EU

http://www.dw.com/hr/ivana-i-m%C3%BCnchen-ljubav-na-prvi-pogled/a-36202380

Ivana i München: ljubav na prvi pogled

Mnogi koji su se posljednjih godina odlučili na odlazak iz Hrvatske su na taj korak bili prisiljeni iz materijalnih razloga. No ima i onih koji Hrvatsku napuštaju iz znatiželje. Ivana Pranjić spada u tu kategoriju.

München je oduvijek bio meka za žitelje jugoistočne Europe. Motivi su bili različiti. Neki, poput najistaknutijih hrvatskih slikara s prijelaza s 19. na 20. stoljeće su u Münchenu upijali nove slikarske trendove proizišle iz Minhenske slikarske škole. Kasniji valovi su često bili povezani s političkim previranjima u Hrvatskoj. No najviše se u München išlo zbog novca.

Hrvatskoj najbliži njemački velegrad od šezdesetih godina prošlog stoljeća je postao sinonimom za odlazak na rad u Njemačku, trbuhom za kruhom. Stoga i ne čudi da i posljednji iseljenički val, koji je Hrvatsku zahvatio nakon ulaska u Europsku uniju, završava upravo tu u metropoli na Isaru. Nemalu ulogu igra i brojna hrvatska zajednica u Münchenu preko koje i mnogi novopečeni „gastarbajteri" ulaze u novi život. Posla ima, za stan ćemo se već nekako snaći. Hrvatska je udaljena svega par sati vožnje.

Znatiželja

Ivana Pranjić se nekako teško uklapa u bilo koju „gastarbajtersku" kategoriju. Za razliku od većine koji su se na težak korak napuštanja doma odlučili teška srca i tek kad im je voda u Hrvatskoj došla do grla, Ivana je odlazak u München doživjela manje dramatično. „Ja sam u Zagrebu imala dobro plaćen posao, imala sam društvo ali sam jednostavno htjela nešto novo", priča Ivana s kojom smo se sreli za jednog od toplijih dana u Zagrebu. „Jednostavno poželiš provjeriti sve te priče ljudi koji su otišli van i pričaju kako im je dobro. I tako smo jedne subote natrpali stvari u auto i krenuli", prisjeća se Ivana prošlogodišnje životne odluke. No ipak nije bilo sve tako spontano kako se to na prvi pogled čini. Prije odlaska se Ivana (kako to priliči jednoj temeljenoj inženjerki) dobro raspitala o uvjetima života u gradu u koji se sprema otići. Između ostalog i zato jer ih u Münchenu nije dočekala logistička podrška rodbine.

Bez minusa

Najviše su Ivana i njezin partner strahovali od pronalaska stana. Sve te horor-priče o tomu kako je nemoguće naći stan su se na kraju pokazale kao neosnovane. Na početku su neko vrijeme živjeli preko platforme Airbnb i marljivo tražili stan. I pronašli ga relativno brzo. „Možda smo jednostavno imali sreće", sliježe ramenima Ivana. Stanarine u Münchenu su po visini bez konkurencije u Njemačkoj, u prosjeku oko 20 eura za metar kvadratni. Bez režija. No u informatičkoj i high-tech Meki Münchenu, se i dobro zarađuje. 26-togodišnja inženjerka i programerka Ivana je bez problema pronašla posao. Plaća je dobra, kaže, i što je najvažnije „na kraju mjeseca nema minusa". Uz dobru plaću, Ivanu je najviše oduševila i atmosfera na poslu: korektnost, točnost, radni moral. I što je najvažnije: usprkos multikulturnoj radnoj ekipi, nema nikakvih provokacija: ni vjerskih ni seksističkih. I odnos prema radnicima je na razini o kojoj se drugdje (ne samo u Hrvatskoj) može samo sanjati. „I tečajeve njemačkog ti plaćaju", kaže Ivana koja dosad nije iskoristila ovu ponudu jer je u Njemačku došla s „dobrom podlogom" što se znanja jezika tiče.

Italija i Balkan
Kroatien Ivana Pranjic (DW/M. Harapin)

"Ugodan i zanimljiv grad"

