STA DA ODABEREM?

Trazeci interesantan prilog iz BIH se nisam mogao odluciti za jedan.

Zato,evo ovi.

http://www.kurir.rs/region/bosna-i-hercegovina/


Ali ima i ovakvih priloga.

http://www.kurir.rs/region/bosna-i-hercegovina/politicari-u-bosni-jedinstveni-bih-mora-da-napreduje-clanak-2017161


Sad vi sami zakljucite,sta se desava oko vas i nas.


Valter

Zelim svima sve najbolje za narednu godinu.







Nezaboravite da su nasa deca nasa buducnost.


Onako kako ih vaspitamo ce se i ponasati.



Valter

http://www.h-alter.org/vijesti/liliputanski-imperijalizam



Liliputanski imperijalizam
Zoran Pusić

Iz uvodnog izlaganja Zorana Pusića na konferenciji "Dayton i zemlje Zapadnog Balkana dvadeset godina poslije. Što dalje?", koja je održana u Zagreb, 29. listopada 2015: Moglo bi se reći da je današnji odnos međunarodne zajednice prema BiH na određeni način parafraziran u naslovu ove konferencije. Što dalje, samo s uskličnikom, a ne s upitnikom. Maknuti se što dalje od tog mjesta loše savjesti međunarodne zajednice.

Uz Daytonski sporazum vezane su mnoge kontraverze. Dokaz tome je i ova konferencija koja se kao aktuelnim pitanjem bavi posljedicama tog sporazuma dvadeset godina poslije. Kod ocjenjivanja sporazuma u Daytonu ne treba smetnuti s uma da je zaustavio rat, posebno u BiH. Kakva bi bila sudbina ovih prostora može se dosta uvjerljivo nagađati usporedi li se Dayton s neuspjehom konferencije u Rambouilletu i Parizu malo Treba poduprijeti proces integracije BiH u EU. Na državnom nivou to bi posebno trebala biti politika Hrvatskeviše od tri godine kasnije. Tamo sporazum kako da se zaustavi sukob na Kosovu nije postignut i onda je taj sukob eskalirao u rat s 15 000 mrtvih i milijun izbjeglica.

Međutim, isto je tako jasno da nešto što je u danom trenutku bilo presudno za uspostavljanje primirja, pa mira, može, u najboljem slučaju, dati samo generalne smjernice za početak obnove u ratu razorene zemlje. U BiH je trebalo obnoviti ne samo materijalna dobra i privredu nego i, ili prije svega, društvo i društvene institucije.

Mnogi danas misle da su manjkavosti Daytonskog sporazuma vodile prema konstrukciji političkog sistema u BiH koji ne može funkcionirati. Da Daytonski sporazum u isti čas garantira cjelovitost BiH i sprečava da BiH profunkcionira kao država. Od nje stvara neku vrstu političkog zombija koji se permanentno raspada, a ne može se raspasti.

Moglo bi se reći da je današnji odnos međunarodne zajednice prema BiH na određeni način parafraziran u naslovu ove konferencije. Što dalje, Nosioc suvereniteta u BiH treba biti građanin. Koncept građanske države nije u suprotnosti s nacionalnom ravnopravnošćusamo s uskličnikom, a ne s upitnikom. Maknuti se što dalje od tog mjesta loše savjesti međunarodne zajednice. Istina, bilo je tu i kratke i odlučne akcije kojom je zaustavljen rat i na koju se može biti ponosan, ali i duge godine sramotne neodlučnosti i prepuštanja zemlje kojoj je trebala pomoć te zajednice, da tone u korupciju, etničke netrpeljivosti i besperspektivnost. Neposredni susjedi BiH, Hrvatska i Srbija, koje imaju dobar razlog za lošu savjest, ne predstavljaju trenutačno prijetnju za cjelovitost BiH. Dapače, one su garant te cjelovitosti, ali ne kao regionalne vojne sile kao što se vole vidjeti u ogledalu, nego kao loši đaci koji su dobili domaću zadaću, a još do maločas su bili dio problema, a ne njegovo rješenje. Da li su te pozitivne promjene kod susjeda BiH ireverzibilne? Nadamo se da jesu, ali treba biti na oprezu. Kako sam ja iz Hrvatske navest ću jedan zabrinjavajući primjer odavde. U zadnje vrijeme može se sve više čuti predizborno, ali i ne samo predizborno, veličanje Tuđmana, njegovih ideja i njegove politike. Treba jasno reći da je njegova ideja o BiH bila da je BiH kao državna zajednica neodrživa, a njegova politika da pospješi tu neodrživost.

