ZUR

U ovom novom delu, premosim celokupan ZUR.
Na taj nacin moze svako sam da se uveri u kvalitet toga zakona i da usporedi danasnju demokratiju sa onom iz SFRJ-e.

Valter

Na temelju člana 337. točke 1. Ustava
Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije, izdajem
U K A Z
0 PROGLAŠENJU ZAKONA O UDRUŽENOM RADU

Proglašava se Zakon o udruženom radu, koji je
prihvatila Skupštin a SFRJ, na sjednici Saveznog vijeća
25. studenoga 1976.
PR br. 528
Beograd, 25. studenog a 1976.
Predsjednik Republike:
Josip Broz Tito, v. r.
Predsjednik
Skupštine SFRJ:
Kiro Gligorov, v. r.
•) Ukaz je, zajedno sa tekstom Zakona o udruženom
radu, objavljen u »Službenom listu SFRJ« br. 63 od prosinca
1976.

z a k o n
o u d r z e n o m r a d u
D I O PRV I
OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Radnici u ostvarivanju svoga vladajućeg položaja
u udruženom radu i društvu slobodno, neposredno i
ravnopravno, u odnosima samoupravne demokratske
povezanosti, uzajamne zavisnosti, odgovornosti i solidarnost!
te u odnosima ravnopravnosti naroda ifna -
rodnosti upravljaju svojim i ukupnim društvenim radom
u osnovnoj |i drugim organizacijama udruženog
rada, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama
te u društvu u cjelini.
Socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim
odnosima u udruženom radu osigurava se da
radnici, na osnovi prava rada društvenim sredstvima i
jednakih prava, obveza i odgovornosti u pogledu sredstava
za proizvodnju i drugih sredstava društvene reprodukcije
u društvenom vlasništvu, upravljaju u
svom, zajedničkom i općem društvenom interesu svojim
radom, uvjetima i rezultatima svog rada.
U uređivanju općih uvjeta rada i usklađivanju,
usmjeravanju i društvenom planiranju u udruženom
radu sudjeluju radnici i preko svojih delegacija i de-

legata u skupštinama društveno-politički h zajednica,
u okviru njihovih ustavom i zakonom odnosno statutom
utvrđenih prava i dužnosti.
Član 2.
Osnovu socijalističkoga samoupravnog udruženog
rada čine:
— vlast radnicke klase i svih radnih ljudi ;
— društveno vlasništvo sredstava za proizvodnju,
koje isključuje bilo kakav sistem potčinjavanja čovjeka
i eksploatacije tuđeg rada i koje, ukidanjem otuđenosti
radničke klase i radnih ljud i od sredstava za
proizvodnju i drugih uvjeta rada i rezultata rada,
osigurava samoupravljanj e radnih ljud i u proizvodnji
i raspodjeli proizvoda rada i usmjeravanje razvoja
društva na samoupravnim osnovama te omogućuje
svakom da se, pod jednakim uvjetima, uključi u udruženi
rad i da na osnovi svoga rada stječe dohodak za
zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba;
— pravo rada društvenim sredstvima koje stječe
svaki radni k u udruženom radu i koje je osnova ostvarivanj
a njegovih prava, obveza i odgovornosti u udruženom
radu;
— samoupravni položaj radnika koj i osigurava da
radnik, ostvarujući pravo rada društvenim sredstvima,
ravnopravno s drugim radnicima u udruženom radu.
u odnosima međusobne povezanosti, zavisnosti, odgovornosti
i solidarnosti , upravlja radom i poslovanjem
organizacije udruženog rada u kojoj radi i organizacija
u koje udružuje rad i sredstva; slobodno preuzima obveze
samoupravnim sporazumima i dogovorima o osnovama
planova te drugim samoupravnim sporazumima
i društvenim dogovorima; ostvaruje svoj osobni, zajednički
i društveni materijaln i i moralni interes te
pravo da se korist i rezultatim a svoga tekućeg i minulog
rađa i tekovinama općega materijalnog i društvenog
6

