NIVO INTELIGENCIJE SVAKOG POJEDINCA

EU svojom politikom sirerja ujedno pokrece pitanje licne inteligencije pojedinca.

Dok je vecina do sada bila u "svojim" republickim okvirima,se otvaranjem granica sukobljava pored politickog gledanja i licna inteligencija svakog pojedinca u drustvu.

Nase podrucije je posebno interesantno.
Kao novi clanovi u EU neki (od nas) hoce da zadrze "stare" navike a da se pri tome nazivaju Evropljanima.
Kako je moguce da neko moze da mrzi druge narode a da se u isto vreme oseca covekom naprednog gledanja na svet i demokraciju?  

U EU je sve vise drzava.
Mentalitet gradjana tih drzava je raznovrstan.
Od hladnog severnog mentaliteta pa do vruceg juznjackog.
Mora se priznati da su politicari u EU sebi zadali tezak zadatak da te sve ljude zblize jedne drugima.

Sasvim je pri tome jasno da se u prvom planu nalazi ekonomski faktor.
Ako se medjutim onaj drugi faktor zeli uskladiti,a to je mir u zoni EU je potrebno malo vise napora.

Dali ce politika Eu uspeti to da ostvari je upitno.

Nikada se nista (mirnim putem) nije ostvarilo preko noci.
Zato ce vreme koje je pred nama pokazati,koliko je politika EU stvarno u interesu gradjana cele Evrope.

Valter

Nivo inteligencije,svakog pojedinca vodi u "odredjenom" smeru.

Ako kao primer uzememo  Jugoslovena.
Jugosloven je bio kod kuce,od Vardara pa do Triglava.
Koliko razlicitih naroda i narodnosti je bilo na tom podruciju znaju svi koji imaju odredjenu informaciju.
To je znaci prva prednost Jugoslovena u odnosu na (sve) nacionaliste.
Iz toga proiziliazi i nepostojanje (govorim o istinskim jugoslovenima) nacionalistickih tenzija.
Prihvatanje svih pisama naroda i narodnosti je normalna stvar za Jugoslovena.
Normalno shvatanje ravnopravnosti medju polovima na radnom mestu,kao i u privatnom zivotu.
Otvoren pogled prema svetu (nesvrstani) je svakako uticao i na ponasanje i razvoj svakog istinskog Jugoslovena.....

A kakva je situacija danas,kada je licna inteligencija u pitanju?

Sve ovo gore navedeno je cinjenicno stanje,koje je postojalo u SFRJ.
Kako mi svi (treba da) znamo, je medjutim licna inteligencija vezana za dugi niz godina razvoja.

Svicarska nije imala tristo godina rata.
Zamislite gde bi nasa inteliegencija danas bila, da je kojim slucajem kod nas taj preiod bio tristo godina radnickog samoupravljanja?

I danas,kada se ostvaruje jedan novi oblik spajanja Evrope,je svaki pojedinac karika u ostvarivanju stabilnosti u toj istoj Evropi.

Koliko dugo ce biti potrebno da se ucvrsti stabilnost u Evropi zavisi u mnogome od nas samih.
Nivo inteligencije svakog pojedinca je i njegov doprinos miru i razvoju u Evropi.

Samo ljudi sa odredjenom inteligencijom shvataju sta zanci: "Samo zajedno smo jaki".

Koliko takvih ljudi na nasem podruciju danas jos ima, mozete i sami zakljuciti.


Valter

www.advance.hr/vijesti/jedan-od-najutjecajnijih-ekonomista-za-wall-street-journal-karl-marx-je-bio-u-pravu-kapitalizam-ce-se-srusiti/


Kad ce to više biti?



Valter

http://net.hr/webcafe/svastara/cuci-li-u-vama-genije-tko-nade-vise-od-18-trokuta-je-natprosjecno-inteligentan/?utm_campaign=Partnerski+portali&utm_medium=Widget&utm_source=Vecernji


Proverite i vi.


Valter

Valter

http://www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/najiskrenije-priznanje-jedne-zene-evo-zasto-prigovaram-muzu-i-zasto-to-vise-necu-ciniti-869197


NAJISKRENIJE PRIZNANJE JEDNE ŽENE: Evo zašto prigovaram mužu i zašto to više neću činiti

Autor: I.Galešić
Subota, 12. Prosinac 2015. u 16:14

Pitala sam supruga da kupi neke stvari za večeru. Kad je stigao doma, ostavio je vrećicu na radnom stolu... Što mislite da se dalje dogodilo? Naravno muže je nešto pogriješio, a ona ga je sasula uvredama.