Takva politika liliputanskog imperjalizma ili, u blažoj verziji, sanitarnog kordona za koji će se uvijek naći licemjerna opravdanja u zaštiti pravih euVažan konkretni korak prema cjelovitoj i decentraliziranoj BiH bila bi postepena transformacija sadašnjih entiteta iz primarno etničkih u primarno administrativne cjelineropskih, kršćanskih vrijednosti, u opasnosti od džihadista, ili, u još blažoj verziji, naprosto nezainteresiranost za probleme prvih susjeda, štetna je za BiH ali je štetna i za Hrvatsku i Srbiju ako takve politike provode. Posebno za njihova društva.

Igmanska inicijativa godinama je upozoravala na unutrašnje probleme BiH koji se u okviru koji daje Daytonski sporazum samo perpertuiraju, dakle na neadekvatnost tog okvira za rješavanje tih problema. Igmanska inicijativa je bila i jeste posebno kritična prema politikama Hrvatske i Srbije kad su te politike bile kratkovidene na štetu bilo cjelovitosti bilo funkcioniranja BiH kao države.

Naše je duboko uvjerenje da bi uistinu pragmatične politike, koje bi vodile računa o direktnoj koristi Hrvatske i Srbije, išle za što bržim oporavkom BiH jer je to vezano za bolje funkcioniranje i ekonomski oporavak svih zemalja Zapadnog Balkana. BiH bi trebala biti cjelovita i decentralizirana država. Kao takva ona će djelovati kao vezivno tkivo zemalja Zapadnog Balkana. U suprotnom, nestabilna BiH znači stalnu potencijalnu prijetnju stabilnosti Zapadnog Balkana, na kojoj bi se i inače trebalo poraditi i što je jedna od glavnih djelatnosti Igmanske inicijative.

Važan konkretni korak prema cjelovitoj i decentraliziranoj BiH bila bi postepena transformacija sadašnjih entiteta iz primarno etničkih u primarno BiH bi trebala biti cjelovita i decentralizirana država. Kao takva ona će djelovati kao vezivno tkivo zemalja Zapadnog Balkanaadministrativne cjeline. Ta transformacija trebala bi biti provedena u retorici političara, nije teštko pokazati da je ona životni interes velike većine građana BiH, u adekvatnim promjenama i nadopunama pravne regulative i, kroz javnu debatu i iznošenjem argumenata u medijima, u svijesti građana.

Nosioc suvereniteta u BiH treba biti građanin. Koncept građanske države nije u suprotnosti s nacionalnom ravnopravnošću. Etnička pripadnost pojedinog građanina je dio njegovog identiteta, a ne njegovo političko opredjeljenje. U tom smislu potrebne su korekcije Ustava BiH.

Potrebno je zadržati pozitivne strane Daytonskog sporazuma, a potisnuti i ukloniti one koje su se, kroz ovih dvadeset godina, pokazale lošim ili su prije dvadeset godina bile rezultat napora da se postigne primirje, a ne vizija kako će BiH funkcionirati dvadeset godina u budućnosti. To se prije svega odnosi na kompromise koji su bili nužni za postizanje primirja, a koji, desetljećima zaleđeni u vremenu i licemjerno isticani kao slovo sporazuma, predstavljaju negaciju samog duha Daytona da se osim postizanja primirja otvori perspektiva Treba jasno reći da je Tuđmanova ideja o BiH bila da je BiH kao državna zajednica neodrživa, a njegova politika trebala je da pospješi tu neodrživosttrajnom miru i oporavku BiH.

Treba poduprijeti proces integracije BiH u EU. Na državnom nivou to bi posebno trebala biti politika Hrvatske koja je jedina od susjeda BiH članica EU i koja ima najdulju granicu s BiH. Pri tome voditi računa o iskustvenoj činjenici (slučajevi Bugarske, Rumunjske, Hrvatske) da su kvalitetna poboljšanja zakonodavstva, političke prakse, funkcioniranja pravosuđa, .. postizana tokom procesa integracije dok postoje zahtjevi EU koje treba ispuniti, a da se poslije prijema u članstvo EU ta poboljšanja smanjuju ili nestaju.

