ZUR/ GLAVA VII POVEZIVANJE SAMOSTALNOGA OSOBNOG RADA U SISTEM SAMOUPRAVNOGA UDRUŽENOG

GLAVA VII
POVEZIVANJE SAMOSTALNOGA OSOBNOG RADA
U SISTEM SAMOUPRAVNOGA UDRUŽENOG
-: RADA §
O D J E L J A K 1.
UDRU2IVANJE POLJOPRIVREDNIKA
1. Udruživanje u poljoprivredne zadruge i druge
oblike udruživanja poljoprivrednika
Član 275.
Radi ostvarivanja ciljeva iz Člana 31. ovog zakona
poljoprivrednici mogu udruživati svoj rad, zemljište,

10 Zakon o udruženom radu 145

sredstva rada odnosno druga sredstva u vlasništvu
poljoprivrednika, međusobno i s radom radnika i društvenim
sredstvima, u poljoprivredne zadruge ili druge
oblike udruživanja poljoprivrednika ili s radom radnika
i društvenim sredstvima u organizacijama udruženog
rada, u skladu sa zakonom.! Prema stavu 1.
ovog člana poljoprivrednici slobodno odlučuju o opsegu,
trajanju i raznovrsnosti udruživanja svog rada,
zemljišta, sredstava rada odnosno drugih sredstava,
prema sporazumno utvrđenim potrebama zajedničke
poljoprivredne proizvodnje, ostvarivanja njihovih
drugih ekonomskih interesa i ostvarivanja drugih
ciljeva njihova udruživanja.
Član 276.
Poljoprivrednici u poljoprivrednoj zadruzi | (u
daljnjem tekstu: udruženi poljoprivrednici) samostalno,
zajedno i ravnopravno upravljaju radom i poslovanjem
zadruge, uređuju međusobne odnose u radu,
u stjecanju dohotka i raspoređivanju dohotka i Čistog
dohotka te druge međusobne odnose u zadruzi, u skladu
sa zakonom.
Ako određene poslove u poljoprivrednoj zadruzi
obavljaju radnici, oni su u ostvarivanju svojih prava
i obveza u zadruzi ravnopravni s udruženim poljoprivrednicima,
u skladu sa zakonom.
Član 277.
Prava udruženih poljoprivrednika po osnovi osobnog!
rada u poljoprivrednoj zadruzi utvrđuju se u
skladu s pravima koja imaju radnici u udruženom
radu društvenim sredstvima po osnovi tekućeg i minulog
rada, a zavisno od materijalnih mogućnosti za
njihovo ostvarivanje, u skladu sa zakonom.
Član 278.
Poljoprivredna zadruga ima u načelu položaj,
prava, obveze i odgovornosti organizacije udruženog
rada.
146

Član 270.
U poljoprivrednoj zadruzi može se, pod uvjetima
utvrđenim zakonom, organizirati osnovna zadružna
organizacija i osnovna organizacija u koju udružuju
rad radnici koji rade u poljoprivrednoj zadruzi. f
U osnovnu zadružnu organizaciju udružuju j se
poljoprivrednici i l i poljoprivrednici i radnici koji rade
u poljoprivrednoj zadruzi ako ti radnici nisu organizirali
osnovnu organizaciju.
Ako poljoprivredna zadruga u svom sastavu ima
dvije i l i više osnovnih zadružnih organizacija, ima u
načelu položaj, prava, obveze i odgovornosti radne
organizacije, u skladu sa zakonom.
Osnovna zadružna organizacija u sastavu poljoprivredne
zadruge ima u načelu položaj, prava, obveze
i odgovornosti osnovne organizacije, u skladu sa
zakonom
U poljoprivrednoj zadruzi koja u svom sastavu
nema osnovne zadružne organizacije odnosno u osnovnim
zadružnim organizacijama u njezinu sastavu
mogu se, pod uvjetima utvrđenim zakonom, osnivati
radne zajednice.
Radnici koji u poljoprivrednoj zadruzi obavljaju
administrativno-stručne, pomoćne i njima slične poslove,
odnosno druge poslove od zajedničkog interesa
za poljoprivrednu zadrugu, odnosno za osnovne zadružne
organizacije i osnovne organizacije u njezinu
sastavu, osnivaju radnu zajednicu, u skladu sa zakonom.
Član 280.
Odnosi između osnovne zadružne organizacije i
drugih osnovnih organizacija u sastavu poljoprivredne
zadruge te odnosi tih organizacija i radne zajednice
u poljoprivrednoj zadruzi uređuju se samoupravnim
sporazumom o udruživanju poljoprivrednika u poljoprivrednu
zadrugu, u skladu sa zakonom.
10« 147

