UBUNTU - LINUX MINT

Preporucujem svima da pogledaju.

http://www.lidux.de/

Evo jedna stranica da razumete.

http://www.ubuntu.hr/

Pogledajte i uverite se sami.

Jos lakse.

Probajte i videcete sami.

Nije zato ono sto se namece vec ono sto sami hocemo.

Sloboda u zivotu.

Sloboda na internetu.

Sa UBUNTU ste sami svoj "gazda".

Sto je najbitnije,sve je legalno.

Zasto cekati.

Krenite odmah.

Treba vam vindovs kompjuter.

Treba vam Program za narezivanje ISO programa.

Zatim skinete UBUNTU sa interneta narezete na dvd ili cd.

Pokrenete ponovo kompjuter i instalirate ( na vasem jeziku ) UBUNTU na kompjuter.

To je sve.

Moze i pored Vindovsa.

Ako imate pitenje pogledajte na Forum ubuntu.

Samo da podsetim.

Ako ste videli,UBUNTU ima za svaki kompjuter.

Za stari,za novi.

Znaci,ako bas momentalno niste pri novcu.

Ako nemozete da kupite novi kompjuter.

Skinite sa interneta Ubuntu verziju koja najbolje odgovara za vas kompjuter i nastavite da radite kao da je nov.

Jedino sto morate da imate je ISO narezivac i dvd ili cd.

Zasto trositi novac,ako nemorate.

Probajte,i uverite se sami.

Za sve one koji vole da su slobodni,je UBUNTU pravi izbor.

Sve ove racunarske programe (Osnovne pokretacke) mozete besplatno skinuti (legalno) sa interneta.

Vise informacija na Ubuntu user (forumu).

Programi su kao iso fail i moraju prvo da se narezu na dvd ili cd i zatim da se instaliraju na pc.

Moze i pored Windowsa.

Ako imate neko pitanje u vezi ovoga mozete i meni napisati poruku.

Drugarski pozdrav,

Valter

Prednost UBUNTU-a je bas u tome sto mozete naci osnovni program i za one kompjutere koji su slabiji po jacini.

To znaci da nemorate svoj stariji kompjuter da zamenite novim.

Instalirate,na primer sledece programe.

http://www.lidux.de/netbook-linux-ubuntu-download.html

Nevedeni su programi za Netbook.

To su (za one koji neznaju) manji Laptopovi.

Sve je isto,samo u menjoj izvedbi.

Znaci da i procesor nije u stanju da podnese veliko opterecenje kao veliki Laptop.

Osim toga ima i sledeca mogucnost.

http://www.lidux.de/netbook-linux-ubuntu-download.html

Po iskustvu korisnika (za one koji neznaju nemacki) je linux Mint idealan i za starije kompjutere.

http://www.lidux.de/linux/59-linux-mint-download-install.html

Ako imate pitanje mi javite.

Evo nesto "novo".

Mada je Linuxmint vec odavno na trzistu je novo to sto je preuzeo prvo mesto u redosledu.

Do sada je na prvom mestu lestvice bio Ubuntu.

Posto se Ubuntu okrenuo vise ka Tabletima i Smatphonovima,je Linux mint sve vise u koriscenju kada je PC u pitanju.

Preporucujem posebno onima koji su do sada radili sa Windowsom.

Takodjer interesantno je za sve one koji rade sa muzikom.

Mada za muzicare ima i Ubuntu studio.

Linux Mint je uspeo da prilagodi svoje komponente tako da je prelazak sa Windowsa jos laksi nego do sada.

Najbolje pogledajte i sami

U donjem delu ovoga Linka imate i film koji vam pokazuje kako sve izgleda i funkcionise.

http://www.lidux.de/linux/59-linux-mint-download-install.html

Probajte i videcete.

Kada jednom pocnete raditi sa Ubuntu (LinuxMint je na bazi Ubuntu) vise necete zaliti za Windowsom.

Za sve one koji vec rade sa Ubuntu, sada je najnovija verzija 13.10 Ubuntu.

Ima sa 32bita i sa 64 bita za novije kompjutere.

Za sve ljude koji vole slobodu je Ubuntu prava varijanta i dokaz da moze i sloboda i kvalitet.


Valter

 

Evo za zainteresovane uputstvo za instalaciju Minta.