Igmanska inicijativa promovira u zemljama regije Nordijski model suradnje koji se pokazao tako poticajnim za Nordijske zemlje i doveo do trajnog mira i prijateljskih odnosa, do dinamične ekonomije, do tehnološkog razvoja i međunarodnog ugleda tih zemalja. Postoje snažni argumenti da bi dugoročno opredjeljenje za takav model suradnje za zemlje Zapadnog Balkana predstavljalo kvalitetnu promjenu i otvaranje perspektive iz sadašnje situacije.

Iz uvodnog izlaganja Zorana Pusića na konferenciji "Dayton i zemlje Zapadnog Balkana dvadeset godina poslije. Što dalje?", koja je održana u Zagreb, 29. listopada 2015. (op'. ur.)

http://www.kurir.rs/vesti/politika/alarmantno-u-republici-srpskoj-se-sprema-novi-rat-clanak-2261731

ČITAJTE U KURIRU ALARMANTNO: U Republici Srpskoj se sprema novi rat!

Predsednik Vlade objasnio da je informacije dobio iz obaveštajnih krugova i pozvao sve političke aktere u RS na mir jer ne smemo da dozvolimo da se prolije ičija krv.


Moguće je da će 14. maja doći do nemira tokom političkih skupova u Banjaluci, upozorio je juče premijer Srbije Aleksandar Vučić, pozivajući se na podatke iz obaveštajnih krugova, i pozvao sve političke aktere u Republici Srpskoj na mir.

Upozorio je da bi time možda bio doveden u pitanje opstanak RS, ali i Srbija dovedena u „izuzetno tešku situaciju“.

Poznavaoci političkih prilika objašnjavaju da bi nemiri iz RS mogli da se prošire i na Srbiju, a u najblažem slučaju da izazovu tenzije.

Kompletan tekst možete pročitati u dnevnim novinama KURIR u broju od četvrtka, 12. maja.

http://www.pozitivne.info/predstavljamo/top-30-najatraktivnijih-turistickih-destinacij-u-bih/


PLANINE ILI......?


Valter

http://www.dw.com/hr/inkluzija-uz-pomo%C4%87-njema%C4%8Dke/a-35999552

Inkluzija uz pomoć Njemačke

Njemačka humanitarna organizacija sanira školu u Bosanskoj Krupi i olakšava školovanje djeci sa poteškoćama u razvoju.

Sve je počelo jednim novinskim intervjuom. Samo dan nakon što je "Westdeutsche Allgemeine Zeitung” u rujnu 2014. godine objavio intervju s mladom Bosankom, Amelom Halilović, u kojem je ona govorila o pomoći koju pruža BiH, svojim ratnim doživljajima u Bosanskoj Krupi, djetinjstvu i knjizi koju piše, Ameli se javio Herbert Schröer, predsjednik Zaklade za ljude u nevolji i pitao kako može pomoći. Već nakon prvog kontakta se rodila ideja o formiranju humanitarne udruge „Akcija - živjeti i učiti u Bosni" ("Aktion – Leben und Lernen Bosnien e.V.”) .

Amela Halilović je preživjela rat u Bosni i Hercegovini i zna što znači biti u nevolji. S obzirom na to da grijanje u školi, koju je pohađala i Amela, više nije radilo zbog čega su djeca zimi morala ostajati kod kuće ili odlaziti u druge škole, uprava škole je svoju bivšu učenicu zamolilo za pomoć. Amela nije dugo oklijevala da pomogne "Drugoj osnovnoj školi” i njenoj područnoj školi "Pilana”. Sredstva su prikupljena relativno brzo i novo grijanje je ubrzo počelo grijati školske učionice.

Pomoć Bosni do kraja života
Bosnien und Herzegowina, Projekt für Inklusionsschule in Bosanska Krupa - Amela Halilovic (privat)

Amela Halilović

Nakon toga je uslijedio niz drugih projekata, od obnove kabineta informatike, na području BiH ukupno njih 20, dostave humanitarne pomoći pa sve do razmjene učenika. "Ono što je daleko od očiju ne mora značiti da je daleko i od srca. Pomoć BiH će biti moj cilj sve dok sam živa. Iza sebe želim ostaviti trag”, kaže Amela koju zatičemo u kancelariji udruge u zapadnonjemačkom Bottropu.