Samoupravnim sporazumom iz stava 1. ovog člana
može se predvidjeti da je osnovna organizacija u sastavu
poljoprivredne zadruge dužna obavljati poslove
prvenstveno za udružene poljoprivrednike, da ne može
bez pristanka udruženih poljoprivrednika mijenjati
predmet svog poslovanja i l i se izdvojiti iz sastava zadruge
ako bi se njezinim izdvajanjem otežao normalan
rad i poslovanje zadruge.
Član 281.
Poljoprivrednik koji je udružio zemljište, sredstvo
rada odnosno drugo sredstvo u poljoprivrednu zadrugu
zadržava pravo vlasništva na to zemljište, sredstvo
rada odnosno drugo sredstvo ako samoupravnim sporazumom
o udruživanju poljoprivrednika u poljoprivrednu
zadrugu i l i posebnim ugovorom sklopljenim sa
zadrugom odnosno s drugom društvenom Ipravnom
osobom, prodajom i l i na drugi način ne prenese u
društveno vlasništvo zemljište, sredstvo rada odnosno
drugo sredstvo na koje ima pravo vlasništva.
Član 282.
Dohotkom poljoprivredne zadruge koja u svom
sastavu nema osnovne zadružne organizacije odnosno
dohotkom osnovne zadružne organizacije upravljaju
udruženi poljoprivrednici, s pravima, obvezama i odgovornostima
koje imaju radnici u udruženom radu
društvenim sredstvima u skladu sa samoupravnim
sporazumom o udruživanju poljoprivrednika u poljoprivrednu
zadrugu i zakonom.
Dohotkom osnovne organizacije u sastavu poljoprivredne
zadruge upravljaju radnici koji su udružili
rad u osnovnu organizaciju, s pravima, obvezama i
odgovornostima koje imaju radnici u drugim osnovnim
organizacijama.
Član 283.
Dohodak poljoprivredne zadruge koja u svom sastavu
nema osnovne zadružne organizacije odnosno
148

dohodak osnovne zadružne organizacije stječu udruženi
poljoprivrednici iz ukupnog prihoda koji se
ostvari:
1) prodajom poljoprivrednih i drugih * proizvoda
te obavljanjem poljoprivrednih i drugih usluga;
2) udjelom u zajedničkom prihodu odnosno u zajedničkom
dohotku ostvarenom suradnjom udruženih
poljoprivrednika s radnicima u osnovnim organizacijama
u sastavu poljoprivredne zadruge, s drugom poljoprivrednom
zadrugom odnosno s drugom osnovnom
zadružnom organizacijom i l i s radnicima u osnovnim
organizacijama u sastavu druge organizacije udruženog
rada te s individualnim poljoprivrednicima;
3) primanjem na ime kompenzacije i premija utvrđenih
zakonom;
4) po drugim osnovama utvrđenim zakonom.
Utvrđivanje i raspoređivanje dohotka iz stava 1.
ovog člana provodi se u skladu sa zakonom.
Član 284.
Udruženim poljoprivrednicima pripada dio čistog
dohotka poljoprivredne zadruge koja u svom sastavu
nema osnovne zadružne organizacije odnosno dio čistog
dohotka osnovne i zadružne organizacije razmjerno
doprinosu koji su svojim osobnim radom i udruživanjem
zemljišta, sredstava rada odnosno drugih
sredstava odnosno suradnjom dali ostvarivanju njezina
dohotka.
Dio čistog dohotka iz stava 1. ovog člana utvrđuje
se zavisno od opsega, stupnja i raznovrsnosti radne
povezanosti i međusobne suradnje udruženih poljoprivrednika
i njihove uzajamne odgovornosti, a prema
osnovama i mjerilima kojima se određuje doprinos
udruženih poljoprivrednika naročito:
i l ) u zajedničkom i individualnom radu u proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda;
149

3) u zajedničkoj nabavi i u zajedničkom korištenju
poljoprivrednih oruđa i poljoprivredne opreme te u
nabavi i u korištenju reprodukcijskog materijala za
vlastitu ili zajedničku poljoprivrednu proizvodnju;
3) u zajedničkoj izgradnji poljoprivrednih objekata
i njihovu korištenju za potrebe vlastite ili zajedničke
poljoprivredne proizvodnje;
4) u zajedničkoj prodaji poljoprivrednih proizvoda.
Cisti dohodak, nakon izdvajanja dijela tog dohotka
koji pripada udruženim poljoprivrednicima prema
stavu 2. ovog člana, unosi se kao društveno vlasništvo
u fondove poljoprivredne zadruge koja u svom
sastavu nema osnovne zadružne organizacije odnosno
u fondove osnovne zadružne organizacije.
Član 285.
Sredstva fondova iz člana 284. stav 3. ovog zakona
te druga društvena sredstva u poljoprivrednoj zadruzi
koja u svom sastavu nema osnovne zadružne organizacije
odnosno osnovnoj zadružnoj organizaciji, koriste
se u skladu sa zakonom, a naročito za stvaranje što
povoljnijih uvjeta za rad udruženih poljoprivrednika,
za postizanje što boljih rezultata rada i za povećanje
proizvodnosti njihova udruženog rada, za ostvarivanje
drugih zajedničkih interesa kojima se osigurava proširivanje
i unapređivanje njezine djelatnosti utvrđenih
samoupravnim sporazumom o udruživanju poljoprivrednika
u poljoprivrednu zadrugu i njezinim statutom,
za namjene kojima služe premije i druga sredstva kojima
se stvaraju povoljniji materijalni uvjeti za određenu
proizvodnju individualnih poljoprivrednih proizvođača
te za formiranje i obnavljanje rezervi.
Sredstva fondova i druga društvena sredstva iz
stava 1. ovog člana mogu se koristiti samo na način
kojim se osigurava njihova nesmanjena vrijednost i
odgovarajući njihov porast, a ne mogu se koristiti na
150