Pored toga ima jos puno dodatnih interesantnih informacija.

Zelim vam puno uspeha i zabave sa ovim programom

Evo jos i mogucnosti da odmah i vidite kako sve izgleda.

Probajte i sami se uverite.


http://www.lidux.de/linux/59-linux-mint-download-install.html


Zelim vam puno uspeha i radosti sa ovim programom..


http://www.linuxmint.com/documentation/user-guide/Cinnamon/serbian_17.0.pdf


Samo da vas podseti.

Na ovoj stranici


http://www.lidux.de/


mozete da pogledate razne verzije UBUNTU.

Tako mozete da izaberete onu verziju koja najbolje odgovara vama.

Ima i filma koji vam pokaze kako odredjena verzija izgleda i radi.

Nazalost je na nemackom.

Samo mislim da se sa malo snalazljivosti moze naci i ovako.

Isprobajte jendostavno redom.

Tako cete najbolje pronaci onu verziju koja vama odgovara.

Zelim vam puno uspeha.

Pozdrav


Valter

http://www.dnevno.hr/planet-x/vratimo-se-svijetu-bez-novca-i-zatvora-kojim-ravnaju-vijeca-staraca-910149


Struktura i razvoj 'Ubuntua' - filozofije kontribucionizma (2. dio)

Vratimo se svijetu bez novca i zatvora, kojim ravnaju vijeća staraca!


Za sada, jedini pravi primjeri filozofije Ubuntua nalaze se u drevnoj prošlosti kad su ljudi živjeli u zajednicama. Nisu imali novac ni zatvore. Tek kad su europski konkvistadori došli u te krajeve uveli su tim zajednicama novac i zatvore, što je činjenica o kojoj bi valjalo dobro razmisliti.

U prošlom broju započeli smo s predstavljanjem sustava Ubuntu kojeg je zamislio južnoafrički autor Michael Telinger. „Ubuntu” označava drevnu afričku filozofiju o dijeljenju, zajednici i prosperitetu, a suvremeni izraz koji dobro opisuje bit pojma bio bi „kontribucionizam”. Telinger je svoju mentalnu avanturu počeo pitanjem:

što bi se dogodilo uklanjanjem novca iz sustava kojeg često pogrešno poistovjećujemo s ljudskim društvom? Kako bi on funkcionirao? Zaključio je sljedeće: čim se više novac iz sustava uklanja, tim sve postaje lakše i jednostavnije, od preživljavanja do protoka ideja.

Pokret Ubuntu zamišljen je da bude strukturiran iz zajednice koja stvara velik broj projekata na korist ljudi u tim zajednicama. Kompetitivnost smatra nečim najgorim što je ikad nametnuto čovječanstvu, a nasuprot ideji natjecanja, u pokretu Ubuntu ideja je surađivati i raditi zajedno na korist svih, odnosno pridonositi. Prvi korak u provođenju te ideje u djelo bilo bi identificiranje različitih projekata za zajednicu, a svaki pojedini projekt održavao bi i provodio majstor-obrtnik. Jedan od nezaobilaznih i važnih koraka bio bi postavljanje vlastite opskrbe strujom, čime bi struja postala besplatna i neograničena za sve. Ona bi pružala energiju za sve projekte zajednice, a bila bi besplatna za sve koji žive u tom gradu, pod jednim uvjetom: ako posvete tri sata tjedno radu na jednom od projekata zajednice. Tellinger smatra da je tri sata tjedno po osobi dovoljno kako bi se stvorila zajednica obilja. Primjerice, u gradu u kojem živi pet tisuća odraslih ljudi i u kojem svatko od njih tjedno posveti tri sata besplatnog rada na projektima zajednice, to je petnaest tisuća sati na tjedan koji bi svaki grad pretvorio u snažnu radnu snagu s kojom se ne može natjecati nijedna korporacija. Telinger smatra da bi to trebalo početi mijenjati percepciju uloge novca u ljudskom umu i da će to biti brzi korak u prijelazu od sadašnjeg kompetitivnog novčarskog sustava do sustava kontribucionizma zvanog Ubuntu.

