stavljena
u neravnopravan položaj na jedinstvenom jugoslavenskom
tržištu u odnosu na položaj drugih radnih organizacija
koje se bave istom djelatnošću.
Nakon konstituiranja radne organizacije radnici
imaju pravo pokrenuti postupak pred sudom udruženog
rada za promjenu prava osnivača iz st. 1. i 2.
ovog člana ako smatraju da je njima povrijeđena njihova
ravnopravnost u obavljanju svoje djelatnosti.
Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana društveno-
politička zajednica, kao osnivač, može imati zakonom
određena prava samo prema radnoj organizaciji
koja obavlja djelatnosti ili poslove od posebnoga
društvenog interesa ili poslove od interesa za ostvarivanje
zadataka te društveno-političke zajednice.
3. Promjene u organiziranju radne organizacije i
njezin prestanak
Član 376.
Radnici u osnovnim organizacijama u sastavu
radne organizacije mogu, radi razvoja djelatnosti i
organizacije rada, povećanja opsega poslovanja i broja
radnika te drugih sličnih razloga, organizirati osnovne
organizacije i udružiti se u jednu i l i više radnih
organizacija, odnosno mogu odlučiti da, radi objedinjavanja
i proširivanja procesa proizvodnje, ostvarivanja
bolje radne i poslovne povezanosti i ostvarivanja
drugih zajedničkih interesa, radnu organizaciju
u Čijemfsu sastavu osnovne organizacije udruže s
drugom radnom organizacijom.
Promjene iz stava 1. ovog Člana provode se samoupravnim
sporazumom o udruživanju, a u sudski registar
istovremeno se upisuju promjene koje su nastale
u organiziranju osnovnih organizacija i udruživanja
u radnu organizaciju odnosno otudruživanju
radnih organizacija, a iz sudskog registra brišu se
189

osnovne organizacije odnosno radne organizacije koje
su prestale postojati.
Član 377.
Radna organizacija prestaje:
1) ako se provedu promjene prema članu 376. ovog
zakona;
2) prestankom svih osnovnih organizacija u sastavu
radne organizacije;
3) ako se sudskom presudom utvrdi ništavost upisa
osnivanja radne organizacije.
4. Posebne odredbe za određene radne organizacije
Član 378.
Radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog
rada koje proizvode predmete naoružanja i
vojne opreme imaju ista prava i dužnosti predviđene
ovim zakonom kao i radnici u drugim privrednim
djelatnostima, osim onih prava i dužnosti za koje je,
s obzirom na vrstu i karakter te djelatnosti, saveznim
zakonom drugačije određeno.
Programi i planovi proizvodnje, izgradnje i razvoja
kapaciteta organizacija*iz stava 1. ovog člana
donose se u skladu s planovima organizacije i izgradnje,
razvoja i opremanja oružanih snaga, a proizvodnja
i promet predmeta naoružanja i vojne opreme te
korištenje, upravljanje| i raspolaganje društvenim
sredstvima za proizvodnju tih predmeta obavlja se na
način i pod uvjetima predviđenim saveznim zakonom
Osnivanje, konstituiranje, organiziranje, imenovanje
i razrješenje poslovodnog organa, promjena djelatnosti,
udruživanje, izdvajanje i druge statusne
promjene organizacije iz stava 1. ovog člana obavljaju
se u suglasnosti sa Saveznim sekretarijatom za
narodnu obranu.

član 379.
Društveno-političke organizacije i druge zakonom
određene društvene organizacije i udruženja građana
mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva utvrđenih statutom,
osnovati radnu organizaciju za obavljanje privredne
ili druge društvene djelatnosti, a te djelatnosti
mogu obavljati neposredno samo ako je to određeno
zakonom.
Radna organizacija iz stava 1. ovog Člana ne može
bez pristanka osnivača mijenjati djelatnost radi čijeg
je obavljanja osnovana.
Ako za obavljanje djelatnosti iz stava 1. ovog
člana nije osnovana organizacija udruženog rada, radnici
koji obavljaju tu djelatnost imaju položaj radnika
radne zajednice koja obavlja poslove za više osnovnih
organizacija u sastavu radne organizacije.
Radnici koji u organizacijama udruženog rada,
društveno-političkim organizacijama ili za organe
društveno-političkih zajednica obavljaju djelatnosti za
potrebe društvenog standarda (prehrana, odmarališta,
dječje ustanove i slično) imaju položaj radnika u radnim
zajednicama i ne mogu se bez pristanka osnivača
organizirati kao organizacije udruženog rađa.
Član 380.
Organizacije udruženog rada za obavljanje trgovinskih
usluga mogu osnivati organizacije udruženog
rada i drugi osnivači iz člana 349. stav 1. ovog zakona.
Organizacije udruženog rada mogu za obavljanje
trgovinskih usluga u obliku održavanja sajmova, priređivanja
izložbi i obavljanja poslova produktnih
burza, poslova javnih skladišta, poslova špedicije, poslova
zastupništva i sličnih trgovinskih usluga osnivati
samoupravne interesne zajednice.
Samoupravne interesne zajednice iz stava 2. ovog
člana obavljaju trgovinske usluge samo svojim članovima,
ako u pogledu pojedinih vrsta usluga samoup-
191

ravnim sporazumom, u skladu sa zakonom, nije drugačije
određeno.
Organizacije udruženog rada koje nisu članovi
samoupravne interesne zajednice iz stava 2. ovog člana
mogu pristupiti zajednici pod uvjetima utvrđenim
samoupravnim sporazumom o njezinu osnivanju.
Na samoupravne interesne zajednice iz stava 2.
ovog Člana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe
člana 389. ovog zakona.
Na organizacije i samoupravne interesne zajednice
iz st. 1. i 2. ovog člana na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe ovog zakona o odnosu proizvodnih
i prometnih organizacija udruženog rada.
Član 381.
Organizacije udruženog rada i druge samoupravne
organizacije i zajednice, u skladu sa saveznim zakonom,
mogu osnivati poduzeća u inozemstvu i sudjelovati
sredstvima u stranim poduzećima.
Organizacije udruženog rada mogu se, pod uvjetima
i granicama utvrđenim saveznim zakonom, u
svom poslovanju koristiti sredstvima stranih osoba.
O D J E L J A K 3.
UDRUŽIVANJE U SLOŽENU ORGANIZACIJU UDRUŽENOG
RADA
član 382.
Složena organizacija udruženog rada (u daljnjem
tekstu: složena organizacija) organizira se:
1) udruživanjem radnih organizacija koje su međusobno
povezane proizvodnjom sirovina, opskrbom
energijom, reprodukcijskim materijalom, poluproizvodima
odnosno dijelovima obrade gotovih proizvoda i
prometom robe i usluga;
2) udruživanjem radnih organizacija koje rade i
proizvode u osnovi iste vrste proizvoda, odnosno koje
192