Ovo je iskrena ispovijest mlade žene. Ispovijest o braku. Ono što je iznijela u svojoj priči itekako će vas taknuti jer svi se možemo pronaći među ovim recima. Upravo zato bi trebali nastaviti čitati.

Ako ste vjenčani, bili ste vjenčani ili se planirate vjenčati – ČITAJTE!

Istina me udarila kao grom iz vedra neba, a sve se dogodilo zbog jednog pakiranja hamburgera.

Pitala sam supruga da kupi neke stvari za večeru. Kad je stigao doma, ostavio je vrećicu na radnom stolu. Prišla sam i počela vaditi namirnice. Izvadila sam hamburger i upitala ga što je to?

“Hamburger”, odgovorio je.

“Da, ali nisi kupio onaj koji sam ja mislila”, odgovaram ja njemu.

“Nisam? Htjela si neku drugu marku”, ponizno će on.

“Ne, samo nisi kupio s odgovarajućim postotkom masnoće, pa ja uvijek kupujem onaj s 20 posto”, ljuta sam.

Eto. Tako je počelo. Napala sam ga. Je li uopće obraćao pažnju na deklaracije. Mogu li mu vjrerovati. Moram li baš svaku sitnicu objašnjavati… Zar da mu crtam sve? I još nešto, ono što me najviše povrijedilo… Zašto nije pažljiviji, zar svih ovih godina nije primijetio što ja kupujem? Uopće me ne doživljava?

I tako… dok je on sjedio i slušao moje optužbe odgovarajući kratkim rečenicama poput “nisam primjetio”, “sljedeći put ću kupiti pravi”, ili “ne mislim da je to baš neka frka sad”… Vidjela sam kako njegovo lice poprima izgled koji sam se nagledala zadnjih godina – bila je to kombinacija rezigniranosti i jada. Izgledao je gotovo isto kao naš sin kad ga kaznimo.

E, tad me udarilo. “Zašto ovo radim, pa nisam ja njegova mama”.

Odjednom sam se osjetila groznom. Zasramila sam se sama sebe. Zbog takve sitnice sam mu sjela na glavu? Zbog glupog hamburgera kojeg mi je donio iz trgovine? Trebala sam naglasiti točno što trebam.

Nisam pronalazila načina kako da se izvučem iz situacije u kojoj sam se našla pa sam samo promrmljala nešto poput “ah dobro, morat ćemo se snaći s ovim što imamo”.

On kao da je osjetio olakšanje. Napustio je kuhinju. Ja sam ostala sjediti i razmišljati o svim tim “hamburger trenucima” koje sam mu priredila tijekom posljednjih godina, ovo sigurno nije bilo prvi put.

Uvijek je nešto ostavljao na pogrešnom mjestu, ili nešto zaboravljao. Često je i zanemarivao neke “zadatke”. A ja? E, ja sam uvijek bila tu kako bi mu to nabila na nos.

Zašto to radim? Zašto neprestano ponižavam supruga? Tog čovjeka, moju najveću ljubav i oca moje djece? Zašto uporno želim promijeniti sve što on napravi? Osjećam li se da s tim nešto dobivam? Očito ne ako imam potrebu stalno to raditi… Otkad je moj način postao jedini način?

Kako uopće to njemu pomaže? Ziher ne pomisli “daaa, baš sam sretan što je tu da me ispravi”. Prije da ga mučim bez razloga. I vjerujem da misli da je najbolje ili ne raditi ništa ili me izbjegavati u širokom luku.

Evo primjer. Dakle, nedavno sam pronašla komadić stakla na kuhinjskom podu. Pitala sam ga što se dogodilo. Razbio je čašu. A kada sam ga pitala zašto mi nije rekao za to: “počistio sam i bacio čašu da ne vidiš i ne doživiš živčani slom”.

Dakle, dovela sam ga do točke da misli da je lakše prekriti, sakriti ili lagati nego priznati grešku, običnu, normalnu, prihvatljivu, ljudsku grešku. Kakvo sam ja to okruženje u vlastitom domu stvorila?