Svi za jednoga, jedan za sve

Ključno je što ovakvo postavljanje stvari može biti vrlo jednostavni prijelazni korak jer svatko može posvetiti tri sata tjedno bez davanja otkaza na poslu ili nekih velikih odricanja. Petnaest tisuća sati tjedno (na primjeru grada od pet tisuća ljudi) vrlo brzo bi počelo, za one koji sudjeluju u projektima zajednice, stvarati besplatan kruh, mlijeko, struju, namještaj, odjeću. U slučaju da dođe do zarade dodatnog novca od projekata zajednice i trgovine s ljudima ili tvrtkama izvan tog grada, novac bi se u istim iznosima razdijelo ljudima u tom gradu. Ideja je da se ljudi zbog takvog iskustva zapitaju trebaju li i dalje raditi neki posao koji ih možda ne zadovoljava ili puno traži od njih, ako ustanove da više novca dobivaju od projekata zajednice ili da zajednički rad zadovoljava većinu temeljnih potreba. Tako se, smatra Telinger, može postupno, ali vrlo brzo, prijeći iz kapitalizma u kontribucionizam te se početi posve rješavati novca.

Ideja Ubunta jest i to da svaka zajednica donosi zakone i pravila za sebe te da se tako postupno razgradi vlast i decentralizira je se kako bi ljudi sami upravljali sobom i svojim zajednicama, pomalo nalik starim gradovima-državama. No, ne radi se o društvu bezakonja gdje bilo tko može donijeti bilo koji zakon, jer je očito da je za društvo potrebna neka struktura i smjernice, a one bi se našle u prirodi i kroz načela svete geometrije. U praksi bi to značilo da bi struktura vodstva i prijedloga onoga što zajednica treba činiti bila u domeni vijeća staraca kakvo su imali svi drevni narodi, što ne znači da čovjek mora biti star da bi bio u tom vijeću, već mu ljudi moraju vjerovati i poštovati ga zbog njegovih osobina. Iz načela svete geometrije Telinger je izveo da bi se to vijeće staraca trebalo sastojati od trinaest ljudi, dvanaestorici okupljenih oko jednoga, baš kao dvanaest apostola oko Krista.

Izbori za vijeće staraca

Zadatak vijeća bio bi vođenje i savjetovanje ljudi te briga za interese zajednice, a imenovanje u vijeće staraca trebalo bi se zbivati kroz sustav otvorenog glasovanja. U praksi bi to značilo da bi svatko predložio nekoga za vijeće staraca. Ideja jest da, ako svi znaju da je predloženi osoba nepoštena ili neprikladnog karaktera, upitat će predlagača zašto ga je predložio jer će postojati sumnja u skrivene motive što bi trebao biti vrlo jednostavan način kako kontrolirati koga postaviti u vijeće staraca kojem ljudi iz njihove zajednice moraju vjerovati i cijeniti ih.

Telinger se pozabavio i obrazovnim aspektom Ubuntua koji je, naposljetku, temelj budućeg društva. Obrazovanje se, smatra, danas provodi na način koji nema nikakve veze s poučavanjem djece i odraslih ikakvim vještinama za život i bilo kakvom načinu preživljavanja.

Telingerovim riječima: „Obrazovni sustav kakav danas imamo vrlo su lukavo i zlonamjerno sastavile obitelji bankara. Posebice obitelji Rockefeller i Carnegie, oni stoje iza današnjeg obrazovnog sustava. Oni su to isplanirali prije još dvjesto godina i donijeli nam kao novi obrazovni sustav. Danas je to postao sustav za indoktrinaciju, pranje mozga i porobljavanje koji oduzima djecu od njihovih roditelja na dvanaest godina njihova života te im glave napuni lažima, indoktrinacijom te ih programira da se boje autoriteta, da automatski poštuju autoritet i slušaju ga bez ikakvog propitkivanja. Dakle, on pretvara našu djecu u buduću poslušnu radnu snagu. To je sve. U školi učimo sve te predmete koji nemaju veze s vještinama za život ili preživljavanja, ali kad završimo školu dobijemo potvrdu, komad papira koji zapravo ničemu ne služi, ali sada mislimo da možemo ići tražiti posao jer imamo tu potvrdu. A što je posao? Posao je sustav ropstva. Posao je jednako ropstvo. Svaki put kad političar kaže: ‘Otvorit ćemo milijun novih radnih mjesta’, govori nam da će stvoriti milijun novih robova. Naime, kad vas na radno mjesto prime kao roba, kad vas ta korporacija više ne bude trebala, odbacit će vas. Korporacija će nastaviti postojati, ali ljudi i dalje umiru jer su ih odbacili i izbacili iz korporacije. Zato je korporacijska struktura tako opasna za čovječanstvo, opasna je za živa ljudska bića jer je sustav korporativne strukture nečovječan. Njega nije stvorio čovjek. Zato ga moramo napustiti. Prestanimo se natjecati i počnimo surađivati.”