napretka; zaštićuje i unapređuje socijalističke samoupravne
odnose; usavršava svoje radne i druge sposobnosti
i razvija se kao cjelovita stvaralačka ličnost;
— društveni karakter rada koji proizlazi iz međusobne
zavisnosti, povezanosti i odgovornosti radnika
u udruženom radu u okviru društvene podjele rada i
društvene reprodukcije u cjelini, utemeljenih na dostignutom
stupnju proizvodnosti i općem napretku materijalne
osnove rada, što čini nužnim udruživanje rada
i društvenih sredstava rada te drugih sredstava društvene
reprodukcije u interesu radnika i društva u
cjelini;
— demokratsko, samoupravno odlučivanje o radu
i društvenoj reprodukiciji, koje omogućuje da radnici
osobnim izjašnjavanjem u osnovnoj organizaciji udruženog
rada i preko svojih delegata u radničkom savjetu
te delegacija i delegata u drugim organima upravljanja
slobodno I ravnopravno odlučuju o svim pitanjima
upravljanja radom i društvenom reprodukcijom;
— utemeljenost skupština društveno-političkih zajednica
na sistemu samoupravne demokratske organiziranosti
udruženog rada, koja osigurava da radnici i
drugi radni ljudi preko delegacija i delegata odlučuju
o pitanjima koja se odnose na zajedničke interese i
potrebe udruženog rada i radnih ljudi te da donose
zakone, druge propise i opće akte i planove, u okviru
ustavom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti
društveno-političkih zajednica.
Član 3.
Protuzakoniti su svako potčinjavanje čovjeka i
eksploatacija tuđeg rada, svaki oblik upravljanja proizvodnjom
i drugim društvenim djelatnostima i svaki
oblik raspodjele koji izopačuje socijalističke samoupravne
društvene odnose u obliku prisvajanja društvenih
sredstava i rezultata rada uspostavljanjem monopola
na državnovlasnićkoj, grupnovlasničkoj i l i privat-
7

novlasničkoj osnovi, na osnovi ekonomske i l i političke
moći i l i u obliku birokratske samovolje, tehnokratske
uzurpacije i l i samovoljnog odlučivanja te svaki privilegij
utemeljen na monopolu upravljanja sredstvima za
proizvodnju i prisvajanju rezultata rada.
Član 4.
U socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim
odnosima radnici udružuju svoj rad i sredstva
u društvenom vlasništvu, kojima upravljaju, u
različite oblike udruživanja fi međusobne suradnje
radi:
— razvijanja i unapređivanja socijalističkih samoupravnih
društveno-ekonomskih odnosa;
— proširivanja i unapređivanja materijalne osnove
udruženog rada, poboljšanja svoga materijalnog i društvenog
položaja te zadovoljavanja osobnih, zajedničkih
i općih društvenih potreba i interesa;
— povećanja svog dohotka i ukupnog dohotka
društva na osnovi povećanja proizvodnosti svoga i
ukupnoga društvenog rada;
— društveno i ekonomski svrsishodnog upravljanja
i privređivanja tekućim i minulim radom;
— samoupravnoga međusobnog usklađivanja i planiranja
rada i razvoja privrednih i drugih društvenih
djelatnosti;
— samoupravnog utvrđivanja uvjeta rada i stjecanja
te raspodjele dohotka.
Član 5.
Povezivanje cjelokupnoga društvenog rada sredstvima
u društvenom vlasništvu u sistem samoupravnoga
udruženog rada radnici ostvaruju:
—udruživanjem rada u osnovnim organizacijama
udruženog rada i udruživanjem rada i sredstava društvene
reprodukcije u radnim organizacijama, složenim
organizacijama udruženog rada, poslovnim zajednicama
8

te drugim oblicima udruživanja i poslovne suradnje,
utemeljenim na zajedničkim interesima radnika;
— udruživanjem rada i sredstava f suradnjom organizacija
udruženog rada koje se bave proizvodnjom
i drugim djelatnostima s organizacijama udruženog
rada koje se bave poslovima prometa robe i usluga;
— udruživanjem novčanih sredstava društvene reprodukcije
i zajedničkim korištenjem tih sredstava,
radi zadovoljavanja zajedničkih interesa u proizvodnji
i reprodukciji, proširivanja materijalne osnove rada i l i
ostvarivanja drugih zajedničkih interesa u stjecanju
dohotka;
— slobodnom razmjenom rada koju ostvaruju neposredno
u organizacijama udruženog rada, i l i u okviru,
odnosno preko samoupravnih interesnih zajednica
te u mjesnim zajednicama, kao i povezivanjem, na toj
osnovi, djelatnosti materijalne proizvodnje i društvenih
djelatnosti;
— društvenim planiranjem, samoupravnim sporazumijevanjem
i društvenim dogovaranjem;
— razvijanjem samoupravnih odnosa u radu i stjecanju
te raspodjeli dohotka, upravljanjem i privređivanjem
tekućim i minulim radom;
— odlučivanjem u organizacijama udruženog rada,
drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama
te društveno-političkim zajednicama o pitanjima koja
se odnose na uvjete njihova rada i života i njihove
druge osobne, zajedničke i društvene potrebe i interese,
na upravljanje društvom u cjelini i na vršenje državne
vlasti.
U sistem samoupravnoga udruženog rada, povezuju
se i poljoprivrednici i radni ljudi koji samostalno
obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada
u vlasništvu građana, udruživanjem svog rada i sredstava
rada u zadruge i l i druge oblike udruživanja i
9