način kojim bi se za udružene poljoprivrednike stvarali
nejednaki uvjeti u korištenju tih sredstava.
Druga društvena sredstva iz stava 1. ovog člana
ostvarena na temelju zakona mogu se koristiti u skladu
sa zakonom.
Član 286.
Samoupravni sporazum o udruživanju poljoprivrednika
u poljoprivrednu zadrugu sadrži naročito odredbe
o: imenima osnivača; tvrtki i sjedištu zadruge;
djelatnostima kojima će se zadruga baviti; iznosu
sredstava koja se osiguravaju za osnivanje i početak
rada zadruge; imenima osoba koje će obavljati pripremne
radnje do konstituiranja zadruge; roku u kome
se mora obaviti konstituiranje zadruge; izboru odnosno
imenovanju, djelokrugu i odgovornostima organa
upravljanja i poslovodnog organa u zadruzi; predstavljanju
i zastupanju zadruge; ekonomskim odnosima
između udruženih poljoprivrednika; osnovama i mjerilima
o raspoređivanju čistog dohotka zadruge; jamstvu;
postupku donošenja statuta zadruge; uvjetima
primanja u zadrugu; istupanju odnosno isključenju iz
zadruge; osiguravanju uvjeta za ostvarivanje zadataka
i aktivnosti u području općenarodne obrane i društvene
samozaštite; raspolaganju sredstvima u slučaju
prestanka zadruge; postupku za izmjene i dopune samoupravnog
sporazuma i o drugim pitanjima od zajedničkog
interesa.
Nakon zaključenja samoupravnog sporazuma o
udruživanju poljoprivrednika u poljoprivrednu zadrugu
donosi se statut zadruge kojim se pobliže uređuju
odnosi u zadruzi i međusobna prava, obveze i odgovornosti
udruženih poljoprivrednika.
Član 287.
Poljoprivredna zadruga odgovara za obveze sredstvima
kojima raspolaže.
151

način kojim bi se za udružene poljoprivrednike stvarali
nejednaki uvjeti u korištenju tih sredstava.
Druga društvena sredstva iz stava 1. ovog člana
ostvarena na temelju zakona mogu se koristiti u skladu
sa zakonom.
Član 286.
Samoupravni sporazum o udruživanju poljoprivrednika
u poljoprivrednu zadrugu sadrži naročito odredbe
o: imenima osnivača; tvrtki i sjedištu zadruge;
djelatnostima kojima će se zadruga baviti; iznosu
sredstava koja se osiguravaju za osnivanje i početak
rada zadruge; imenima osoba koje će obavljati pripremne
radnje do konstituiranja zadruge; roku u kome
se mora obaviti konstituiranje zadruge; izboru odnosno
imenovanju, djelokrugu i odgovornostima organa
upravljanja i poslovodnog organa u zadruzi; predstavljanju
i zastupanju zadruge; ekonomskim odnosima
između udruženih poljoprivrednika; osnovama i mjerilima
o raspoređivanju čistog dohotka zadruge; jamstvu;
postupku donošenja statuta zadruge; uvjetima
primanja u zadrugu; istupanju odnosno isključenju iz
zadruge; osiguravanju uvjeta za ostvarivanje zadataka
i aktivnosti u području općenarodne obrane i društvene
samozaštite; raspolaganju sredstvima u slučaju
prestanka zadruge; postupku za izmjene i dopune samoupravnog
sporazuma i o drugim pitanjima od zajedničkog
interesa.
Nakon zaključenja samoupravnog sporazuma o
udruživanju poljoprivrednika u poljoprivrednu zadrugu
donosi se statut zadruge kojim se pobliže uređuju
odnosi u zadruzi i međusobna prava, obveze i odgovornosti
udruženih poljoprivrednika.
Član 287.
Poljoprivredna zadruga odgovara za obveze sredstvima
kojima raspolaže.
151

vlasništva udružuju, neposredno i l i preko poljoprivredne
zadruge ili drugog oblika udruživanja poljoprivrednika,
u odnosima trajnije suradnje^ s organizacijom
udruženog rada, zaključuju s radnicima u toj
organizaciji samoupravni sporazum o toj suradnji kojim
uređuju međusobna prava, obveze i odgovornosti.
U odnosima iz stava 1. ovog člana udruženi poljoprivrednici
ravnopravno s radnicima u organizaciji
udruženog rada s kojom ostvaruju trajniju suradnju
upravljaju zajedničkim poslovima, zajednički odlučuju
o zajednički ostvarenom dohotku i sudjeluju u tom
dohotku prema doprinosu koji su dali ostvarivanju
tog dohotka.
Član 292.
Poljoprivrednici koji udružuju svoj rad, zemljišta,
sredstva rada odnosno druga sredstva u odnosima
trajnije suradnje s organizacijom udruženog rada
mogu, sami ih zajedno s radnicima te organizacije,
organizirati osnovnu organizaciju kooperanata u sastavu
te organizacije.
Osnovna organizacija kooperanata ima u načelu
položaj, prava, obveze i odgovornosti osnovne organizacije.
Kad poljoprivrednici neposredno udružuju svoj
rad, zemljišta, sredstva rada odnosno druga sredstva
u odnosima trajnije suradnje s organizacijom udruženog
rada, ta je organizacija dužna, ako zato postoje
uvjeti, poticati organiziranje osnovne organizacije
kooperanata.
Član 293.
Poljoprivrednici odnosno poljoprivrednici i radnici
iz člana 292. stav 1. ovog zakona mogu u sastavu
složene organizacije udruženog rada osnovati i radnu
organizaciju kooperanata.
Kooperanti u radnoj organizaciji kooperanata koja
u svom sastavu nema osnovne organizacija koopera-