Posve novi sustav školovanja

Novi sustav školovanja u zajednicama Ubuntua imao bi za cilj jednostavno i elegantno djecu od najranije dobi poučavati vještinama potrebnima za preživljavanje, stvaranje, izumljivanje ili što god već izvire iz sposobnosti čovjeka da stvara i pridonese društvu. Na svakom području postojali bi majstori ili stručnjaci u svojem specifičnom polju, od stolarstva do kemije ili astronomije, koji će postati učiteljima. To znači da od najranije dobi više neće biti učionica i učenja iz udžbenika, a do navršene šesnaeste godine ta bi djeca znala kako izgraditi most, proizvesti struju, peći kruh, proizvoditi sir ili pak raditi s drvom i metalom ili imati znanje o zvijezdama i planetima.

Kontribucionistički sustav Ubuntua nije zamišljen kao razvoj autističnih samoodrživih zajednica, već kao stvaranje zajednica obilja koje bi, stvarajući puno više od onoga što im je potrebno, dijelili proizvedeno sa svim susjednim zajednicama. U početku bi se to prodavalo čime bi se zarađivalo za nove zajedničke projekte i nove sustave koji stvaraju komponente za zajedničke projekte, ali cilj je postati neovisan o novcu i interesima izvan šire zajednice Ubuntua. Moglo bi se reći, cilj je stvaranje alternativnog sustava unutar ili bolje reći – mimo postojećeg sustava, stvaranjem najmanje tri puta više nego što je potrebno, kako bi se jedna trećina upotrijebila za sebe, a druge dvije trećine za prodaju izvanjskim zajednicama.

Ljudi će bježati iz korporacija, iz megapolisa…

Telinger smatra da će tako sustav kontribucionizma uništavati kapitalizam gdje god da ga zatekne jer se on neće moći natjecati s njim, a ljudi će htjeti prihvatiti sustav kontribucionizma ako vide da zauzvrat za svoj doprinos od nekoliko sati dobivaju besplatnu struju, hranu itd. Zato kontribucionizam nikomu neće trebati nametati, već da će se proširiti automatski i prirodno, vrlo brzo nakon što se postavi prvi model u praksi.

Nakon toga bi taj sustav utjecao na velike gradove, u kojima ljudi, u potrazi za boljim životom i poslom, žive stiješnjeni poput sardina u konzervi i zapravo se nađu u klopci, u sustavu iz kojega ne mogu pobjeći. Većina ljudi u gradu ne živi ondje po izboru, već jer im je netko ponudio posao ili su mislili da će dobiti posao, ili rade na puno lošijem radnom mjestu nego što su se nadali, ali ga na mogu samo tako napustiti i preseliti se u manji grad jer u malom gradu za njih nema posla. Što se tiče tih preko pedeset posto ljudi koji danas već žive u velegradovima, a posjećuju manje gradove, Telinger kaže: „Počet se događati da će ljudi iz velegradova dolaziti u male gradove i vidjeti kako tamošnji ljudi imaju sve što im treba. I oni, kad budu išli onamo, samo će trebati raditi tri sata i odjednom će imati pristup svemu što im treba u toj zajednici. U jednom trenutku će pomisliti: ‘Zašto se vraćam u velegrad? Zašto se vraćam poslu, da radim poput roba? Kad ovdje dođem na produženi vikend sve mi je dostupno i besplatno, a samo radim tri sata na tjedan. Još sam i stekao nove vještine.” Možda će se, smatra, ljudi u gradovima organizirati u predgrađima, u manjim dijelovima grada i početi raditi kao malene zajednice i maleni gradovi koji sačinjavaju predgrađa velikih gradova te će primjenjivati istu filozofiju.

