ZUR /O D J E L J A K i . ODGOVORNOST ZA OBAVLJANJE RADNIH OBVEZA

O D J E L J A K i .
ODGOVORNOST ZA OBAVLJANJE RADNIH OBVEZA
Član 193.
Radnici su međusobno i osobno odgovorni za savjesno
izvršavanje radnih obveza u radnom odnosu.

Radnik odgovara za nepridržavanje odluka donesenih
u organizaciji u kojoj radi, za povredu radnih
obveza i druge povrede radne discipline, kad povredu
učini svojom krivnjom.
Radnik odgovara u osnovnoj organizaciji disciplinski
i materijalno.
Član 194.
Samoupravnim općim aktom kojim se ureduje radni
odnos utvrđuju se povrede radnih obveza.
Samoupravnim općim aktom kojim se uređuje radni
odnos kao teže povrede radnih obveza mogu se
utvrditi: neizvršavanje ili nesavjesno, nepravovremeno
i nemarno izvršavanje radnih i drugih obveza; povreda
odredaba o osiguravanju od opasnosti požara, eksplozije
ili drugih elementarnih nepogoda; nezakonito raspolaganje
društvenim sredstvima i druge nezakonite
radnje; davanje netočnih podataka, ako je to bilo od
bitnog utjecaja na donošenje odluka u osnovnoj organizaciji;!
davanje netočnih podataka od odgovornih
organa kojima se radnik obmanjuje u pogledu ostvarivanja
prava koja ostvaruje u udruženom radu; propuštanje
radnje, čime se ometa ili onemogućuje proces
rada ili upravljanje u osnovnoj organizaciji; zloupotreba
položaja ili prekoračenje danog ovlaštenja; onemogućavanje
radniku da obavi uvid u isprave i
poslovanje organizacije udruženog rada, ako je taj uvid
potreban za ostvarivanje njegovih prava; nepoduzimanje
ili nedovoljno poduzimanje mjera zaštite radnika
na radu ili zaštite društvenih sredstava; primanje
radnika na rad koje se protivi odredbama ovog zakona;
odbijanje izvršenja poslova odnosno radnih zadataka
ili radnih naloga ako za to ne postoje opravdani razlozi;
neovlaštena posluga sredstvima povjerenim radnicima
za izvršavanje poslova odnosno radnih zadataka;
dolazak na rad u napitom stanju ili uzimanje
alkohola ili drugog narkotičnog sredstva za vrijeme
116

rađa koje smanjuje sposobnost za rad; izazivanje nereda
ili tuče u osnovnoj organizaciji; neopravdano izostajanje
s posla; neizvršavanje, neredovno i l i nepravovremeno
obavljanje poslova odnosno radnih zadataka
koji se odnose na općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu;
nemarno obavljanje poslova odnosno radnih
zadataka koje može dovesti do povrede poslovne, vojne
ili druge zakonom i l i samoupravnim općim aktom utvrđene
tajne; nedostavijanje isprava i podataka na zahtjev
ovlaštenih organa i l i organizacija; svaka druga
povreda radne i druge obveze koja prema samoupravnom
općem aktu predstavlja težu povredu radnih
obveza.
Član 195.
Za povrede radnih obveza i druge povrede radne
discipline radniku se može izreći jedna od ovih disciplinskih
mjera:
— opomena,
— javna opomena,
— raspored na druge poslove odnosno radne zadatke
za određeno vrijeme u skladu sa zakonom,
— novčana kazna,
— prestanak radnog odnosa.
Mjere iz stava 1. ovog člana mogu se izreći svakom
radniku bez obzira na posebna ovlaštenja i odgovornosti
koje taj radnik ima.
Član 196.
Novčana kazna može se izreći samo za ove teže
povrede radnih obveza odnosno druge povrede radne
discipline: neizvršavanje i l i nemarno, neredovno i l i
nepravovremno obavljanje poslova odnosno radnih zadataka,
uslijed čega se ugrožava život i l i sigurnost ljudi
ili materijalna dobra veće vrijednosti; izazivanje tuče
i l i nereda u osnovnoj organizaciji; nemarno obavljanje
poslova odnosno radnih zadataka koje može dovesti