Ove situacije, njegova nezainteresiranost, sada znam ne znače to. Jednostavno ne želi dizati frku oko malih stvari. Sada znam da moja shvaćanja su pogrešna. To što je razbio čašu, sakrio to od mene, ne znači da ga nije briga za mene, za moju sreću… Samo ne želi “dramu”.

Sad kad bolje razmislim, nisam samo ja ovakva – i moje prijateljice su. Izgleda previše je žena uvjereno “da one najbolje znaju”. Gdje su onda njegove opcije? Pa za njih baš i ne ostaje prostora, ha?

Ipak, predrasuda je to koja se lako upije – pogledajte samo televiziju, filmove, serije, reklame… Uvijek su muževi smotani, žene pametne. Žene prigovaraju, muževi ih ne doživljavaju. Sve je to slika koju prenosimo u vlastiti odnos.

A što se u takvom odnosu događa s našim muževima? Kad im neprestano prigovaramo govorimo im da ih ne poštujemo, da im ne vjerujemo… A nakon nekog vremena ili će izgubiti svako dostojanstvo, ili će postat ogorčen. A što će ostati od braka? Dvoje nezadovoljnih ljudi.

Pokušala sam se sjetit kako on postupa sa mnom: … Izgorio mi je ručak je sam pričala s mamom, nema veze naručit ćemo pizzu, kaže on… Kad sam ostavila njegov alat na kiši, nema veze pogreške se događaju, kaže on… Kad sam ogrebala auto, ni riječi nije rekao. Ajme Bože, kakva sam ja to žena?

Razmišljam se zašto mi nikad ne prigovara za pogreške (zaista se ne mogu sjetiti da je to ikad napravio)… Zato jer je bolja osoba? Ili zato jer je istina ono što mi stalno odgovara na moje prigovore “nisam mislio da je to velika stvar”. On to doista misli, sinulo mi je. To nije znak nebrige, nezainteresiranosti, lijenosti, nesposobnosti da nauči… njemu sitnice nisu bitne!!!

Od spoznaje trudim se ne prigovarati. Nisam još uspjela 100 posto, ali ustrajem. I ta mala promjena donijela je veliki napredak. Naš brak postao je bolji. Zaista, istina je: muškarcu treba poštovanje, a ženi treba ljubav. I zapamtite moje damE: To je samo hamburger!


Autor: I.Galešić
Subota, 12. Prosinac 2015. u 16:14


Komunikacija je uvek prisutna.

Nacin na koji mi reagujemo pokazuje koliko smo za nju zainteresovani.

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/imamo-visak-visokoobrazovanih-to-ne-treba-nigdje-u-svijetu-937810


Vjerovali ili ne,ona je ovo izjavila:

‘Imamo višak visokoobrazovanih, to ne treba nigdje u svijetu’

Utorak, 12. Srpanj 2016. u 19:30

To ne znači, nastavlja, "da ne treba obrazovati ljude, ali to mora biti ciljano, u skladu s potrebama tržišta rada".

Tehnička ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić najavila je stipendiranje deficitarnih zanimanja iz Europskog socijalnog fonda. Zanimanja o kojima je riječ su poput pekara i mesara, a Šikić je istovremeno i prokomentirala upise djece u srednje škole.

N1 prenosi njezine riječi: ”ESF je generator pomoći ne samo za ova zanimanja, nego socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj”kazala je Šikić nadodajući kako se planira iskoristiti svaki euro i pomoći lokalnim zajednicama, da osiguraju stalna radna mjesta za stanovništvo, kako bi zaustavile migracije.

Upitana je koliko ima upisanih u obrtnička zanimanja trenutno u odnosu na broj učenika upisanih u gimnazije.

“Mogu vam taj podatak dati napismeno. Međutim, doista jeste problem što jako veliki broj se upisuje u gimnazije, što bi značilo da ne stječu nikakvu kvalifikaciju. Ona je preduvjet za visoko obrazovanje. Mi u ovom trenutku stimuliramo u RH visoko obrazovanje, iako znamo da nositelj razvoja nije visoko obrazovanje. Ta količina visoko obrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna”, ustvrdila je.

To ne znači, nastavlja, “da ne treba obrazovati ljude, ali to mora biti ciljano, u skladu s potrebama tržišta rada”.

Autor: A.P.
Utorak, 12. Srpanj 2016. u 19:30

Radnici.

Dobri strucnjaci.

Skolovana radnicka klasa je nedostatak u celoj Evropi.

Zasto?