Narodna banka Ubuntua – novac bez poreza i kamata…

No, dok je novac još oko nas, na nacionalnoj razini, ako se uspije utemeljiti narodna banka Ubuntua koja izdaje novac bez poreza i kamata, taj bi se novac upotrijebio za utemeljenje javnih tvornica i zajedničkih projekata u svakom gradiću, gradu ili selu. Ta banka ne bi davala novac za kupnju kuća i stanova nego za infrastrukturu, bez obzira je li riječ o pekarnici ili glazbenoj školi, u svrhu stvaranja obilja.

U Telingeru nema sumnje da će Ubuntu-zajednice stvarati viškove, ali neće uvijek moći prodati sve što se uzgoji, izradi ili proizvede. Viškovi bi se stavljali u skladišta Ubuntua, neku vrst samoposluga u kojima će ih se moći kupovati puno jeftinije nego u bilo kojem drugom supermarketu jer će ta roba tamo stizati praktički besplatno, jer će biti i stvorena besplatno. Usto, svatko će dobiti elektronsku karticu kao član zajednice Ubuntu koja će mu omogućiti da uđe u to skladište i uzme što god mu pripada prema planu, a Tellinger je optimističan u vezi toga da će uvijek biti previše robe.

Time bi se stvorila alternativa, novi dobavni lanac hrane, tehnologije, namještaja, odjeće ili bilo čega što će se izrađivati u zajedničkim projektima, daleko od sadašnje korporativne strukture i korporativne kontrole koja to drži podalje od ljudi. Osim što će ljudi moći vrlo jeftino i lako doći do svega toga, time bi se stvorio i novi alternativni monetarni sustav: „Ta kartica koju imate postaje nova valuta koju ne može uništiti bankarsko carstvo Rothschilda. Ne mogu vam zatvoriti bankovni račun, ne mogu vas spriječiti da dobivate hranu, odjeću ili tehnologiju, zato što je sve to u našim skladištima Ubuntua, mi smo to proizveli, nitko nam to ne može oduzeti”. S tom kraticom moglo bi se putovati u druge zemlje i javiti se u tamošnji ured Ubuntua, staviti se na raspologanje za rad od nekoliko sati i imati na raspolaganju pristup skladištu Ubuntua za cijeli tjedan.

Za sada, jedini pravi primjeri filozofije Ubuntua nalaze se u drevnoj prošlosti kad su ljudi živjeli u zajednicama. Nisu imali novac ni zatvore. Tek kad su europski doseljenici ili konkvistadori došli u te krajeve prije petsto godina, a potom kolonizirali cijeli planet, uveli su tim zajednicama novac i sagradili im zatvore, što je činjenica o kojoj bi valjalo dobro razmisliti. Telinger smatra da se možemo obratiti drevnim kulturama za vodstvo kako strukturirati tu zajednicu Ubuntua, a zatim to primijeniti u modernome društvu. To je nazvao kontribucionizmom, a sve u našem svijetu počinje od ideje koja dobiva svoju riječ da bi je se moglo izraziti.

Autor: Anima Mundi/7Dnevno/1. travnja 2016.
Nedjelja, 03. Travanj 2016. u 15:41

http://www.dnevno.hr/auto-techno/legendarna-informaticka-kuca-alfa-kompjuter-jos-uvijek-posluje-910049


LINUX MINT 17.3 64 CINNAMON

Legendarna informatička kuća ALFA kompjuter još uvijek posluje

Autor: Tvrtko Dolić / 7Dnevno / 1. travnja 2016.
Nedjelja, 03. Travanj 2016. u 15:27

Ako u svojoj firmi imate neki informatički problem, od dizajna i realizacije aplikacije i mreže do slaganja tihog i stabilnog računala, ili ako želite stišati i ubrzati svoje prijenosnik, javite se u već legendarni ALFA kompjuter. Za iste novce daju više.

