ZUR/ UTVRĐIVANJE PRAVA, OBVEZA I ODGOVORNOSTI RADI NIKA U RADNOM ODNOSU

O D J E L J A K 3.
UTVRĐIVANJE PRAVA, OBVEZA I ODGOVORNOSTI RADI
NIKA U RADNOM ODNOSU
Član 179.
Radnici slobodno i ravnopravno, u skladu sa samoupravnim
sporazumom o udruživanju rada radnika u
osnovnoj organizaciji, utvrđuju međusobna prava, obveze
i odgovornosti u radu samoupravnim općim aktom
kojim se uređuje radni odnos.
Samoupravni opći akt iz stava 1. ovog člana mora
biti u skladu i sa zakonom, samoupravnim sporazumom,
statutom i društvenim dogovorom.
Samoupravnim općim aktom iz stava 1. ovog člana
radnici su obavezni urediti naročito:
1) uvjete kojima radnik treba da udovoljava za
obavljanje određenih poslova odnosno radnih zadataka
koji se u osnovnoj organizaciji obavljaju prema njezinoj
djelatnosti, prirodi, tehnologiji i drugim uvjetima
rada; poslove odnosno radne zadatke pri Čijem obavljanju
radnici imaju posebna ovlaštenja i odgovornosti;
obveze u pogledu osiguravanja uvjeta za prekvalifikaciju
invalida rada i drugih invalidnih osoba te poslove
i radne zadatke na kojima se oni zapošljavaju;
postupak za donošenje odluke o poslovima odnosno
radnim zadacima za koje će se zasnovati radni odnos;
slučajeve i uvjete fpod kojima radnici mogu iH su
dužni privremeno i l i trajno obavljati i druge poslove
odnosno radne zadatke (raspoređivanje radnika); tra-
107

janje i raspored vremena rada; osnove i uvjete prestanka
radnog odnosa;
2) osnove i mjerila za raspoređivanje čistog dohotka
u osnovnoj organizaciji;
3) osnove i mjerila vrednovanja rada za raspodjelu
sredstava za osobne dohotke radnika i način iskazivanja,
obračunavanja i isplaćivanja osobnih dohodaka
radnika;
4) obveze radnika u radu i njihovu odgovornost za
povredu radnih obveza i pričinjenu štetu; povrede radnih
obveza koje se smatraju lakšim odnosno težim
povredama radne obveze; pokretanje i vođenje postupka
i izricanje mjera koje se mogu poduzeti prema
radnicima za povredu radnih obveza; rokove zastare
pokretanja i vođenja postupka i rokove zastare izvršenja
mjera;
5) obveze u pogledu općenarodne obrane i društvene
samozaštite;
6) zaštitu radnika na radu, mjere kojima se čuva,
osigurava i unapređuje radna okolina radnika; posebnu
zaštitu žena, omladine i invalida rada te drugih invalidnih
osoba; prava i obveze radnika na obrazovanje
i usavršavanje prema potrebama rađa; uvjete i način
korištenja odmora i odsustva te druga prava i obveze
koje radnici ostvaruju u osnovnoj organizaciji ili preko
nje, odnosno na način utvrđen zakonom; prava koja
radnicima nakon prestanka radnog odnosa pripadaju
na osnovi minulog rađa.
Prava, obveze i odgovornosti u radu radnici mogu
uređivati s jednim ili s više samoupravnih općih akata.
Član 180.
Radnici u osnovnim organizacijama u sastavu iste
radne organizacije samoupravnim sporazumom o udruživanju
u radnu organizaciju, utvrđuju zajedničke
osnove i mjerila za uređivanje određenih prava, obveza
i odgovornosti koji proizlaze iz zajedničkih
interesa.
108