153

nata imaju položaj, prava, obveze i odgovornosti kooperanata
u osnovnoj organizaciji kooperanata.
Kooperanti u radnoj organizaciji kooperanata koja
u svom sastavu ima dvije i l i više osnovnih organizacija
kooperanata imaju položaj, prava, obveze i odgovornosti
udruženih poljoprivrednika u zadruzi.
Član 294^
Odluku o organiziranju osnovne organizacije kooperanata
donose poljoprivrednici, sami ili zajedno s
radnicima u organizaciji udruženog rada s kojom ostvaruju
trajniju suradnju.
Na temelju odluke o organiziranju osnovne organizacije
kooperanata poljoprivrednici, sami ili zajedno
s radnicima iz stava 1. ovog člana, zaključuju samoupravni
sporazum kojim utvrđuju uvjete i način udruživanja
te međusobna prava, obveze i odgovornosti.
Samoupravnim sporazumom iz stava 2. ovog člana
ne može se isključiti niti ograničiti pravo drugih poljoprivrednika
da pod jednakim uvjetima pristupe
osnovnoj organizaciji kooperanata.
Ako ne postoje uvjeti da se organizira osnovna
organizacija kooperanata, organizacija udruženog rada
može sklapati ugovore o trajnijoj suradnji neposredno
s pojedinim poljoprivrednicima.
Član 295$
U osnovnoj organizaciji kooperanata koju zajedno
organiziraju, udružen? poljoprivrednici i radnici ravnopravno
odlučuju o poslovima od zajedničkog interesa,
a naročito:
1) o opsegu i načinu ostvarivanja međusobne suradnje;
2) o rezultatima zajedničkog poslovanja;
3) o raspoređivanju dohotka i čistog dohotka ostvarenog
zajedničkim poslovanjem.
Način ravnopravnog odlučivanja u osnovnoj organizaciji
kooperanata iz stava 1. ovog člana uređuje se
154

GRESKA U PRENOSU TEKSTA.
Posusacu kasnije da dodam tekst koji nesdostaje.

Valter

zadrugom odnosno s osnovnom i l i drugom organizacijom
udruženog rada ostvaruju svoja prava u skladu
sa samoupravnim sporazumom o udruživanju poljoprivrednika
u poljoprivrednu zadrugu i njezinim statutom
odnosno sa samoupravnim sporazumom i statutom
te osnovne ili druge organizacije udruženog
rada.
Međusobni odnosi iz stava 1. ovog Člana uređuju
se ugovorom koji sklapa individualni poljoprivrednik
s poljoprivrednom zadrugom odnosno s osnovnom ili
drugom organizacijom udruženog rada, u skladu s načelima
koja važe za udruživanje poljoprivrednika u
poljoprivredne zadruge odnosno za ostvarivanje trajnije
suradnje s organizacijama udruženog rada.
4. Udruživanje u zadružne saveze i druga opća udruženja
poljoprivrednika
Član 300.
Poljoprivredne zadruge, osnovne zadružne organizacije
i osnovne organizacije u sastavu poljoprivredne
zadruge, drugi oblici udruživanja poljoprivrednika,
osnovne i druge organizacije udruženog rada s kojima
su poljoprivrednici, neposredno ili preko poljoprivrednih
zadruga i l i drugih oblika svog udruživanja,
udružili rad, zemljišta, sredstva rada odnosno druga
sredstva te druge zainteresirane organizacije mogu se
udruživati u zadružne saveze, u skladu sa zakonom.
Zadružni savezi, u okviru prava i dužnosti utvrđenih
njihovim statutom, sudjeluju u pokretanju inicijative
za udruživanje poljoprivrednika, radi stvaranja
uvjeta za povećanje dohotka i poboljšavanje
uvjeta rada te za osiguravanje socijalne sigurnosti i
socijalnih prava poljoprivrednika, za samoupravno sporazumijevanje
o trajnijoj suradnji poljoprivrednika
koji nisu udruženi u poljoprivredne zadruge ili druge
oblike udruživanja poljoprivrednika i o suradnji poljo-
156