suradnjom, neposredno i li preko zadruga, s organizacijama
udruženog rada na osnovi zajedničkhi interesa
i na načelima dobrovoljnosit i ravnopravnost.i
Član 6.
Radnici u udruženom radu, prema ovom zakonu,
jesu osobe koje rade društvenmi sredstvima u organizaciji
udruženog rada, u radnoj zajednici ili drugom
obliku udruživanaj rada i sredstava.
Član 7.
Radni ljudi koji osobnim radom samostalno u obliku
zanimanja obavljaju umjetničku ili drugu kulturnu,
odvjetničku ili drugu profesionalnu djelatnost imaju
na osnovi svog rada u načelu isti društveno-ekonomski
položaj i u osnovi ista prava i obveze kao i
radnici u organizacijama udruženog rada.
Član 8.
Poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji, obavljajući
djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu
građana, svoj rad i sredstva rada udružuju u
zadruge ili druge oblike udruživanaj ili se neposredno
i li preko zadruge povezuju u proizvodnij ili prometu
s organizacijom udruženog rada i s njom trajnije surađuju,
imaju na osnovi svog rada društveno-ekonomski
položaj i prava, obveze i odgovornosit kao i radnici
u organizacijama udruženog rađa, zavisno od stupnja
udruženosit rada i sredstava te svog doprinosa
ostvarivanuj i povećavanuj dohotka.
Poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji samostalno
osobnim radom obavljaju djelatnost sredstvima rada
u vlasništvu građana imaju na osnovi svog rada u
načelu isti društveno-ekonomski položaj i u osnovi
ista prava i obveze kao i radnici u udruženom radu
društvenim sredstvima.
10

Član 9.
Radnici čijim se radom kao dopunskim koriste radni
ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim
radom sredstvima rada u vlasništvu građana odnosno
radnici čijim se radom kao dopunskim koriste druge
osobe imaju pravo na sredstva za zadovoljavanje osobnih,
zajedničkih i općih društvenih potreba i druga
prava kojima se osigurava njihova materijalna i socijalna
sigurnost te odgovarajuće obveze, u skladu sa
zakonom i kolektivnim ugovorom koji sklapa sindikat
i odgovarajuća privredna komora odnosno udruženje
u kojem su te osobe predstavljene.
Član 10.
Sredstva u društvenom vlasništvu zajednička su
materijalna osnova održavanja i razvoja socijalističkog
društva i socijalističkih samoupravnih odnosa i njima
upravljaju radnici u osnovnoj organizaciji udruženog
rada i u svim oblicima udruživanja rađa i sredstava
radnici u radnoj zajednici odnosno drugi radni ljudi
u samoupravnoj interesnoj zajednici i l i drugoj samoupravnoj
organizaciji i zajednici te u društveno - politič -
koj zajednici
Sredstva za proizvodnju i druga sredstva udruženog
rada, proizvodi udruženog rada, sredstva za zadovoljavanje
zajedničkih i općih društvenih potreba, p r i rodna
bogatstva i dobra u općoj upotrebi — društveno
su vlasništvo.
Društvena sredstva, npr. stvari, materijalna prava
i novčana sredstva u društvenom vlasništvu, materijalna
su osnova rada radnika u osnovnim i drugim
organizacijama udruženog rada i radnim zajednicama
i l i ostvarivanja funkcija samoupravnih interesnih zajednica
te drugih samoupravnih organizacija i zajednica
i društveno-političkih zajednica.
11

Radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog
rada i u radnim zajednicama odnosno radnici
i drugi radnf ljudi u samoupravnim interesnim zajednicama
te drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama
i u društveno-političkim zajednicama imaju
u pogledu korištenja, upravljanja i raspolaganja društvenim
sredstvima prava, obveze i odgovornosti utvrđene
ustavom i zakonom, u skladu s njihovom prirodom
i namjenom.
Član 12.
Nitko ne može steći pravo vlasništva na društvena
sredstva koja su uvjet rada u osnovnim i drugim organizacijama
udruženog rada i u radnim zajednicama ili
materijalna osnova ostvarivanja funkcija samoupravnih
interesnih zajednica i l i drugih samoupravnih organizacija
i zajednica te društveno-političkih zajednica.
Akti i radnje koji su protivni odredbi stava 1. ovog
člana bez pravnog su učinka.
Član 13.
Svaki radnik koji radi u udruženom radu sredstvima
u društvenom vlasništvu stječe pravo rada društvenim
sredstvima kao svoje neotuđivo pravo da radi
tim sredstvima radi zadovoljavanja svojih osobnih i
društvenih potreba i da, kao slobodan i ravnopravan
s drugim radnicima u udruženom radu, upravlja svojim
radom, uvjetima i rezultatima svog rada.
Osnovna organizacija udruženog rada osnovni je
oblik udruženog rada u kome radnici, neposredno i ravnopravno
obavljajući privrednu ili drugu društvenu
djelatnost i radeći sredstvima u društvenom vlasništvu,
ostvaruju svoja društveno-ekonomska i druga samoupravna
prava i odlučuju o drugim pitanjima svog društveno-
ekonomskog položaja.
12