Radnici u osnovnim organizacijama u sastavu raznih
radnih organizacija koje su u okviru složene organizacije
udruženog rada uspostavile međusobne odnose
radi ostvarivanja zajedničkih zadataka i interesa mogu
samoupravnim sporazumom utvrditi zajedničke osnove
i mjerila za uređivanje određenih prava, obveza i od*
govornosti.
Radnici su dužni samoupravni opći akt kojim se
uređuje radni odnos uskladiti sa zajedničkim osnovama
i mjerilima utvrđenim prema st. l. i 2. ovog
člana.
Ako radnici u osnovnoj organizaciji ne usklade
samoupravni opći akt kojim se uređuje radni odnos,
radnici te osnovne organizacije i radnici drugih osnovnih
organizacija s kojima su zaključili samoupravni
sporazum, društveni pravobranilac samoupravljanja,
sindikat, organ samoupravne radničke kontrole i skupština
društveno-političke zajednice mogu pokrenuti
spor pred sudom udruženog rada radi usklađivanja
tog samoupravnog općeg akta sa zajednički utvrđenim
osnovama i mjerilima.
Član 181.
Radnici svoja prava, obveze i odgovornosti koje
imaju u osnovnoj organizaciji i u svim drugim oblicima
udruživanja rada i sredstava ostvaruju u osnovnoj
organizaciji, ako samoupravnim sporazumom, u skladu
sa zakonom, nije drugačije određeno.
O ostvarivanju pojedinačnih prava, obveza i odgovornosti
radnika odlučuje radnički savjet. Radnički
savjet može za odlučivanje o ostvarivanju pojedinačnih
prava i obveza radnika osnovati komisije.
U osnovnoj organizaciji u kojoj nije osnovan radnički
savjet o pravima i obvezama radnika odlučuju
svi radnici, ako za odlučivanje o tim pravima i obvezama
ne osnuju komisije.

Za odlučivanje o odgovornosti zbog povrede radnih
obveza radnika osniva se posebna komisija (disciplinska
komisija).
Odluka kojom se rješava o pravu, obvezi ili odgovornosti
radnika mora se radniku dostaviti u pismenom
obliku.
Član 182.
Radnici u osnovnoj organizaciji dužni su svoje
poslove i radne zadatke organizirati i obavljati tako
da u zajedničkom radu što uspješnije ostvaruju obveze
iz samoupravnog sporazuma o osnovama plana i zadatke
koji proizlaze iz plana.
Član 183.
Radi ostvarivanja što povoljnijih rezultata u izvršavanju
zajedničkih poslova i radnih zadataka u osnovnoj
organizaciji radnici mogu, u skladu s karakterom
procesa rada i uvjetima rada, uzimajući u obzir znanstvene
metode i suvremena dostignuća, organizirati rad
po radnim jedinicama, grupama, radnim ili proizvodnim
odjeljenjima, smjenama i drugim oblicima obavljanja
rada.
U oblicima organiziranja rada iz stava 1. ovog
Člana radnici ne mogu ostvarivati prava, obveze i odgovornosti
koje ostvaruju u osnovnoj organizaciji ako
ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 184.
Radno vrijeme radnika u osnovnoj organizaciji
ne može biti dulje od 42 sata tjedno.
Radnici utvrđuju radno vrijeme samoupravnim
opčim aktom u skladu sa zakonom (puno radno
vrijeme).
U određenim djelatnostima i u određenim slučajevima,
kad to priroda posla odnosno radnog zadatka
i l i iznimne okolnosti zahtijevaju, zakonom se može propisati
da radno vrijeme radnika u određenom vremen-
110

skom razdoblju u toku godine iznosi više od sedam
sati dnevno, a u ostalom razdoblju godine kraće od
sedam sati dnevno, s tim da ukupno radno vrijeme ne
bude, u prosjeku, dulje od 42 sata tjedno.
Iznimno, radno vrijeme radnika može, za ograničeno
razdoblje, trajati dulje od 42 sata tjedno pod
uvjetima utvrđenim samoupravnim općim aktom, u
određenim djelatnostima i u određenim slučajevima
propisanim zakonom.
Ako je zakonom utvrđeno da tjedno radno vrijeme
radnika bude kraće od 42 sata, tako utvrđeno radno
vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom.
Radni tjedan traje najmanje pet radnih dana.
Radnici utvrđuju radno vrijeme-i raspored tog
vremena u osnovnoj organizaciji tako da osiguraju što
potpunije i racionalnije korištenje sredstava rada i što
uspješnije i produktivnije korištenje rada radnika te
da osiguraju usklađenost zajedničkog rada u osnovnoj
organizaciji i zajedničkog rada s radnicima u drugim
osnovnim organizacijama s kojima su povezani u ostvarivanju
zajedničkih interesa.
Utvrđivanjem i rasporedom radnog vremena radnici
osiguravaju i vrijeme za odmor u toku rada.
Odmor u toku rada mora se organizirati na način
kojim se osigurava da se rad ne prekida u vrijeme
određeno za rad sa strankama.
Radnici-žene mogu zasnivati radni odnos s radnim
vremenom kraćim od propisanoga punog radnog vremena,
pod uvjetima i na način propisan zakonom.
Član 185.
Raspored, početak i završetak radnog vremena u
područjima prometa i veza, prometa robe na malo,
ugostiteljstva, turizma, zanatstva i drugih uslužnih
djelatnosti, odnosno zdravstva i drugih društvenih djelatnosti
usklađuju se s potrebama radnika i drugih
radnih ljudi, početkom rada organizacija u kojima rade
111