privrednih zadruga, osnovnih i drugih organizacija udruženog
rada i radi njihova organiziranog uključivanja
u sistem socijalističkih samoupravnih odnosa, društvenog
planiranja i ostvarivanja drugih ciljeva i zadataka
utvrđenih njihovim statutom, u skladu sa
zakonom.
Za područje Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije zadružni se savezi mogu udruživati u savez
zadružnih saveza.
O D J E L J A K 2.
UDRU2IVANJE SAMOSTALNOGA OSOBNOG RADA SREDSTVIMA
U VLASNIŠTVU GRAĐANA S UDRUŽENIM RAi
DOM DRUŠTVENIM SREDSTVIMA
1. Udruživanje radnih ljudi u zanatske i druge zadruge
i njihova suradnja s organizacijama udruženog rađa
Član 301||
jRadni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost
osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana
i koji udruže svoj rad i svoja sredstva u zanatsku i l i
drugu zadrugu imaju u radu, stjecanju dohotka i raspoređivanju
dohotka i čistog dohotka i u drugim međusobnim
odnosima u zadruzi te u različitim oblicima
kooperacije i drugim oblicima poslovne suradnje s
organizacijama udruženog rada u načelu isti položaj
i u osnovi ista prava, obveze i odgovornosti kao i udruženi
poljoprivrednici u poljoprivrednoj zadruzi, zavisno
od opsega i stupnja udruživanja rada i sredstava
u zanatsku ili drugu zadrugu.
Član 302.
Odredbe čl. 287. i 289. ovog zakona na odgovarajući
se način primjenjuju na zadruge koje osnivaju
radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim
radom sredstvima rada u vlasništvu građana, ako
zakonom nije drugačije određeno.
157

Greska u prenosu teksta.

član 307.
Ugovor o osnivanju ugovorne organizacije sklapaju
poslovođa ugovorne organizacije i ovlašteni predstavnici
zakonom utvrđenog organa društveno-političke
zajednice, sindikata i privredne komore.
Ako su kod poslovođe zaposleni radnici, ti radnici
sudjeluju u sklapanju ugovora o osnivanju ugovorne
organizacije.
Član 308.
Ugovor o osnivanju ugovorne organizacije sklapa
se u pismenom obliku.
Ugovor o osnivanju ugovorne organizacije sadrži
naročito: tvrtku, sjedište i djelatnost ugovorne organizacije;
iznos odnosno vrijednost sredstava koja poslovođa
udružuje u ugovornu organizaciju; prava §i
obveze poslovođe po osnovi udruživanja rada i sredstava;
prava i obveze udruženih radnika po osnovi
rada društvenim sredstvima; osnove i mjerila za utvrđivanje
i način isplaćivanja dijela dohotka ugovorne
organizacije koji pripada poslovođi po osnovi prava
vlasništva na sredstva koja je udružio; način i rokove
isplate vrijednosti odnosno povrata tih sredstava te
odgovornost ugovorne organizacije za obveze prema
trećim osobama.
Član 309.
|fNa temelju ugovora o osnivanju ugovorne organizacije
radnici i poslovođa zaključuju samoupravni
sporazum o udruživanju kojim pobliže uređuju međusobna
prava, obveze i odgovornosti uftogovorno)
organizaciji.
Član 310.
Ostvarenim dohotkom i društvenim sredstvima u
ugovornoj organizaciji upravljaju radnici i poslovođa
na osnovi prava rada društvenim sredstvima.

U odlučivanju o društvenim sredstvima iz stava
1. ovog člana poslovođa ima. po osnovi prava rada
društvenim sredstvima, jednaka prava kao i drugi
radnici u ugovornoj organizaciji.
Član 311.
Iz čistog dohotka koji ostvari ugovorna organizacija
izdvajaju se sredstva za osobne dohotke i za zajedničku
potrošnju radnika i poslovođe, prema osnovama
i mjerilima koje sporazumno utvrđuju u skladu
s osnovama i mjerilima koji važe u organizaciji udruženog
rada.
Član 312.|
Cisti dohodak ugovorne organizacije, nakon izdvajanja
sredstava iz člana 311. ovog zakona, raspoređuje
se na sredstva koja pripadaju poslovođi po
osnovi prava vlasništva i na sredstva koja ostaju u
društvenom vlasništvu fpo osnovi tekućeg i minulog
rada radnika i društvenih sredstava u ugovornoj organizaciji.
Prava poslovođe pa osnovi prava vlasništva utvrđuju
se ugovorom o osnivanju ugovorne organizacije,
u skladu s načelima koja važe za udruživanje društvenim
sredstvima.
Član 313.
Poslovođa s radnicima ugovorne organizacije odnosno
s organom upravljanja u toj organizaciji sporazumno,
u skladu s ugovorom o osnivanju ugovorne
organizacije, samoupravnim sporazumom o udruživanju
u ugovornu organizaciju i zakonom, donose
odluku o:
1) raspoređivanju čistog dohotka na dio koji pripada
poslovođi po osnovi prava vlasništva i na dio
u društvenom vlasništvu;
2) amortizaciji sredstava rada u ugovornoj organizaciji;
160