Zato sto niko ne ceni radnika.
Svi hoce samo da sede u biroima.

" Uci sto vise,da nebi morao da radis" je uputa mnogih roditelja svojoj deci.

To je i politika Evrope.

Ta politika je pogresna i kobna za celu Evropu.

Pa i ceo svet.

Ali koga to interesuje?

Samo radnicku klasu i malo koga drugoga danas.

Eeeeee nekada je to drugacije bilo.

Sa naglaskom na "BILO".

I to zahvljujuci kome?

Nacionalistima.

Koja tragedija i kratkovidost "OVACA".

Samo izgleda da je "SVET" okrenut na glavu.

Ono sto je nekada bio ponos,je danas sramota.

Ono sto je nekada bila sramota je danas "dika".

Tako i napreduje sve u Evropi.


"Nebrinite nista,dobro biti nece".


Vazno je da nismo na "BALKANU"

Nego??????????.........ci.

Razmislite dali cete to i dalje da "gutate".


Valter

https://vladogotovac.org/


Posted on 17.08.2009.

   Jedini smisao mog rada je u nastojanju da se osigura prava, ljudska, pravedna i slobodna zajednica – za sve i svugdje; zajednica koja raznolikost ne samo podnosi, nego joj se i raduje upravo onako, kako se graditelji katedrale u Chartresu raduju, kad iz raznobojnih stakala slažu svoje vjerničke rozete. Tako radostan i tako raznolik svijet – to je moj san! Ako zbog njega moram biti suđen, ja na to pristajem jer bez tog sna ni ja, ni moje djelo nemamo nikakvog smisla.

   – Vlado Gotovac na suđenju u Zagrebu, 1981.

Vlado Gotovac čitav je svoj život promišljao, djelovao i oblikovao Hrvatsku. Njegovi govori, tekstovi, njegove ideje i misli prezentirane su na ovoj web stranici.

Ukoliko imate neke od Gotovčev tekst ili govor ili  želite pružiti podršku ovoj ideji, možete poslati mail na: frankuseta@gmail.com.

Fotografije na vrhu stranice ustupljene su ljubažnošću g. Tomislava Čuveljaka.

   Gotovčev pojmovnik
   Biografija
   Govori
       Govor “Prvi korak na dugom putu”, osnivačka skupština HSLS-a, 20.5.1989.
       Govor ispred komande 5. vojne oblasti, 30.8.1991.
       Govori u Hrvatskom saboru:
           Govor: Hrvatska je bez slobode besmislena i nemoguća, 15.10.1992.
           Govor: Hrvatska je postojala neprekidno, 30.11.1992.
           Vjerodostojni u politici, Hrvatski sabor, 11.2.1994
           Govor: Za uspješnu vanjsku, treba nam vjerodostojna unutarnja politika, 29.3.1994.
           Govor (uvodni) povodom zahtjeva HSLS-a za izglasavanje povjerenja Vladi, 18.10.1996.
           Govor (završni) povodom zahtjeva HSLS-a za izglasavanje povjerenja Vladi, 18.10.1996.
       Govor na Osnivačkom saboru LS-a, 24.1.1998.
       Govor na 2. saboru LS-a
       Govor na 5. sjednici Središnjeg odbora LS-a
       Govor o ljudskim pravima, Rovinj 1990.

   Iz medija (intervjui, kolumne…)
       Umjesto uvoda: Čuvanje nade, Hrvatski tjednik, 10.12.1971.
       Letak za Maticu hrvatsku, Hrvatski tjednik, 1971.
       Intervju za Švedsku televiziju (1977.)
       Gotovac i Tuđman: Mora doći do temeljnih ustavnih promjena, 27.8.1978.
       Objavljujem kandidaturu za predsjednika Hrvatske, Globus 28.2.1992.
       Vrijeme je za odlazak, 20.9.1993. (otvoreno pismo 6 hrvatskih intelektualaca predsjedniku Tuđmanu)
       Ozbiljne ankete daju Liberalnoj stranci 3 posto (intervju), Vjesnik 23.5.1999.
       Stroj za mljevenje Hrvatske – kako izigrati demokraciju, kolumna, Feral Tribune, 21.6.1999.
       Moj liberalizam ne sprječava me da budem praktičan katolik; Vjesnik 31.8.1999.
       Budnost na putu, kolumna, Feral Tribune, 14.2.2000.
       Hrvatska je bolesna i trebat će nam mnogo vremena da politički ozdravimo, Vjesnik 19.3.2000.
       Matica će imati sigurnost i slobodu; Vijenac (Matice Hrvatske), 20.4.2000.
       Gods reside here too, CE Review 26.4.2000. (engleski)
       Hrvatska je potpuno opljačkana, ali samo sud smije kazniti kriminalce!, Slobodna Dalmacija 1.5.2000.
       Šestorica nisu narodna fronta, pa da nam Račan i Budiša diktiraju što ćemo govoriti, Vjesnik 9.6.2000.
       Medvedgrad je besmislica, treba nam Spomenik palima za slobodu!, Slobodna Dalmacija 28.10.2000.
       Vijenac Matice hrvatske povod smrti Vlade Gotovca, 14.12.2000. (11 članaka raznih autora, kliknite za pojedinačne linkove)