do povrede poslovne, vojne i l i druge tajne utvrđene
zakonom i l i samoupravnim sporazumom; neobavljanje,
odnosno neredovno i l i nepravovremeno obavljanje poslova
odnosno radnih zadataka od posebnoga društvenog
značenja; nepoduzimanje i l i nedovoljno poduzimanje
mjera zaštite radnika na radu i l i povreda njegovih
samoupravnih prava; zloupotreba položaja ili prekoračenje
danog ovlaštenja; davanje netočnih podataka
kojima se radnik obmanjuje u pogledu njegovih prava.
Mjera novčane kazne može se prema radniku izreći
do visine utvrđene zakonom kojim se utvrđuju i
namjene za koje se mogu upotrijebiti sredstva od novčanih
kazni.
Član 197.
Mjera prestanka radnog odnosa može se izreći za
teže povrede radnih obveza kojima se uzrokuje poremećaj
odnosa u obavljanju poslova odnosno izvršavanju
radnih zadataka, onemogućava ili otežava rad drugih
radnika i l i na drugi način izazivaju poremećaji u
procesu rada.
Mjera prestanka radnog odnosa izriče se zbog teže
povrede radne obveze učinjene neopravdanim uzastopnim
izostajanjem s posla najmanje pet radnih dana.
Samoupravnim općim aktom, u skladu sa zakonom,
utvrđuje se broj radnih dana neopravdanog izostajanja
s posla zbog kojeg se radniku izriče mjera prestanka
radnog odnosa te druge teže povrede radnih
obveza zbog kojih se izriče ta mjera.
Član 198.
Izvršenje mjera novčane kazne i prestanka radnog
odnosa može se odgoditi za vrijeme utvrđeno samoupravnim
općim aktom u skladu sa zakonom.
Ako radnik u toku vremena za koje je izvršenje
kazne odgođeno ne počini ponovno težu povredu radnih
obveza, smatra se da mjera nije izrečena.
118

Član 199.
Za utvrđivanje povreda radnih obveza ili drugih
povreda radne discipline, utvrđivanje odgovornosti i
izricanje mjera za te povrede u osnovnoj organizaciji
osniva se disciplinska komisija.
Više osnovnih organizacija u istoj radnoj organizaciji
mogu osnovati zajedničku disciplinsku komisiju.
Ako je povredom radne obveze ili drugim povredama
radne discipline nastala šteta, disciplinska komisija
može donijeti odluku o naknadi štete ili dati inicijativu
za pokretanje postupka za naknadu štete.
Član 200.
Disciplinska komisija se sastoji od neparnog broja
članova, uključujući i predsjednika.
Predsjednika i druge Članove disciplinske komisije
biraju radnici na način na koji se bira radnički savjet,
a za vrijeme utvrđeno samoupravnim opčim aktom.
Određeni broj, ali ne više od jedne četvrtine ukupnog
broja članova disciplinske komisije, moraju biti
osobe izvan osnovne organizacije, a biraju ih radnici
s liste koju utvrđuje vijeće udruženog rada skupštine
općine na čijem se području nalazi osnovna organizacija
na prijedlog sindikata, prema postupku utvrđenom
u stavu 2. ovog Člana.
Za svaki pojedini slučaj pozivanja radnika na odgovornost
predsjednik disciplinske komisije utvrđuje
njezin sastav, s tim da jedan član disciplinske komisije
mora biti iz osnovne organizacije iz koje je radnik
koji se poziva na odgovornost.
Član 201.
Predsjednik i članovi zajedničke disciplinske komisije
biraju se na način utvrđen u članu 200. st. 2.
i 3. ovog zakona.
Predsjednik se bira u svim osnovnim organizacijama
za koje se osniva zajednička disciplinska komi-
119

sija, a svaka od tih organizacija bira isti broj članova
komisije.
član 202
Postupak se pokreće na zahtjev radničkog savjeta,
inokosnog organa ili predsjednika kolegijalnoga poslovodnog
organa, organa samoupravne radničke kontrole,
društvenog pravobranioca samoupravljanja i
sindikata te nadležnog organa društveno-političke zajednice.
Član 203.
Radniku mora biti dostavljen zahtjev za pokretanje
postupka pred disciplinskom komisijom.
Radnik mora biti saslušan pred disciplinskom komisijom
i mora mu se omogućiti obrana.
O pokretanju postupka ored disciplinskom komisijom
mora biti obavješten sindikat.
Član 204.
Postupak je pred disciplinskom komisijom javan.
No komisija može radi čuvanja vojne, poslovne ili
druge zakonom propisane tajne, isključiti javnost,
U toku postupka pred disciplinskom komisijom
mora biti saslušano mišljenje sindikata ako ga je
dostavio.
Na zahtjev odnosno uz pristanak radnika sindikat
ga može zastupati u postupku pred disciplinskom komisijom.
O saslušanju radnika i o provođenju drugih dokaza
u prethodnom postupku te o raspravi pred disciplinskom
komisijom mora se sastaviti zapisnik. Komisija
mora sastaviti zapisnik o odgovornosti radnika i primjeni
mjera.
Na odluku disciplinske komisije radnik odnosno
podnosilac zahtjeva za pokretanje postupka mogu dati
prigovor radničkom savjetu osnovne organizacije u ko-
120