3) opsegu i namjeni sredstava za unapređivanje i
proširivanje materijalne osnove rada te o namjeni
sredstava koja poslovođa ponovo udružuje u tof organizaciji;
4) poslovima predviđenim ugovorom koji neposredno
utječu na ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti
poslovođe utvrđenim zakonom; |
5) osiguravanju uvjeta za ostvarivanje zadataka
i aktivnosti u području općenarodne obrane i društvene
samozaštite; i
6) drugim međusobnim odnosima utvrđenim na
temelju zakona.
Član 314.
Poslovođa slobodno odlučuje hoće li sredstva koja
je stekao po osnovi prava vlasništva u ugovornoj
• .."sa
organizaciji, u cjelini ili dio tih sredstava, ponovno
udružiti u tu organizaciju.
JPoslovođa sporazumno s radnicima utvrđuje uvjete
i način povlačenja sredstava na koja ima pravo vlasništva,
a koja je udružio u ugovornu organizaciju.
Član 315.
Kad vrijednost sredstava koja je poslovođa udružio
u ugovornu organizaciju bude nadoknađena poslovođi
u okviru udjela u dohotku te organizacije i l i kad
ta sredstva, pod uvjetima i na način utvrđenim ugovorom
o osnivanju te organizacije, poslovođa povuče
iz te organizacije, poslovođi prestaje pravo na udio u
njezinu dohotku po osnovi prava vlasništva, i u skladu
sa zakonom prestaju mu druga prava koja kao poslovođa
ima u toj organizaciji.
U slučaju !z stava 1. ovog člana ugovorna organizacija
nastavlja raditi kao organizacija udruženog
rada, u skladu sa zakonom.
Član 316.
jPoslovođa odgovara za zakonitost rada ugovorne
organizacije.
11 Zakon o udruženom radu

U ostvarivanju prava i dužnosti iz stava 1. ovog
člana poslovođa ima prava, obveze i odgovornosti koje
fima inokosni pošlo vodni organ organizacije udruženog
rada.
Član 317.
Ugovorna organizacija odgovara za obveze druš-
||tvenim sredstvima kojima raspolaže i udruženim sredstvima
na koja postoji pravo vlasništva poslovođe.
Član 318.
Ugovorna organizacija upisuje se u sudski registar
prema propisima koji važe za organizacije udruženog
rada.
Član 319.
Ugovorna organizacija osniva se, konstituira, udružuje
i prestaje pod uvjetima i na način utvrđenim
zakonom.
D I O TREĆI
SAMOUPRAVNO ORGANIZIRANJE UDRUŽENOG
RADA
G L A V A I
OBLICI UDRUŽIVANJA RADA I SREDSTAVA
O D J E L J A K 1.
OSNOVNA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA
1. Prava i dužnosti radnika u organiziranju osnovne
organizacije
Član 320.
Radnici imaju pravo i dužnost dio radne organizacije
organizirati kao osnovnu organizaciju, pod
ovim uvjetima:
162

1) da takav dio čini radnu cjelinu;
2) da se rezultat zajedničkog rada radnika u radnoj
cjelini koja se organizira kao osnovna organizacija
može samostalno izraziti kao vrijednost u radnoj
organizaciji ili na tržištu;
3) da radnici, kao osnovna samoupravna zajednica
radnika, u toj radnoj cjelini mogu ostvarivati svoja
društveno-ekonomska i druga samoupravna prava.
Član 321.
Smatra se da radnu cjelinu, prema članu 320.
točka 1. ovog zakona, čini dio proizvodnje odnosno
drugoga društvenog rada u radnoj organizaciji u kome
su radnici neposredno povezani jedinstvenim procesom
rada i time u radu međusobno zavisni i u kome radeći
sredstvima zajedničkog rađa ostvaruju zajednički rezultat
rada.
Član 322.
Smatra se da se rezultat rada radnika može samostalno
izraziti kao vrijednost, prema članu 320.
točka 2. ovog zakona, ako je dio radne organizacije koji
se organizira kao osnovna organizacija sposoban ostvarivati
ukupni prihod i stjecati dohodak na način i pod
uvjetima utvrđenim ovim zakonom.
Sposobnost dijela radne organizacije da izrazi
zajednički rezultat rada radnika u njemu kao vrijednost
ne može se uvjetovati visinom ukupnog prihoda
odnosno dohotka.
Član 323.
|Smatra se da radnici mogu ostvarivati svoja društveno-
ekonomska i druga samoupravna prava, prema
članu 320. točka 3. ovog zakona, ako neposredno mogu
ostvarivati ta|prava i|ako u osnovnoj organizaciji
mogu zajedno i ravnopravno upravljati radom i poštovanjem
osnovne organizacije i radne organizacije
163

radnicima, upravljati dohotkom koji ostvare u različitim
oblicima udruživanja rada i sredstava te poslovima
i sredstvima u cjelokupnosti odnosno društvene
reprodukcije, uređivati radni odnos i sudjelovati u
ostvarivanju funkcija samoupravnih interesnih zajednica,
mjesnih zajednica i društveno-političkih zajednica.
Član 324.
. Ako su za djelatnosti odnosno poslove od posebnoga
društvenog interesa, u skladu s njihovom prirodom
i ostvarivanjem društvenog interesa, zakonom
pobliže utvrđeni uvjeti iz člana 320. ovog zakona, organiziranje
osnovnih organizacija u tim djelatnostima
odnosno f poslovima obavlja se i u skladu s tim
zakonom.
Član 325.
Radnici ne mogu dio radne organizacije koji ne
udovoljava bilo kojem od uvjeta iz člana 320. ovog
zakona organizirati kao osnovnu organizaciju.
Radnici ne mogu organizirati osnovnu organizaciju
od više dijelova procesa rada ako svaki dio za
sebe može, prema odredbama člana 320. ovog zakona,
biti organiziran kao osnovna organizacija.
U radnoj organizaciji ne može se organizirati osnovna
organizacija ako ne postoje uvjeti da se od
dijelova fradne § organizacije organiziraju najmanje
dvije osnovne organizacije.
Član 326.
Radnici imaju pravo i dužnost da provedu odgovarajuće
promjene u organiziranim osnovnim organizacijama
odnosno radnoj organizaciji ako se uslijed
promjene u materijalnoj osnovi rada, tehničko-tehnoloških
i prirodnih uvjeta rada, proizvodne orijentacije
i mjesta obavljanja djelatnosti izmijene uvjeti koji su
164