Ostvarujući pravo rada društvenmi |sredstvima
radnici u osnovnoj organizaciij udruženog rada zajedno
i ravnopravno
— svojim radom sudjeluju u procesu rađa i proizvodnje
i izvršavauj svoje radne obveze;
— upravljaj u radom i poslovanjem organizaciej udruženog
rada;
— upravljauj poslovima i sredstvima u cjelokupnosti
odnosa društvene reprodukcije;
— odlučuju o udruživanuj svog rada i sredstava
u radnu organizaciuj i u druge oblike udruživanaj i
povezivanaj rada i sredstava;
— odlučuju o cjelokupnom dohotku koji stječu zajedničkim
radom u osnovnoj organizaciij udruženog
rađa i u različitim oblicima udruživanaj rada i sredstava,
u skladu s doprinosom ostvarivanuj dohotka i
obvezama i odgovornostima prema drugim radnicima u
udruženom radu te društvenoj zajednici u cjelini;
— raspoređuju Čist dohodak za osobnu, zajedničku
i opću potrošnju, za proširenje materijalne osnove rada
i za rezerve, u skladu s osnovama i mjerilima dogovorenmi
na samoupravnoj osnovi;
— odlučuju o raspodjeil sredstava za svoju osobnu
i zajedničku potrošnju, u skladu s osnovama i mjerilima
za utvrđivanje doprinosa koji svojim tekućim
i minulim radom daju ostvarivanuj dohotka, a koje na
samoupravnoj osnovi utvrđuju s radnicima drugih organizacija
udruženog rađa;
— stječu osobni dohodak prema rezultatima svog
rada i osobnom doprinosu koji su svojim tekućim i minulim
radom dali povećanuj dohotka osnovne organizacije
udruženog rada;
— uređuju međusobne odnose u radu.
Ostvarujući fpravo rada društvenmi sredstvima,
radnici u udruženom radu imaju pravo, obvezu i odgovornost
da se u svom zajedničkom i općem društvenom
13

interesu društveno i ekonomski svrsishodno § koriste
društvenim sredstvima te da ta sredstva stalno obnavljaju,
uvećavaju i unapređuju.
Član 14.
Radnici u dijelu radne organizacije koji čini radnu
cjelinu, u kome se rezultat njihova zajedničkog rada
može samostalno izraziti kao vrijednost u radnoj organizaciji
i l i na tržištu i u kome mogu ostvarivati svoja
društveno-ekonomska i druga samoupravna prava, imaju
pravo i dužnost da takav dio radne organizacije
organiziraju kao osnovnu organizaciju udruženog rada
(u daljnjem tekstu: osnovna organizacija).
Osnovna organizacija ne može postojati samostalno
izvan radne organizacije.
Osnovna organizacija jest osnovica udruživanja
rada i sredstava u radne organizacije i složene organizacije
udruženog rada, u poslovne zajednice i druge
oblike udruživanja rada i poslovne suradnje i u samoupravne
interesne zajednice te.| osnovica društvenog
planiranja.
Osnovna organizacija jest i osnovna samoupravna
zajednica radnika u udruženom radu u kojoj radnici
osnivaju delegacije radi neposrednog ostvarivanja svojih
prava, obveza i odgovornosti te organiziranog udjela
u obavljanju funkcija skupština društveno-političkih
zajednica.
Dohodak u udruženom radu, bez obzira na to u
kom se obliku udruživanja rada i sredstava ostvaruje,
stječe se samo kao dohodak osnovne organizacije i obavezno
iskazuje kao njezin dohodak.
Organi društveno-političkih zajednica i organi organizacija
udruženog rada u svim oblicima udruživanja
rada i sredstava dužni su se pri donošenju propisa,
odluka i samoupravnih općih akata odnosno pri poduzimanju
mjera i radnji pridržavati načela da radnici
u osnovnim organizacijama odlučuju o cjelokupnom
14