Zajedno s kolegama, Andreom Multmeier iz Udruge paritetnih humanitarnih organizacija i Herbertom Schröerom, Amela trenutno radi na realizaciji projekta vrijednog 250.000 eura. Naime, humanitarna organizacija „Akcija - živjeti i učiti u Bosni" planira sanaciju Druge osnovne škole u Bosanskoj Krupi nakon čega će ova školska ustanova biti pristupačna i za djecu s poteškoćama u razvoju. "Prilikom našeg posljednjeg posjeta BiH smo primijetili da većina djece s invaliditetom ne idu u školu nego da ostaju kod kuće”, kaže Herbert Schröer.

"Škola će u potpunosti biti sanirana, od elektro instalacija do novih vrata”, kaže direktorica škole Daira Zjakić. Ona kaže da Druga osnovna škola Bosanska Krupa uvijek želi činiti korak naprijed u stvaranju boljih,suvremenijih i europskoj praksi primjerenijih uvjeta školovanja djece.

Pored obnove škole, projekt škole koja nudi i inkluzijsku nastavu, obuhvaća i obrazovanje nastavnog kadra za rad s djecom s poteškoćama u razvoju, ističe direktorica Zjakić. Inkluzija, u najširem smislu riječi, podrazumijeva uključivanje djece iz marginaliziranih grupa u redovne tokove društva, pa samim tim i obrazovanja.

Realizacija projekta kojeg pored ostalog podržava i Općina Bosanska Krupa kao i Njemačko ministarstvo za gospodarsku suradnju, počinje polovinom sljedeće godine.

Osobni interes na prvom mjestu
Bosnien und Herzegowina, Projekt für Inklusionsschule in Bosanska Krupa (aktion-bosnien)

Sastanak humanitarne udruge

Međutim, put do toga nije nimalo lak, posebno kada se radi o Bosni i Hercegovini. Toga su svjesni i humanitarci iz Njemačke. "Bosna i Hercegovina je tvrd orah zato što ljudi gledaju samo na sebe. Bosna je zemlja u razvoju, nije članica EU i mogućnosti zapošljavanja i zarađivanja novca su vrlo ograničene. Zbog toga svatko prvo gleda na sebe”, kaže Herbert Schröer.

"Na svu sreću postoje dobri ljudi i ako sretnete pravu osobu, onda se zajedno može uraditi mnogo. Ljudima treba isticati dobre primjere i ne treba samo pričati nego pokazati kako se to radi. Mnogi u Bosni žive od humanitarnih organizacija. Ponekad to postaje problem. Ako postoji veliki broj humanitarnih organizacija, onda se ljudi opuste i sami se ne trude da nešto uraditi. To je mač s dvije oštrice”, kategoričan je predsjednik humanitarne organizacije "Stiftung für Menschen in Not".

Stjecanje povjerenja kako kod donatora, ali i kod onih kojima je pomoć potrebna, veliki je zadatak pred svakim humanitarcem. Dolazi li pomoć u prave ruke, pitanje je koje se često postavlja i u Bottropu. "Zahvaljujući stalnim kontaktima, razmjeni učenika, konvojima pomoći i drugim oblicima suradnje, uvjeravamo se da pomoć zaista stiže u prave ruke”, kaže Andrea Multmeier i navodi da je za jednog humanitarca to vrlo važan aspekt. " Najveći problem je povjerenje. Političke grupe, da ih tako nazovem, često imaju osjećaj da to što dođe iz inozemstva pripada njima i da to oni mogu zadržati. Srećom, u ovom slučaju, to se ne događa, jer naši članovi osobno odlaze u Bosnu i provjeravaju je li sve zaista i završilo u pravim rukama”, kaže Multmeier.

Amela Halilović neumorno radi dalje. U planu je još projekata, kao i objavljivanje knjige o njenim ratnim iskustvima iz BiH koju je napustila s 18 godina.

http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/hrvatska-trazi-1000-radnika-iz-hercegovine-za-vrijeme-sezone-1151948

Hrvatska traži 1000 radnika iz Hercegovine za vrijeme sezone

Hrvatske tvrtke ovih dana obilaze sve hercegovačke općine u potrazi za radnicima.