Teško je pronaći još jednu informatički kuću poput zagrebačkog ALFA kompjutera, 01 6181 777, koji već desetljećima ima istu postavu. Svakih pet godina dopunjava se i pomlađuje s novim znalcima. Kada se u svijetu računala pojavi neko novo tehnološko poboljšanje, obvezno svratim u ALFA kompjuter da čujem njihovo mišljenje o novitetima. Na čelu firme je Vinko Lakoš, ali na zapovjednoj razini najčešće komuniciram s Vladom Stepincem i Joškom Lovrićem, koji se bave i informatičkom filozofijom. Kada neki stroj sređujem na elektroničkoj razini, prava adresa je virtuoz Željko Zdjelarević. Za konkretan problem na računalu tražim i redovno dobijem pomoć mladog i već iskusnog Tomislava Josića, imenjaka i prezimenjaka našeg poznatog branitelja Vukovara. Sve je to u granicama obrane svoga i svojega. A, kakve računalne komponente nudi naše tržište zna Dino Komlinović, koji je od svih tih informatičkih alfa i omega najviše prisutan u konkretnom životu. Poznate stručnjake za mreže i aplikativce ovdje ću zaobići, jer u ovome tekstu govorim o jednom jeftinom i stabilnom desktop rješenju.

Stepinac ima četiri osnovna savjeta. (1) Niti jedan procesor ne može vam donijeti toliki komfor koliko prelazak na SSD memorijske diskove. (2) Isto vrijedi za USB 3.0 uređaje za pohranu podataka. Jako je isplativo u svoju zastarjelu konfiguraciju ubaciti novu matičnu ploču, baš zbog Sata3 diskovnog kontrolca i USB 3.0 priključaka, što performanse vašeg računala diže u visine. Ako to učinite s dodatnom Sata3 i/ili USB 3.0 karticom, zakinuti ste za bootabilnost. (3) Što manje pokretnih dijelova, to bolje – to je legendarni savjet Vlade Stepinca. Dakle, što više pasivnih hladnjaka, onih bez ventilatora. Vaše računalo treba biti tiho i ugodno za rad. (4) Stabilnost i/ili dug vijek računala – za cijelu alfa ekipu našeg računalstva mogu reći da su intelovci bez iznimke. Ali, ako zbog cijena forsirate neko amd-rješenje, malo će vas pogledati kao da ste bogec ili novi u cijeloj priči, ali će to ipak podnijeti profesionalno. Joško Lovrić uvijek napominje da kupac ne smije svoje računalo platiti više za jednu kunu od svojih potreba. Događa se da menadžeri kupuju nabrijana računala, krcata ventilatorima, koji stvaraju veliku buku i sami donose veliku potrošnju struje, pa se sve vrti u krug na štetu i na smetnju korisnika.

Želite mir? Instalirajte Mint!

Oprezne osobe instaliraju antivirusnu zaštitu, a oni najpametniji prelaze na relativno imuni, lakši, brži i manje zahtijevan Linux, recimo besplatni Ubuntu 14.04 Long Term Support. Želite estetski dotjeraniji ugođaj? Instalirajte besplatni Mint 17.3 64, koji je razvijen na bazi iste stabilne verzije Ubuntua. Instalira se u nekoliko minuta, i odmah dobijete sve potrebite alate. Meni osobno ugodna je verzija Cinnamon. Kod instalacije morate voditi računa o tome da ne izgubite svoje podatke. Stoga je preporuka alfa tima da Mint instalirate kao dodatni operativni sustav, jer vam posve nova instalacija formatira disk i briše sve vaše podatke.

Postupak ima 5 koraka. (1) Kopirajte na kvalitetan USB stick sve svoje podatke. (2) Pozovite defragmentiranje one particije koja ima najviše slobodnog prostora. (3) Smanjite tu particiju tako da otraga ostane oko 40-50 Gb neformatiranog slobodnog prostora, kojeg će kao takav instalacija Minta prepoznati. (4) Skinite iso najnovije verzije Minta, kopirajte na CD i resetirajte računalo – potrebito je prilagoditi redoslijed bootanja u biosu. Ako se Mint uredno digne, vaše je računalo spremno za njegovu instalaciju na disk. (5) Jako pazite da birate instalaciju kao dodatnu, uz već postojeće MS Windowse.

Prilikom instaliranja odaberite engleski jezik, jer su svi ti engleski informatički nazivi prihvaćeni i u našoj svakodnevnoj komunikaciji. Naravno, birate hrvatsku tipkovnicu. Zamjena za Microsoftove uredske pakete je LibreOffice – svoj tipski dokument podesite na bosanski jezik, jer hrvatska lokalizacija nije provedena – Hrvati puno pričaju a malo rade. Virusi ne probijaju sustav pod uvjetom da ne instalirate MS Windows alate kroz Mintov loader Win. Ekipa Minta pobrinula se da vam redovno sjedaju sve zakrpe.