dohotku ostvarenom zajedničkim radom u osnovnoj
organizaciji i u svim drugim oblicima udruživanja
rada i sredstava.
Radnici u radnoj organizaciji u kojoj ne postoje
uvjeti da se pojedini njezini dijelovi organiziraju kao
osnovne organizacije ostvaruju u radnoj organizaciji
sva prava i obveze koje imaju radnici u osnovnoj organizaciji.
Član 15.
_ Radnici koji u organizaciji udruženog rada obavljaju
administrativno-stručne, pomoćne i njima slične
poslove od zajedničkog interesa za više organizacija u
njezinu sastavu, radnici koji obavljaju takve poslove
u poljoprivrednoj ili drugoj zadruzi, u poslovnoj zajednici,
banci i zajednici osiguranja te radnici koji obavljaju
poslove za samoupravnu interesnu zajednicu, privrednu
komoru i l i drugu samoupravnu organizaciju i
zajednicu odnosno njihovo udruženje, društveno-političku
organizaciju ili drugu društvenu organizaciju,
udruženje građana ili organ društveno-političke zajednice
— osnivaju jednu i l i više radnih zajednica.
-Radnici u radnim zajednicama ostvaruju pravo rada
društvenim sredstvima u skladu s prirodom poslova
koje obavljaju i zakonom.
Član 16.
?Rad¥ostvarivanja svojih zajedničkih interesa u radu
i stjecanju dohotka u pojedinim međusobno zavisnim
dijelovima udruženog rada i u cjelokupnosti odnosa
društvene reprodukcije radnici svoj rad i sredstva
društvene reprodukcije u osnovnim organizacijama slobodno
udružuju u radne organizacije i druge, oblike
udruživanja rada i sredstava.
Radna organizacija jest samostalna samoupravna
organizacija radnika povezanih zajedničkim interesima
u radu i organiziranih u osnovne organizacije u

njezinu sastavu ili neposredno povezanih jedinstvenim
procesom rada, u kojoj radnici zajednički planiraju
razvoj i, u skladu s tim, udružuju rad i sredstva, utvrđuju
međusobne odnose u zajedničkom poslovanju,
stjecanju dohotka i ostvarivanju drugih zajedničkih utvrđenih
ciljeva i zadataka u radu. proizvodnji i prometu,
utvrđuju zajedničke osnove i mjerila za raspoređivanje
dohotka te raspodjelu sredstava za osobne
dohotke, odiučuju o drugim zajedničkim interesima,
organiziraju zajedničke službe i, na načelima uzajamnosti
i solidarnosti, osiguravaju svoju ekonomsku stabilnost
i socijalnu sigurnost.
Složena organizacija udruženog rada jest samostalna
samoupravna organizacija radnika u kojoj su udružene
radne organizacije. Radne organizacije mogu se
udruživati u razne oblike složenih organizacija udruženog
rada zavisno od međusobne povezanosti u radu,
proizvodnji i prometu i trajnost^ poslovnih odnosa u
procesu reprodukcije, u kojima radnici zajednički planiraju
razvoj, utvrđuju međusobne odnose u zajedničkom
poslovanju i stjecanju i raspodjeli dohotka, unapređuju
uvjete rada i razvoj samoupravljanja u osnovnim
organizacijama i radnim organizacijama, organiziraju
obavljanje kreditnih i bankarskih poslova,
razvijaju znanstvenoistraživački rad, obrazovanje kadrova,
zdravstvenu zaštitu i druge zajedničke djelatnosti
te obavljaju druge poslove od zajedničkog interesa.
Organizacije udruženog rada mogu se udruživati u
poslovne zajednice radi ostvarivanja određenih zajedničkih
interesa u radu i poslovanju.
Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne
zajednice i druge društvene pravne osobe mogu
samoupravnim sporazumom osnovati banku ili drugu
financijsku organizaciju kao svoju samoupravnu zajednicu
za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih

poslova te u njoj, zajedno s građanima i drugim osobama,
udruživati sredstva radi ostvarivanja zajedničkih
interesa u osiguravanju novčanih sredstava za obavljanje,
proširivanje i unapređivanje djelatnosti organizacija
udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija
i zajednica i radi ostvarivanja drugih zajedničkih
interesa. Radnici organizacija i zajednica
koji su udružili sredstva i radnici organizacija i zajednica
koji se koriste tim sredstvima odlučuju o namjeni
i korištenju udruženih sredstava i o poslovanju
banke odnosno druge financijske organizacije.
Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne
zajednice, društveno-političke zajednice i druge
društvene pravne osobe mogu samoupravnim sporazumom
osnovati zajednicu osiguranja imovine i osoba
od istovrsnih odnosno srodnih vrsta rizika odnosno
šteta ili od više različitih vrsta rizika odnosno šteta te
u njoj, zajedno s građanima i drugim osobama, na načelima
uzajamnosti i solidarnosti, udruživati sredstva
radi osiguranja imovine i osoba i radi otklanjanja ili
smanjenja nepovoljnog djelovanja uzroka koji mogu
Izazvati te štete.
Radnici u organizacijama udruženog rada i drugim
oblicima udruživanja rada i sredstava mogu se
povezivati u šire oblike suradnje, u kojima samoupravnim
sporazumima utvrđuju međusobne odnose u pogledu
poslovanja, usklađivanja proizvodnje i obavljanja
drugih djelatnosti prema potrebama tržišta i samoupravno
dogovorenoj društvenoj podjeli rada, savlađivanja
stihijskog djelovanja tržišta, uključivanja u međunarodnu
podjelu rađa i utvrđivanja drugih uvjeta
rada i poslovanja; uspostavljaju i uređuju odnose između
organizacija udruženog rada koje se bave proizodnjom
i organizacija udruženog rada koje se bave
društvenim djelatnostima od interesa za proizvodnju;
ogu organizirati kreditno i bankarsko poslovanje i
2 Zakon o udruženom radu
17

ostvarivati druge zajedničke interese. Na toj osnovi
radnici u organizacijama udruženog rada i drugim oblicima
udruživanja rada i sredstava zajednički utvrđuju
osnove planova.
Radi osiguranja uvjeta za usklađeno i zajedničko
djelovanje u stvaranju nove vrijednosti u materijalnoj
proizvodnji, povećanju proizvodnosti društvenog rađa
i razvoju društva u cjelini, odnosno radi organiziranog
zadovoljavanja određenih osobnih i zajedničkih potreba
i interesa u oblasti društvenih djelatnosti i određenih
djelatnosti materijalne proizvodnje radnici u
organizacijama udruženog rada i drugi radni ljudi, neposredno
i l i preko svojih samoupravnih organizacija
i l i zajednica, udružuju se slobodno odnosno na temelju
zakona u samoupravne interesne zajednice s radnicima
u organizacijama udruženog rada koji te djelatnosti obavljaju.
Radnici i drugi radni ljudi udružuju se i u samoupravne
interesne zajednice u kojima osiguravaju svoju
socijalnu sigurnost i u kojima udružuju sredstva radi
ostvarivanja ciljeva tih zajednica.
Radnici mogu svoje osnovne organizacije i radne
organizacije povezivati i u druge oblike udruživanja
radi ostvarivanja određenih zajedničkih interesa utvrđenih
samoupravnim soorazumom, u skladu sa zakonom.
Član 17.
Organizacije udruženog rada koje obavljaju privrednu
djelatnost, njihove poslovne zajednice, bankarske
organizacije i zajednice osiguranja imovine i osoba
udružuju se u privredne komore i l i druga opća udruženja
radi zajedničkog unapređivanja rada i poslovanja,
usklađivanja posebnih, zajedničkih i općih društvenih
interesa, pokretanja incijative za donošenje
zakona i utvrđivanje ekonomske politike, za zaključivanje
samoupravnih sporazuma i društvenih dogovora,
18

pružanja pomoći pri utvrđivanju razvojne politike, pripremi
planova i samoupravnom uređivanju društvenoekonomskih
odnosa te rješavanja drugih pitanja od zajedničkog
interesa.
Poljoprivredne zadruge, organizacije kooperanata
i drugifoblici udruživanja poljoprivrednika odnosno
njihovi savezi udružuju se u privredne komore, u skladu
sa zakonom.
Radi ostvarivanja ciljeva iz stava 1 ovog Člana mogu
se i organizacije udruženog rada koje obavljaju
društvene djelatnosti udruživati u udruženja za pojedine
djelatnosti odnosno oblasti rada i u druga opća
udruženja.
Član 18.
Cjelokupna nova vrijednost koju radnici u udruženom
radu stvore svojim ukupnim radom društveno
je vlasništvo, a ostvaruje se u uvjetima socijalističkih
samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa u novčanom
obliku u cjelini kao dohodak osnovnih organizacija,
na temelju djelovanja zakonitosti tržišta i na samoupravnoj
osnovi društveno utvrđenih uvjeta stjecanja
dohotka.
Na osnovi prava rada društvenim sredstvima, a ostvarujući
društvenu funkciju u društvenoj reprodukciji,
radnici stječu dohodak osnovne organizacije zavisno
od ostvarene proizvodnosti svoga i ukupnoga društvenog
rada, rezultata upravljanja i privređivanja
sredstvima za proizvodnju u društvenom vlasništvu i
od uspjeha u prilagođavanju proizvodne ili druge djelatnosti
potrebama tržišta ili samoupravno dogovorenim
uvjetima rada te zavisno od prirodnih uvjeta.
Radnici u osnovnoj organizaciji u odnosima međusobne
povezanosti i zavisnosti i u odnosima samoupravnog
udruživanja s radnicima u drugim organizacijama
udruženog rada, na načelima solidarnosti i uzajamne
odgovornosti, raspolažu dohotkom osnovne
19