Sve je više prilika za posao

Autor:
MARKO KARAČIĆ

Sve prognoze nadolazeće turističke sezone u Hrvatskoj govore kako će godina biti najuspješnija nakon rata. Hrvatska posljednjih mjeseci uvelike širi turističke kapacitete, a sada se pojavio i problem manjka radne snage. Brojne hrvatske tvrtke ovih dana po Hercegovini traže radnu snagu. To nam je potvrdio i ravnatelj Službe za zapošljavanje HNŽ-a Vlado Čuljak koji nam je rekao kako se radne pozicije nude, ali je veliko pitanje hoće li u konačnici biti pronađeno onoliko radnika koliko traže iz Hrvatske.

Tražena zanimanja

- Konobari, kuhari, sobarice... zanimanja su koja su izuzetno tražena, ali imamo i problem što tih kadrova nedostaje i u Hercegovini. Mi ćemo s naše strane pružiti maksimalnu potporu kako bismo pronašli što više radnika i osigurali im radna mjesta - rekao nam je Čuljak. Zanimljivo je kako neke od tvrtki organiziraju događaje na koje pozivaju potencijalne radnike i daju im ponude za posao. - Samo jedna tvrtka traži oko 600 radnika. Sada organiziraju susrete s radnima u Grudama, Čapljini i drugim hercegovačkim općinama kako bi našli potrebnu radnu snagu.

Odziv ljudi je zadovoljavajući, a u konačnici ćemo vidjeti koliko će ljudi zaista pronaći posao u ovim tvrtkama. Trenutačno se pojavila brojka od nekih 1000 radnika koje u ovome trenutku traže hrvatske tvrtke u Hercegovini - ističu naši sugovornici. Ovi događaji još su jednom potaknuli pitanje o tome kakve kadrove proizvodimo u Hercegovini. Školstvo još uvijek nije prilagođeno tržištu rada, tako da s jedne strane škole proizvode kadrove koji će teško naći posao, a s druge strane škole koje čak i tijekom školovanja mogu osigurati posao svojim učenicima nisu popunjene ili ne proizvode dovoljno kadrova.
Ovo je problem kojim ćemo se svakako morati pozabaviti. Nikome nije u cilju stvarati kadrove koji će godinama boraviti na zavodu za zapošljavanje, nego školovati ljude koji se mogu zaposliti odmah u struci nakon završetka školovanja. Ovo je tema za širu raspravu i što žurnije treba početi raditi na nužnim promjenama - rekli su naši sugovornici. Još prije nekoliko mjeseci kroz županijske institucije u Mostaru potencirano je ovo pitanje. Nekoliko gospodarskih grana već godinama ima problem s osiguranjem adekvatne radne snage, ali osim razgovora o ovoj temi, još uvijek nije bilo nikakvih konkretnih pomaka. I posljednji slučaj govori da su promjene nužne te se mora školovati više kadrova koji spadaju u deficitarna zanimanja.

http://www.tacno.net/novosti/marsal-na-cekanju/

Šta još treba da se desi pa da nas šačica gorljivih antifašista sarajevski asfalt zamijenimo šumom. Izgleda da je došlo vrijeme dovršavanja obračuna s fašistima u Bosni i Hercegovini.

Čudna je, puna kontroverzi, vrlo često krajnje nedosljedna bošnjačka politika… Ona se, istina, razlikuje i ne samo u nijansama u vremenu kad je moderirao Alija Izetbegović i ovom, recentnom, kada njome upravlja njegov sin Bakir… Ali jednu konstantu ima  od babinih do sinovljevih dana. Ne postoji dosljedan odnos prema čitavom nizu krupnih stvari u Bosni i Hercegovini, ali ni u širim međunarodnim koordinatama. Puna kontroverzi i mišljenja koja piju vode tek jedan dan ta se politika, poglavito Stranke demokratske akcije, može karakterizirati jednom čuvenom rečenicom koju je svojevremeno izgovorio Alija Izetbegović: „…Do podne mislim ovako, a popodne onako…“ Ta verbalna varakanja postala su unekoliko i metod lukavog, ali ipak providnog djelovanja SDA i njenih sadašnjih prvaka.