I još jedno ugodno iznenađenje: predrasude o Nijemcima nisu se potvrdile. „Niti su hladni a i zabavljati se znaju jako dobro", kaže Ivana. Malo joj je doduše bilo čudno kako mnogi svoja skupocjena odijela nakon radnog vremena zamjenjuju bavarskim narodnim nošnjama i u lederhosama i dirndlu odlaze na pivo i kobasice. Ivana nema ništa protiv kobasica i piva ali su joj alternativni oblici zabave bliži. I toga naravno u milijunskom gradu ne nedostaje. „Ima čak i previše događaja, super koncerata na koje bi htjeli otići", opisuje Ivana kulturnu ponudu bavarske metropole. Koja joj se i inače već uvukla pod kožu. „München je stvarno jako lijep i ugodan grad".  Ivana nije usamljena u svom mišljenju, München se, kad je kvaliteta življenja u pitanju, nalazi na samom vrhu među europskim gradovima. Iako Bavarska slovi kao konzervativna, neki događaji poput Parade ponosa, u Münchenu prolaze uz mnogo manje buke nego u nekim južnijim krajevima. „Nema ni izbliza toliko policije kao kod nas, sve ide nekako smirenije", prisjeća se Ivana svog posjeta ovom događaju. I kad smo već kod te teme razgovor neminovno skreće na kontakte s hrvatskom zajednicom u Münchenu. „Imamo prijatelja i mnoge kontakte. Sve je tu OK ali vidim da mnogi baš i ne razumiju stanje u Hrvatskoj. Misle da znaju što se tamo događa ali to baš i nije istina", kaže Ivana kroz smijeh. I još ju je jedna stvar malo začudila. „Ljudi s područja bivše Jugoslavije se ovdje drugačije odnose jedan prema drugom. Tu je sve kao 'Ma gdje si?Što ima?‘ a na Balkanu bi se potukli. Izgleda da te podjele nestanu kad se prijeđe granica", zaključuje Ivana. Građani Münchena sebi vole, zbog opuštenog načina života, laskati da su „najsjevernija metropola Italije". Zlobnici sa sjevera Njemačke, potajno jalni na blagostanje, južnjački opušteni mentalitet i Bayern, München nazivaju „početkom Balkana". I u jednom i drugom ima istine.

http://www.novi-svjetski-poredak.com/2017/11/26/jeste-li-spremni-ujedinjeni-narodi-izjavili-da-ce-drugi-europski/

Postavlja se pitanje,ko tu sta hoce?

Dali neko zeli pomoci,ili neko zeli unistiti Evropu a potom i celi svet?

Dok "OVCE" budu sve to trpele,ce i dalje ici u tom smeru.


Valter

www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2018&mm=01&dd=12&nav_category=78&nav_id=1346504

"Evropa je 100 odsto kriva za kreiranje lažne nade"

Jedan od načina za sprečavanje stvaranja novih izbegličkih talasa ka Evropi iz Afrike bi moglo da bude obustavljanje slanja pomoći i uvođenje sankcija.
Izvor: B92 petak, 12.01.2018. | 22:41
To je za B92.net rekla Anja Ringren Loven, državljanka Danske, koja je svoj put našla u Africi, gde pomaže deci koja gladuju.

Anja je nedavno na svom profilu na Fejsbuku podelila uznemirujuće fotografije nasilja nad migrantima koji preko severa Afrike, uglavnom Libije, pokušavaju da dođu do Evrope.

“Kada se nešto desi u Parizu, ceo svet stane da se moli. Gde je svet kada se ovako nešto dešava u Libiji”, napisala je ona uz fotografije.

Kompletan razgovor Nevene Zdravković sa Anjom Ringren Loven pročitajte na ovom linku.

Pozvala je Evropu da reaguje tako što će pritisnuti afričke vlade, ali poziva i medije da istaknu ovaj problem.

Jedno od rešenja bilo bi i to da, kako kaže, Evropa zaustavi slanje pomoći i uvede sankcije.

“Evropa mora da učvrsti spoljašnje granice i uvede sistem dovoljno jak da odmah pošalje sve one za koje se smatra da nisu izbeglice nazad u bezbedan kamp kojim bi upravljala i finansirala Evropa, gde će čekati eventualnu proceduru za izdavanje vize, a koji se nalazi u blizini zemalja iz koje dolaze, na primer Nigerije, Gane, Kenije, Pakistana… Mora se pokazati jasan signal da niko ne može da prođe samo zato što se pojavio na granici. Ako je ta poruka jasna, granice dovoljno jake i povratak dovoljno brz - tok imigranata u Severnu Afriku će se brzo isušiti. Niko ne može da krivi jadne imigrante što su hteli da okušaju sreću, ali Evropa definitivno može da bude okrivljena za nemarnu graničnu kontrolu, i to uz činjenicu da trenutno dopušta velikom broju Afrikanaca da uđu. Evropa je 100 odsto kriva za kreiranje lažne nade za imigrante i podsticanje strašno opasnog putovanja, koje dovodi do nasilja i smrti“, naglasila je ona.

Nažalost, svi smo godinama svedoci da tragedije u zemljama Afrike ili Bliskog istoka nisu toliko “važne“ kao one u SAD, Velikoj Britaniji i Francuskoj, a da bi se to promenilo, Anja ponovo pominje moć medija, ali i sve nas.

“Mediji kontrolišu ono što mi vidimo, čitamo i čujemo, i moraju da iznesu na svetlost dana više priča koje nisu iz Evrope i SAD. I ne samo mediji. Svi smo mi odgovorni da saznamo šta se dešava u svetu i da te priče podelimo. Ne možemo da zatvorimo oči, tada smo krivi i mi”, zaključila je Anja.

Sve dok vlada "kratkovidost" kod politicara, se netreba cuditi ovakkvim pojavama i reakcijama.
sve je to politika "demokratije" u EU.
Sada drugi treba da vade "kestenje" iz vatrae. Svakako je trebalo humanitarnu tragediju, koju su lljudi doziveli ubaziti sto hitnije.samo nije to bio jedini problem.
Zbog nepravilne politike skolstva i nedostataka radnika se to i dogodilo. Sada su neki dosli na ideju da treba osposobljavati sopstvene kadrove....
Da je to na vreme ucinjeno, danas nebi imali ovakve probleme u EU. Sada ce biti potrebno bili jako dobar "balanser" i sve vratiti u normalu.