Želite tišinu? AMD 5350 troši samo 25 W!

Spomenute alfe i omege pomogli su mi da složim tiho i učinkovito desktop računalo. Stepinac me savjetovao da isprobam konfiguraciju sa procesorom AMD 5350, koji troši samo 25 W. Time je odredio socket AM1, a za takvu arhitekturu preporuka su matične ploče Asusa i Asrocka, koje koštaju oko 250 kuna, koliko i procesor. Za svega 500 kuna, imate riješenu osnovu. Memorijski kontrolac je jednokanalni, što nije dobro, ali titra na 1600 mhz, pa dovoljan i brzo dohvatljiv adresni prostor dostižete za nekih 200 kuna. Grafika je integrirana ATI R3, sa izlazima HDMI, DVI i VGA – moćnija je od Intelove. Dodate memorijski Sata3 disk SSD za 300 kuna i imate tiho i hladno računalo, koje se brzo diže, sve za 1.000 kuna.

Kada birate matičnu ploču, nećete pogriješiti ako odaberete ITX verziju bez utora za dodatnu grafičku karticu. Ventilator na chipsetu? Ne, nema ga, jer nema niti zasebnog chipseta. Sve je uvezano na razini procesora, što pojednostavljuje arhitekturu, pa je i bios jednostavno podesiv. Asusove ploče nude vam dodatno ubrzani USB 3.0. Kod Asusovih matičnih ploča AM1 imate samo dva Sata3 priključka. Asrock je dodao još dva Sata3 priključka, za one koji spajaju DVD snimač i dodatni disk. Asrock dodaje i mogućnost spajanja dva dodatna USB 3.0 priključka na kućištu.

Jednu particiju imenovao sam kao Vlada_RH, pa svako malo nad njom kliknem komandu “unmount”. I stvarno, na desktopu Vlada nestane. Predivno! Idemo na prijevremene izbore! Nakon toga već ostrašćeno kliknem “Trash”, ali tamo Vlade nema! Nešto nije u redu! Ma, sve je OK, jer imate poruku da dobar operativni sustav trajno briše loš sadržaj. U tom smislu dosjetio sam se formirati nove direktorije Vlade RH i svakog ministra pojedinačno, na nekoj postojećoj particiji, a onda sam ih sve obrisao. Nestanu! Kliknete Trash i tamo su, točno gdje im je mjesto. Kojeg li neočekivanog zadovoljstva! Linux Mint ima svoje bonuse.


Nikada necu shvatiti (a i nemoram) zasto nasi ljudi radje koriste "Pirateriski" Windows nego li Linux?

Jos jedan dokaz je i ovaj gornji clanak.

Treba se pravilno informirati (informisati) i shvatiti da je UBUNTU ,kao i Linux Mint bolja varijanta.

Da ne spominjem da je i besplatno.

Interesiralo bi me,sta je to sto nasi ljudi nece (ili nisu u stanju) da shvate .

Na youtubu ima cak i video u putstvo za koristenje.

Jednostavnije nemoze biti.

Mozda je bas to sto nasim ljudima smeta.

Suvise je "jednostavno" i nemora da se plati.

To nije "interesantno",je ocito misljenje.

Mozda je i ona nasa "kratkovidost" u pitanju.

Tako se naravno nemoze daleko stici.

Tu ne pomaze niko.

Potrebno je "zasukati" rukave i unaprediti svoj sopstveno znanje.

Jer:"Samo oni ljudi koji drugacije misle menjaju svet".


Valter

http://www.dnevno.hr/auto-techno/legendarna-informaticka-kuca-alfa-kompjuter-jos-uvijek-posluje-910049


Jos jedna potvrda.

Ako hocete program bez nervoze,uzmite "LINUX".

Na primer Mint.

A moze i  


www.lidux.de/linux-download


Birajte.


Valter

[url=linuxmint.com]linuxmint.com[/url]

Pogledajte, i malo se vise zainteresujte. Veoma je interesantan program.

www.pcwelt.de/downloads/Linux_Mint-Linux-8941042.html

http://www.chip.de/news/Linux-Mint-18-zum-Download-Windows-10-ist-Dark-Linux-Mint-ist-Darker_96153264.html