To pokazuje i najnoviji slučaj u kojem jedan od mladih jurišnika SDA izjavi da će središnju sarajevsku prometnicu umjesto ulicom Maršala Tita zvati ulicom Alije Izetbegovića!?! Radi se, naravno, o probnom balonu puštenom u javnost ne od čelnika SDA, nego jednog tamošnjeg nedoraslog ali dovoljno drskoga junoše koji očito izvršava težak partijski zadatak da udari baš na onog na kojeg se ni STALJIN NIJE USUĐIVAO UDARITI, a na čijem otporu je Hitler lomio zube. SDA mladac misli Tito  je mrtav, Tito je prošlost, a ovo je naše vrijeme. Naravno, gore zorno pokazana politika SDA odmah je pokazala svoje lice dvostrukih aršina; zasjedalo je Predsjedništvo glavne bošnjačke stranke i u javnost poslalo premudri zaključak: o toj temi nismo do sada raspravljali….??? Biće da je onda ovaj mladac cijelu stvar isisao iz malog prsta??

Malo vi to prodajite nekom drugom svoje naivne stranačke igrice sa puštanjem probnih balona u javnost… Kao što su jedan dio ulice Maršala Tita već preimenovali u ulicu Mula Mustafe Bašeskije tako sad i taj mali dio ulice koji nosi ime ratnika i državnika svjetskog formata Josipa Broza Tita hoće grubo oteti i dati svome vođi.

Drsko, nedopustivo drsko, seljačkim metodom hoće se Sarajevu oteti jedan od simbola Grada na Miljacki, kako su ga Sarajlije popularno nazivale Titin sokak. Ali to je već i dijelom regionalne pošasti da se prekraja istorija, otpočete u Srbiji i Hrvatskoj. Ne ulazeći u to da se u Mostaru i danas na uličnim tablama baškare prononsirani fašisti nemalo je cijelu stvar „dosolila“ izjava nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da Aliju i Tita ne treba suprotstavljati jer su bili obojica antifašisti!!??

Uglavnom, bilo što bilo ova izjava iz redova podmlatka  najjače bošnjačke stranke unijela je novi taman ton u  nimalo zavidnu političku klimu i međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini.

Sukob i to ne prikriveni, već otvoreni između fašizma i antifašizma se nastavlja.

Ne govoreći o djelu Alije Izetbegovića, o kojem sam i sam svjedočio u vrlo svijetlim tonovima, moram izreći ocjenu da se ovom idejom mladi SDA distanciraju od antifašizma, u najmanju ruku, i stavljaju u kolo onih koji Titovu epohu ako i ne preziru, onda, najblaže rečeno, ne podnose.

Maršal je trenutno na čekanju dok esdeaovci, i oni stari i nasljednici im, ne prebroje ruke antifašista i fašista u Gradskom vijeću Sarajeva.

Desili se da i onaj komadić sokaka vođe najslavnije partizanske epopeje izgubi, bit će to poraz antifašizma u Sarajevu koje je već dobrano izgubilo svoj multinacionalni pa i antifašistički lik…

Uostalom, i sam gradonačelnik Skaka na mjestu slavljenja oslobođenja grada od fašista uskliknu: Pobijedili smo antifašizam!!??!!

Šta još treba da se desi pa da nas šačica gorljivih antifašista sarajevski asfalt zamijenimo šumom. Izgleda da je došlo vrijeme dovršavanja obračuna s fašistima u Bosni i Hercegovini.

Budite uporni,zbog ometanja " filtera"

http://Nadja-Diklic/jebem-mater.

[url=vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2770083/predsjednica-grabar-kitarovic-doputovala-u-sarajevo-poceli-prvi-sastanci/]vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2770083/predsjednica-grabar-kitarovic-doputovala-u-sarajevo-poceli-prvi-sastanci/[/url]

Predsjednica Grabar-Kitarović doputovala u Sarajevo: počeli prvi sastanci
17.01.2018 10:20

Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doputovala je u srijedu u službeni posjet Bosni i Hercegovini gdje će boraviti do petka

Predsjednicu Grabar-Kitarović po dolasku u sarajevsku zračnu luku dočekao je zamjenik ministra vanjskih psolova BiH Josip Brkić te predstavnici različitih razina vlasti a potom joj je priređen svečani doček pred sjedištem Predsjedništva BiH gdje ju je pozdravio predsjedatelj Dragan Čović dok su joj državne počasti odali pripadnici svečane postrojbe bosanskohercegovačkih oružanih snaga.

Nakon intoniranja državnih himni i protokolarnog pozdrava s predstavnicima tijela vlasti u BiH hrvatska je predsjednica započela službene razgovore s članovima Predsjedništva BiH.