organizacije u skladu sa svojim, ustavom i ovim zakonom,
utvrđenim pravima, obvezama i odgovornostima
te se bez njihove suglasnosti nitko ne može koristiti
niti može raspolagati dohotkom koji oni ostvare ako
za to nije ovlašten zakonom, odnosno odlukom skupštine
društveno-političke zajednice, u okviru njezinih
ustavom utvrđenih prava i dužnosti.
Dohodak osnovne organizacije izraz je i materijalna
osnova ostvarivanja socijalističkih društveno-ekonomskih
odnosa i pojedinačnih, zajedničkih i općih
društvenih interesa na kojoj se temelje samoupravna
prava i društvena odgovornost radnika da osiguravaju
jedinstvo upravljanja svojim radom i uvjetima, sredstvima
i rezultatima rada u cjelokupnosti odnosa društvene
reprodukcije, da osiguravaju svoju vlast i kontrolu
nad novčanim i drugim materijalnim tokovima
društvene reprodukcije i razvoj socijalističkih samoupravnih
proizvodnih odnosa te da osiguravaju ostvarivanje
svojih društvenih, radnih, socijalnih, obrazovnih,
kulturnih i drugih životnih i stvaralačkih interesa.
Raspoređivanjem cjelokupnog dohotka u osnovnoj
organizaciji radnici osiguravaju materijalne i druge
uvjete rada i razvoja svih dijelova udruženog rada te
uvjete obavljanja društvenih funkcija, koji doprinose
stalnom povećanju proizvodnosti njihova i ukupnoga
društvenog rada i povećanju dohotka, odnosno koji doprinose
razvoju društva.
U ostvarenom dohotku osnovnih organizacija u oblasti
materijalne proizvodnje izražavaju se i rezultati
rada radnika u oblasti obrazovanja, znanosti, kulture,
zdravstva, socijalne zaštite i drugih društvenih djelatnosti
te na temelju tih rezultata rada radnici u tim
djelatnostima, iz ukupno ostvarenog dohotka, slobodnom
razmjenom rada, prema doprinosu koji svojim
radom daju stvaranju nove vrijednosti u materijalnoj
proizvodnji, povećanju proizvodnosti ukupnoga društvenog
rada i razvoja društva u cjelini, i u skladu sa
20

samoupravno dogovorenim potrebama razvoja tih djelatnosti,
stječu dohodak i na toj osnovi ostvaruju jednak
društveno-ekonomski položaj kao i radnici u organizacijama
udruženog rada materijalne proizvodnje.
Slobodnom razmjenom rada radnici u oblasti obrazovanja,
znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zaštite
i drugih društvenih djelatnosti stječu dohodak i iz osobnih
dohodaka radnika odnosno iz dohotka ili drugih
prihoda radnih ljudi na osnovi rada kojim zadovoljavaju
njihove osobne i zajedničke potrebe i interese u
tim djelatnostima.
Ćlan 19.
U ostvarivanju prava rada društvenim sredstvima
radnici u udruženom radu odgovorni su jedni drugima
i socijalističkom samoupravnom društvu u cjelini za
društveno i ekonomski svrsishodno korištenje tih sredstava
u svom zajedničkom i općem društvenom interesu
i dužni su da ih, kao materijalnu osnovu svoga
i ukupnoga društvenog rada, stalno obnavljaju, uvećavaju
i unapređuju, da svoje radne obveze savjesno
izvršavaju te da osiguravaju stalan porast proizvodnosti
svoga i ukupnoga društvenog rada.
Radnici u osnovnoj organizaciji snose materijalne
i druge posljedice ako osnovna organizacija zapadne u
teškoće zbog društveno i ekonomski nesvrsishodnog upravljanja
sredstvima, neprilagođavanja poslovanja potrebama
tržišta, odnosno samoupravno dogovorenoj
društvenoj podjeli rada, lošeg rada i poslovanja ili nesavjesnog
ponašanja koje uzrokuje nisku proizvodnost
rada i uslijed toga ne stječu dovoljan dohodak za obavljanje
svoje društvene funkcije u društvenoj reprodukciji
|£lan 20.
Na jedinstvenom jugoslavenskom tržištu organizacije
udruženog rada slobodne su u obavljanju privrednih
i drugih djelatnosti i ravnopravne su u stjecanju
21