postojali u vrijeme organiziranja osnovnih organizacija
ili prestanu postojati uvjeti iz člana 320. ovog zakona.
Član 327.
Društvenim dogovorom mogu se pobliže razraditi
mjerila za primjenjivanje ovim zakonom utvrđenih
uvjeta za organiziranje osnovnih organizacija u pojedinim
djelatnostima.
U zaključivanju društvenog dogovora iz stava 1.
ovog člana sudjeluju organ društveno-političke zajednice,
sindikat, privredna komora, odnosno odgovarajuće
opće udruženje organizacija udruženog rada te
druge zainteresirane samoupravne organizacije i zajednice.
2. Organiziranje osnovne organizacije
Član 328.
Ako radnici odnosno sindikat i l i organ upravljanja
u radnoj organizaciji smatra da je u bilo kom
dijelu radne organizacije i l i osnovne organizacije udovoljeno
zakonom propisanim uvjetima da se taj dio
organizira kao osnovna organizacija, dužni su dati
inicijativu za njezino organiziranje i sazvati zbor radnika
toga dijela na kome radnici ocjenjuju postoje li
uvjeti za organiziranje osnovne organizacije.
Ako radnici na zboru ocijene da postoje uvjeti za
organiziranje osnovne organizacije, referendumom donose
odluku da se organizira osnovna organizacija.
^Odluka o organiziranju osnovne organizacije sadrži
naročito: naznaku dijela radne organizacije odnosno
osnovne organizacije koji se organizira kao
osnovna organizacija; djelatnost koju obavlja taj dio
radne organizacije odnosno osnovne organizacije, i ime
osobe ovlaštene za podnošenje prijave za upis predbilježbe
te odluke.
165

Radnici svake osnovne organizacije odnosno dijela
radne organizacije, sindikat, društveni pravobranilac
samoupravljanja, skupština društveno-političke zajednice
i drugi zakonom ovlašteni organ mogu dati inicijativu
da se organizira osnovna organizacija ako
smatraju da za to postoje zakonom utvrđeni uvjeti i
mogu predložiti radnicima odnosno radničkom savjetu
osnovne organizacije i l i radničkom savjetu radne organizacije
sazivanje zbora radnika radi donošenja
odluke.
Radnički savjet osnovne organizacije odnosno
radnički savjet radne organizacije dužan je, na temelju
inicijative iz stava 1. ovog člana, proučiti prijedlog
i u roku od 30 dana sazvati zbor radnika osnovne
organizacije odnosno radne organizacije radi
ocjenjivanja postoje li uvjeti predviđeni ovim zakonom
za organiziranje osnovne organizacije.
Član 330.
Odluka o organiziranju osnovne organizacije dostavlja
se svim osnovnim organizacijama u istoj radnoj
organizaciji, a ako u radnoj organizaciji nisu
organizirane osnovne organizacije — ta odluka dostavlja
I se drugim radnicima u roku od osam dana
od dana njezina donošenja.
Radnici osnovnih organizacija odnosno radne organizacije
kojima je dostavljena odluka mogu, u roku
od 30 dana od dana kad im je uručena odluka o organiziranju
osnovne organizacije, pokrenuti spor pred
sudom udruženog rada u pogledu postojanja uvjeta
predviđenih za organiziranje osnovne organizacije.
Ako je u vezi s organiziranjem osnovne organizacije
pokrenut spor, do završetka spora ne mogu
se protivno volji radnika koji su donijeli odluku o
organiziranju osnovne organizacije poduzimati mjere
166