i njihovoj lokaciji, životnim i drugim uvjetima mjesta,
odnosno okoline u kojoj žive.
Raspored, početak i završetak radnog vremena u
djelatnostima iz stava 1. ovog Člana utvrđuju samoupravnim
sporazumom organizacije udruženog rada, samoupravne
interesne zajednice, organizacije potrošača
i druge zainteresirane organizacije.
I Skupština društveno-političke zajednice može, a u
slučajevima određenim zakonom dužna je, svojom odlukom
utvrditi raspored, početak i završetak radnog
vremena u područjima iz stava 1. ovog člana.
Član 186.
Radno vrijeme koje je, u skladu sa zakonom, utvrđeno
kao vrijeme provedeno na radu noću smatra se
kao poseban uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika
na radu i po osnovi rada.
Član 187.
Radnik u radnom odnosu koji radi na poslovima
odnosno radnim zadacima za koje je predviđeno radno
vrijeme kraće od punog radnog vremena (član 184.
stav 2) ima pravo, pod uvjetima i na način utvrđenim
zakonom, zasnovati radni odnos u više osnovnih organizacija
odnosno radnih zajednica i na taj način ostvarivati
puno radno vrijeme.
Radnik u radnom odnosu koji u jednoj osnovnoj
organizaciji odnosno radnoj zajednici ostvaruje na poslovima
i radnim zadacima koje obavlja puno radno
vrijeme može, pod uvjetima i na način utvrđenim zakonom,
raditi i u drugoj osnovnoj organizaciji odnosno
radnoj zajednici.
Član 188
Radnici u osnovnoj organizaciji ili zajedno s radnicima
u drugim osnovnim organizacijama u istoj ili
drugim radnim organizacijama, sa samoupravnim interesnim
zajednicama, drugim samoupravnim organiza-
112

ctfama i zajednicama te društveno-poliUčkim zajednicama
udružuju, u skladu sa zakonom i samoupravnim
sporazumom, iz dohotka odnosno čistog dohotka osnovne
organizacije i svoga osobnog dohotka sredstva radi
uzajamnog osiguravanja svoje socijalne j materijalne
sigurnosti kad zbog tehničkih i tehnoloških unapređenja,
ekonomskih teškoća, udruživanja osnovne organizacije
ili drugih razloga utvrđenih zakonom prestane
potreba da rade u osnovnoj organizaciji u kojoj su u
radnom odnosu, ili kad je poveden postupak za prestanak
njihove osnovne organizacije odnosno radne organizacije
u čijem sastavu se nalazi njihova osnovna
organizacija te radi stručnog osposobljavanja (dokvalifikacije,
prekvalifikacije i si.) za rad prema potrebama
tehnoloških i drugih unapređenja, odnosno radi osiguranja
materijalne i socijalne sigurnosti do zasnivanja
radnog odnosa s radnicima u drugoj osnovnoj organizaciji.
Član 189.
Radnici u osnovnoj organizaciji imaju pravo i dužnost
da, u skladu sa samoupravnim sporazumom o
udruživanju rada radnika u osnovnoj organizaciji, zakonom,
društvenim dogovorima i samoupravnim sporazumima
osiguraju:
— pravo radnika na odmor u toku dana, odmor
između dva radna dana, tjedni odmor, godišnji odmor
i druge odmore bez obzira na to je li radno vrijeme
određeno u kraćem ili duljem trajanju prema članu
184. st. 3. i 4. ovog zakona te pravo na dopuste;
— posebnu zaštitu trudnica od teškog rada, štetnog
utjecaja na radu, prekovremenog i noćnog rada, porodiljski
dopust, skraćeno radno vrijeme poslije porođaja
i za njege malog djeteta te druga prava kojima se osigurava
zaštita funkcije materinstva;
— zaštitu omladine od rada na teškim poslovima,
noćnog i prekovremenog rada;