Slaven (citat):

Priupitajte se, dali je to stvarno tako? U kom pravcu nas vodi Demokracija? Ona dolazi iz EU. Ali u kom pravcu "ide". To je veoma upitno sada?

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/celnici-zapadnog-balkana-kod-mogherini

Čelnici zapadnog Balkana kod Mogherini
Razgovarat će se o onome što je učinjeno u trenutku povišenih tenzija između Kosova i EU zbog odbijanja Haradinaja da ukine takse na robu.

Čelnici država zapadnog Balkana danas će, u Bruxellesu, razgovarati s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije Federicom Mogherini i povjerenikom za proširenje Johannesom Hahnom.

Iako je riječ o neformalnom sastanku, najavljeno je da će se razgovarati o situaciji u regiji, što je urađeno 2018. godine, kao i o planovima za narednu godinu, priopćila je Europska služba za vanjske poslove.

Europska komisija je početkom godine usvojila strategiju za zapadni Balkan i na summitu EU - zapadni Balkan u Sofiji, kada su okupljeni predstavnici zapadnobalkanske šestorice i svih članica EU-a prvi put poslije 15 godina.

No, sastanak se održava u svjetlu povišenih tenzija na relaciji Bruxelles - Priština.
Neslaganje s Haradinajem

Mogherini je ovih dana ponovno pozvala Kosovo da ukine pristojbe na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, no kosovski premijer Ramush Haradinaj to je odbio uz najavu da će to učiniti tek kad službeni Beograd prizna neovisnost Kosova.

Nakon što mu je iz Bruxellesa stiglo pismo u kojem se navodi kako dijalog s Beogradom treba voditi predsjednik Hashim Thaci, Haradinaj je prozvao Mogherini da je loše posredovala u tim pregovorima te da su oni blokirani.

"Izražavamo duboko neslaganje s ocjenom da je dijalog blokiran. Sasvim je suprotno: dijalog koji su vodila dvojica predsjednika je imao značajan progres. Mi smo tu ocjenu podijelili s liderima EU u Europskom vijeću i dobili smo podršku", navodi se u pismu upućenom Haradinaju.
'Alternativa dijalogu je opasna'

"Gospođo Mogherini, dok nije kasno, treba dijalog vratiti u normalan okvir. Tu se ne govori ni o statusu ni o razmjeni teritorija, već o normalizaciji odnosa. Ukoliko to zakasni, naša nada je budući visoki predstavnik, nakon izbora", kazao je Haradinaj.

Mogherini je izrazila zabrinutost zbog takve retorike, rekavši da je "alternativa dijalogu veoma opasna".

Oglasila se i glasnogovornica Europske Komisije Maja Kocijančič rekavši da je na Beogradu i Prištini da odrede agendu, brzinu, dubinu i ishod dijaloga, te ponovila da prioritet imaju pregovori koji vode dva predsjednika Aleksandar Vučić i Hashim Thaci uz posredovanje Mogherini.
Na dnevnom redu i BiH

Pred čelnicima zapadnog Balkana i Mogherini naći će se i druge teme, naravno i postizborna situacija u Bosni i Hercegovini.

Mogherini je nedavno izjavila kako je potrebno potaknuti političke čelnike u Bosni i Hercegovini da preuzmu odgovornost i brzo formiraju vlade koje će provesti Reformsku agendu.

"Bosna i Hercegovina je dosta specifično organizirana zemlja, ali sam uvjerena da politički čelnici i narod u njoj mogu krenuti naprijed po pitanju reformi, na jedinstven način", poručila je Mogherini.

Prema njezinom mišljenju, pitanje izbornog sustava u Bosni i Hercegovini "treba riješiti što je prije moguće i naći ravnotežu između potrebe da se pomiri jedinstvena postavka zemlje i standardi EU-a".
Evropski pokret: Ne očekivati ništa spektakularno

Iz Evropskog pokreta u Srbiji ocjenjuju da "ne treba očekivati ništa spektakularno od sastanka u Bruxellesu", iako smatraju da je susret ipak "dobar znak da je EU stalo do regiona, da joj je stalo do regionalne saradnje i bezbednosti".

"Sastanak je značajan jer pokazuje da je EU zabrinuta za situaciju u regionu, pre svega zbog usporavanja ili nedostatka dijaloga Beograda i Prištine", rekla je Suzana Grubješić, glavna tajnica Pokreta.

Kad je u pitanju dijalog Beograda i Prištine, navela je kako se taj proces mora nastaviti.

"Dijalog nema alternativu i mora se tragati za trajnim, održivim, kompromisnim rešenjem. Ne treba očekivati da to rešenje bude pravedno, jer pravedna rešenja se nisu dešavala ni u istoriji. Dešavala su se ona koja su moguća", pojasnila je Grubješić.

Izvor: Agencije