joj je radnik u radnom odnosu odnosno komisiji utvrđenoj
statutom, u roku koji ne može biti kraći od 8
dana od dana dostavljanja odluke.
Na odluku zajedničke disciplinske komisije (član
199. stav 2) prigovor se podnosi radničkom savjetu
osnovne organizacije u Ikojoj je radnik u radnom
odnosu.
Radnički savjet odnosno komisija iz stava 5. ovog
člana može odluku potvrditi, preinačiti i l i ukinuti.
Protiv odluke radničkog savjeta odnosno komisije
iz stava 5. ovog člana radnik može pokrenuti postupak
pred sudom udruženog rada u roku od 30 dana od dana
dostavljanja odluke.
Ako radnički savjet odnosno komisija iz stava 5.
ovog člana ne donese odluku o prigovoru u roku od
30 dana, može se pokrenuti postupak pred sudom
udruženog rada u roku od 30 dana nakon isteka roka
u kome je morala biti donijeta odluka o prigovoru.
Član 205,
Radnik koji u radu odnosno u vezi s radom namjerno
ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu osnovnoj
organizaciii dužan ju je nadoknaditi.
Ako štetu uzrokuje vi Se radnika, svaki je radnik
odgovoran za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio
štete koji je uzrokovao, smatra se da su svi radnici
jednako odgovorni, i štetu nadoknađuju u jedrlakim
dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu umišljajnim
krivičnim djelom, za štetu odgovaraju solidarno.
Član 206.
Samoupravnim općim aktom kojim se uređuje radni
odnos može se utvrditi paušalni iznos naknade za
štetu uzrokovanu od radnika, koja se odrazila na proces
rada i izvršenje obveza drugih radnika, a točan

121

iznos se ne može utvrditi, i l i bi utvrđivanje iznosa
uzrokovalo nerazmjerne troškove.
Samoupravnim općim aktom iz stava 1. ovog člana
utvrđuju se radnje za koje se naknada štete može odrediti
u paušalnom iznosu.
Samoupravnim općim aktom iz stava 1, ovog člana
osniva se komisija koja donosi odluku o paušalnoj
naknadi štete i određuje organ koji pokreće postupak
pred tom komisijom.
Ako je šteta znatno veća od paušalnog iznosa naknade
štete, osnovna organizacija može naknadu štete
zahtijevati prema odredbama člana 205. ovog zakona.
Član 207.
Postojanje štete iz čl. 205. i 206. ovog zakona i
okolnosti u kojoj je ona nastala, njezinu visinu i tko
je štetu uzrokovao utvrđuje se u osnovnoj organizaciji.
Ako radnik ne nadoknadi štetu, osnovna organizacija
pokreće postupak pred sudom udruženog rada za
naknadu štete.
Član 208.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom,
ima pravo od osnovne organizacije zahtijevati
naknadu štete prema općim načelima o odgovornosti
za štetu.
Ako osnovna organizacija u propisanom roku ne
nadoknadi štetu, radnik ima pravo naknadu štete zahtijevati
pred sudom udruženog rada.
Član 209.
Osnovna organizacija koja je trećoj osobi nadoknadila
Štetu koju je radnik u radu i l i u vezi s radom
uzrokovao namjerno i l i krajnjom nepažnjom ima pravo
zahtijevati od radnika naknadu isplaćenog iznosa u
skladu s odredbama člana 205. ovog zakona.
122

Zahtjev osnovne organizacije iz stava 1. ovog člana
zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana isplaćene
naknade štete.
Član 210.
Odredbe ovog zakona o odgovornosti radnika za
neobavljanje radnih obveza i o odgovornosti za štetu
u osnovnoj organizaciji primjenjuju se i na radnike u
radnoj zajednici.
O D J E L J A K 5.
PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Član 211.
^Radniku prestaje radni odnos u osnovnoj organizaciji:
1) ako pismeno izjavi da ne želi raditi u osnovnoj
organizaciji i da prekida radni odnos;
2) ako se s ovlaštenim organom pismeno sporazumije
da mu prestane radni odnos u osnovnoj organizaciji;
#•
3) ako odbije raditi na radnom mjestu koje mu
bude ponuđeno, a koje odgovara njegovoj fstručnoj
spremi i drugim radnim sposobnostima stečenim radom
odnosno ako u slučajevima iz člana 213. ovog zakona
odbije da se dokvalificira i l i prekvalificira za obavljanje
drugih odgovarajućih poslova.
i^Radniku može prestati radni odnos u osnovnoj
organizaciji:
1) ako je pri stupanju u radni odnos prešutio i l i
dao neistinite podatke u vezi s uvjetima rada, a ti su
podaci bitni za obavljanje poslova odnosno radnih
zadataka radi kojih je zasnovao radni odnos;
2) ako ne udovoljava svojim obvezama u radu i
na taj način teže povrijedi zajedničke interese drugih
radnika ili osnovne organizacije (teža povreda radnih
obveza — Član 197).
123