8 Zakon o udruženom radu 113

— zaštitu invalida rada i drugih invalidnih osoba
osiguravanjem njihove prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije
i poslova odnosno radnih zadataka na kojima
mogu raditi prema izvršenoj prekvalifikaciji odnosno
dokvalifikaciji.
Radniku se mora osigurati i tjedni odmor u trajanju
od najmanje 24 sata neprekidno.
Član 190.
Radnici u osnovnoj organizaciji imaju pravo i
dužnost da stvaraju uvjete rada i poduzimaju mjere
zaštite na radu, koji osiguravaju njihov fizički integritet,
zdravlje i osobnu sigurnost na radu, da se pridržavaju
propisanih mjera i normativa zaštite na radu
te da osiguraju zaštitu od drugih opasnih i štetnih
utjecaja na njihovu zdravstvenu i radnu sposobnost
Radnici u osnovnoj organizaciji sudjeluju u utvrđivanju,
poduzimanju i provođenju mjera za očuvanje
i unapređivanje i zaštitu čovjekove okoline, a u osnovnoj
organizaciji dužni su svoj rad organizirati u skladu
sa samoupravnim opčim aktima i propisima o zaštiti
čovjekove okoline.
Radnik ima pravo odbiti da radi ako mu prijeti
neposredna opasnost po život i l i zdravlje zato što nisu
poduzete propisane mjere zaštite na radu.
U slučaju iz stava 3. ovog člana moraju se odmah
poduzeti mjere za otklanjanje neposredne opasnosti po
Život odnosno zdravlje radnika, a radnik se može za
to vrijeme rasporediti da obavlja poslove odnosno izvršava
radne zadatke koji odgovaraju njegovoj stručnoj
spremi i drugim radnim sposobnostima stečenim
radom.
član 191.
-Radnici koji zbog odlaska na odsluženje o4Qg§n£
ijosluženje {vojnog JioKa\ prekinu rad u osnovnoj organizaciji
odnosno radnoj zajednici imaju pravo da se,
u roku od 30 dana nakon odsluženja odnosno doslutim

ženja vojnog roka, vrate na rad u istu osnovnu Organizaciju
odnosno radnu zajednicu na poslove odnosno
radne zadatke koje su ranije obavljali ili na druge
poslove odnosno radne zadatke koji odgovaraju njihovoj
stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj
radom.
Pravo da se vrati na rad u istu osnovnu organizaciju
ima, pod uvjetima ina način utvrđenim samoupravnim
općim aktom ili zakonom, i radnik koga je
osnovna organizacijajuputila na rad tpn*A™ctKfc
odnosno koji je upućen u inozemstvo u okviru međunarodne
tehničke ili prosvjetno-kulturne suradnje, ako
prije odlaska nije prekinuo radni odnos, te radnik koji
je upućen na stručno usavršavanje ili obrazovanje uz
suglasnost njegove osnovne organizacije odnosno radne
zajednice.
Za odsutnosti s rada, prema st 1. i 2. ovog
člana, jniruju prava i obveze koje se,stječu^nagradu
i po osnovi rada u osnovnoj organizaciji odnosno radnoj
zajednici, osim onih prava i obveza za koje je
zakonom drugačije određeno.
Član 192.
Radnik izabran odnosno^ imenovan,na^sajnoupray,-
nuIja^u^ili_drugu^ društvenu^(frmffii"| obavljanje
zahtijeva da privremeno prestane raditi u osnovnoj
organizaciji ima pravo da se, u skladu sa zakonom, nakon
prestanka funkcije koju je obavljao vrati na rad u
istu osnovnu organizaciju, na poslove koje je radio ili
na druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj
spremi i radnoj sposobnosti stečenoj radom.
O D J E L J A K i .
ODGOVORNOST ZA OBAVLJANJE RADNIH OBVEZA
Član 193.
Radnici su međusobno i osobno odgovorni za savjesno
izvršavanje radnih obveza u radnom odnosu.