sredstava, prava i obveza, radnici u dijelu koji se organizira
kao osnovna organizacija izrađuju prijedlog i
dostavljaju ga osnovnim organizacijama.
Član 333.
Raspored sredstava, prava i obveza između osnovnih
organizacija obavlja se na ovim osnovama:
1) osnovna sredstva raspoređuju se osnovnoj organizaciji
u kojoj radnici tim sredstvima rade; a ako
istim osnovnim sredstvima rade radnici dviju ili više
osnovnih organizacija (poslovna zgrada i si.), tada se
utvrđuje realan dio odnosno idealan dio tog sredstva
koje se raspoređuje pojedinoj osnovnoj organizaciji;
2) obrtna sredstva u robi i drugim stvarima, koja
služe kao sirovina, raspoređuju se između osnovnih
organizacija razmjerno korištenju tih sredstava u protekloj
godini odnosno razmjerno planu korištenja tih
sredstava u tekućoj godini;
3) obrtna sredstva u nedovršenoj proizvodnji i
neprodanoj robi raspoređuju se osnovnoj organizaciji
u čiju proizvodnu djelatnost ulaze gotovi proizvodi —
osnovnoj organizaciji čiji su proizvod, a sredstva za
prodanu robu odnosno izvršene usluge raspoređuju se
osnovnoj organizaciji čija je roba odnosno koja je
izvršila usluge; ako je pak roba proizvod više osnovnih
organizacija ili je više njih izvršilo usluge, sredstva
se raspoređuju tim osnovnim organizacijama prema
osnovama i mjerilima utvrđenim u skladu s odredbama
ovog zakona kojima se uređuje raspoređivanje
zajednički ostvarenog prihoda;
4) obrtna sredstva u novcu i druga novčana sredstva
udružena u banku odnosno u razne oblike udru*
živanja rada i sredstava te druge samoupravne organizacije
i zajednice raspoređuju se razmjerno doprinosu
u ostvarivanju dohotka koji je prethodio raspodjeli
tih sredstava, vodeći računa o korištenju amortizacije
i drugim osnovama utvrđenim samoupravnim sporazumom
;
188

5) prava i obveze prema trećim osobama koje se
odnose na patente, licence i druga prava i obveze u
pogledu osnovnih i obrtnih sredstava preuzima osnovna
organizacija u kojoj su ta sredstva raspoređena;
6) obveze koje proizlaze iz prometa robe i usluga
(dužnici i vjerovnici iz prometa robe i usluga) preuzima
osnovna organizacija za koju je taj promet obavljen;
7) sredstva zajedničke potrošnje raspoređuju se
na osnovne organizacije prema osnovama utvrđenim
samoupravnim sporazumom o udruživanju; a I ako te
osnove nisu utvrđene u samoupravnom sporazumu —
proporcionalno broju radnika i u pojedinoj osnovnoj
organizaciji.
Prijedlog rasporeda sredstava obuhvaća i raspored
prava i obveza između osnovnih organizacija po
osnovi minulog rada uloženog u sredstva koja su po
rasporedu sredstava raspoređena osnovnoj organizaciji.
Radnici mogu sporazumno utvrditi i druge osnove
za raspoređivanje sredstava, prava i obveza^"
Ako su zakonom predviđene druge osnove za raspoređivanje
sredstava, prava i obveza između osnovnih
organizacija koje se bave djelatnostima i l i poslovima
od posebnog društvenog interesa i drugih osnovnih
organizacija, raspored sredstava, prava i obveza obavlja
se prema osnovama utvrđenim tim zakonom.
Član 334.
Osnovne organizacije, na temelju obavljenog rasporeda
sredstava prema odredbama člana 333. ovog
zakona, utvrđuju međusobna prava i obveze po osnovi
minulog rada u skladu s odredbama ovog zakona.
Član 335.
Ako se u roku od 60 dana od dana pravovaljanosti
odluke o organiziranju osnovnih organizacija ne zaključi
samoupravni sporazum o rasporedu sredstava,
prava i obveza, svaka osnovna organizacija možefu
169

roku od 60 dana pokrenuti spor pred sudom udruženog
rada. # -ir
Ako osnovne organizacije ne zaključe samoupravni
sporazum o rasporedu sredstava, prava i obveza,
a ni bilo koja osnovna organizacija ne pokrene spor
pred sudom udruženog rada, društveni pravobranilac
samoupravljanja je dužan u roku od 30 dana od dana
isteka rokova iz stava 1. ovog člana dati inicijativu da
se zaključi -amoupravni sporazum.
Ako se po inicijativi iz stava 2. ovog člana u roku
od 60 dana od dana dane inicijative ne zaključi samoupravni
sporazum o rasporedu sredstava, prava i
obveza, društveni pravobranilac samoupravljanja
dužan je u daljnjem roku od 15 dana pokrenuti postupak
pred sudom udruženog rada radi donošenja odluke
o rasporedu sredstava, prava i obveza.
Samoupravni sporazum o rasporedu sredstava,
prava i obveza odnosno odluku suda udruženog rada
kojom se zamjenjuje taj sporazum provodi poslovodni
organ radne organizacije izdavanjem naloga knjigovodstvu
za preknjižavanje sredstava, prava i obveza
na pojedine osnovne organizacije, podnošenjem prijedloga
organu koji vodi javnu knjigu u koju su upisana
određena društvena sredstva radi odgovarajućeg upisa
odnosno podnošenjem zahtjeva Službi društvenog
knjigovodstva da obavi prijenos sredstava na pojedine
osnovne organizacije.
Član 336.
Samoupravni sporazum o udruživanju rada radnika
u osnovnoj organizaciji sadrži djelatnosti osnovne
organizacije ig osnove za uređivanje društveno-ekonomskih
odnosa radnika u osnovnoj organizaciji, a
naročito: u upravljanju sredstvima, u raspoređivanju
dohotka i čistog dohotka, u raspodjeli sredstava za
osobne dohotke i u radnom odnosu te osnove udruživanja
rada i sredstava u radnu organizaciju i obavještavanje
radnika.
170