———————————————-
kronologija webstranice:
9.11.2014.: dodan govor iz Hrvatskog sabora: Za uspješnu vanjsku politiku, treba nam vjerodostojna unutarnja
3.5.2014.: dodan govor iz Hrvatskog sabora: Hrvatska je postojala neprekidno, 30.11.1992.
3.2.2014.: dodan govor iz Hrvatskog sabora: Hrvatska je bez slobode besmislena i nemoguća, 15.10.1992.
25.5.2013.: dodana dva intervjua Vlade Gotovca za Slobodnu Dalmaciju iz 2000. godine
4.3.2013.: webstranica prebačena na domenu http://vladogotovac.org
17.8.2011.: dodan članak o TV prilogu sa njemačke televizije ARD gdje su intervjuirani Gotovac i Tuđman
4.11.2010.: dodan uvodni govor i završni govor Gotovca u ime predlagatelja glasanja o nepovjerenju Vladi RH 18.10.1996.
2.11.2010.: dodan dio Letka za Maticu hrvatsku koji je Gotovac napisao 1971. za Hrvatski tjednik
21.8.2010.: dodan famozni intervju za Švedsku televiziju iz 1977. radi kojeg je Gotovac 1981. završio u zatvoru
7.8.2010.: dodan jedan od poznatijih Gotovčevih govora u Hrvatskom Saboru Vjerodostojni u politici, 11.2.1994
4.8.2010.: dodana kolumna za Feral Tribune Budnost na putu, 14.2.2000.
30.5.2010.: dodana kolumna za Fertal Tribune Stroj za mljevenje Hrvatske – kako izigrati demokraciju
14.2.2010.: dodan Gotovčev govor o ljudskim pravima iz Rovinja 1990. godine
7.9.2009.: dodan Gotovčev uvodnik iz 34. izvanrednog broja Hrvatskog tjednika, 10.12.1971. i govor sa osnivačke skupštine HSLS-a, 20.5.1989.
25.8.2009.: dodan Gotovčev govor na Osnivačkom saboru LS-a, 24.1.1998.
21.8.2009.: dodan Objavljujem kandidaturu za predsjednika Hrvatske, Globus 28.2.1992. i Ozbiljne ankete daju Liberalnoj stranci 3 posto (intervju), Vjesnik 23.5.1999.; uz svaki članak dodan download njegovog originala u PDF-u (osim CE Reviewa i Vijenca Matice hrvatske)
20.8.2009.: dodan Vijenac Matice hrvatske povodom smrti Vlade Gotovca i po prvi put na internetu otvoreno pismo hrvatskih intelektualaca predsjedniku Tuđmanu iz 1993.
15.8.2009.:  nakon što je zatovrena web stranica bivše Liberalne stranke (liberali.hr) otvorena web stranica u spomen na Vladu Gotovca, stavljeni materijali sa liberali.hr i intervjui iz Vjesnika i CE Reviewa

https://www.vecernji.hr/vijesti/medu-najbogatijim-smo-zemljama-u-europi-po-broju-suma-no-sve-ih-vise-gubimo-1486845
Među najbogatijim smo zemljama u Europi po broju šuma, no sve ih više gubimo
Hrvatski građani kao stanovnici jedne od pet najbogatijih zemalja po šumama za njihovu zaštitu trebaju kolektivnu svijest


Sta je to "Kolektivna svest"? Dali neko zna? Cisto sumnjam. Po ponasanju veine, se nebi reklo da neko zna sta to znaci.. A vrlo je jednostavno, je " Samo zajedno smo jaki".