ohotka i raspolaganju rezultatima rada, u uvjetima
djelovanja zakonitosti tržišta, društvenog usmjeravanja
privrednog i društvenog razvoja i usklađivanja odnosa
na tržištu.
Međusobni odnosi organizacija udruženog rada i
drugih sudionika na jedinstvenom jugoslavenskom tržištu
uspostavljaju se na načelima jedinstvenih samoupravnih
društveno-ekonomskih odnosa, slobodnog
kretanja i udruživanja rada i sredstava, slobodne razmjene
robe, usluga, znanstvenih, tehničkih i tehnoloških
dostignuća i stručnih iskustava te slobodnog organiziranja
i udruživanja organizacija udruženog rada.
Međusobne odnose u radu i poslovanju organizacija
udruženog rada radnici uređuju u skladu s jedinstvenim
osnovama sistema samoupravnoga društvenog
planiranja, jedinstvenim osnovama sistema cijena, jedinstvenim
monetarnim, deviznim i carinskim sistemom,
zajedničkom monetarnom, deviznom i carinskom
politikom, jedinstvenim osnovama kreditnog sistema i
zajedničkim osnovama kreditne politike, jedinstvenim
sistemom i zajedničkom politikom ekonomskih odnosa
s inozemstvom.
Član 21.
Organizacije udruženog rada i drugi sudionici na
tržištu postupaju u skladu sa zakonom i dobrim poslovnim
običajima i načelima morala socijalističkoga samoupravnog
društva i u skladu s društveno-ekonomskim
odnosima u udruženom radu, a za svoje postupke na
tržištu odgovorni su jedni drugima i društvenoj zajednici
kao cjelini.
Zabranjeno je udruživanje i povezivanje organizacija
udruženog rada i svaka druga djelatnost i radnja
organizacija udruženog rada i državnih organa koji su
usmjereni na sprečavanju slobodnog kretanja i udruživanja
rada i sredstava i slobodne razmjene robe i
usluga i l i na stvaranje monopolskog položaja na jedin-
22

stvenom jugoslavenskom tržištu, kojim se stječu materijalne
i druge prednosti što se ne temelje na radu,
stvaraju neravnopravni odnosi u poslovanju i l i se narušavaju
drugi ekonomski i samoupravni odnosi utvrđeni
ustavom.
Organizacije udruženog rada i drugi sudionici na
tržištu postupaju u skladu s usvojenom ekonomskom
politikom i dužni su da ne remete stabilnost na tržištu
i da ne nanose štetu drugim sudionicima na tržištu,
potrošačima i l i društvenoj zajednici kao cjelini.
Organizacije udruženog rada koje posluju na stranom
tržištu dužne su postupati u skladu s usvojenom
ekonomskom politikom, u uvjetima međusobne suradnje
i organiziranog nastupanja na stranom tržištu utvrđenim
saveznim zakonom.
Član 22.
Radnici u osnovnim organizacijama određenih djelatnosti,
u kojima djelovanje zakonitosti tržišta nije jedina
osnova usklađivanja rada, potreba i vrednovanja
rezultata rada ostvaruju dohodak na načelima slobodne
razmjene rada
Uvjeti stjecanja dohotka u slobodnoj razmjeni rada
utvrđuju se samoupravnim sporazumima.
U ostvarivanju slobodne razmjene rada rezultati
rada radnika u djelatnostima iz stava 1. ovog člana
vrednuju se prema njihovu doprinosu stvaranju nove
vrijednosti u materijalnoj proizvodnji, povećanju proizvodnosti
društvenog rada i razvoju društva u cjelini,
odnosno zadovoljavanju zajedničkih potreba i interesa
u oblasti tih djelatnosti, u okviru materijalnih mogućnosti
osnovnih organizacija u materijalnoj proizvodnji,
na temelju planova i zajednički utvrđenih mjerila.
Radnici u osnovnoj organizaciji mogu ostvarivati
dohodak slobodnom razmjenom rada s radnicima druge
osnovne organizacije čije potrebe zadovoljavaju neposredno
u okviru organizacija udruženog rada i l i u ok-
23

viru odnosno preko samoupravnih interesnih zajednica.
Radnici u radnoj zajednici koja obavlja administrativno-
stručne, pomoćne i njima slične poslove ili
druge poslove od zajedničkog interesa u organizaciji
udruženog rada, poljoprivrednoj zadruzi, poslovnoj i
drugoj zajednici, banci ili zajednici osiguranja imovine
i osoba stječu dohodak slobodnom razmjenom rada
s radnicima u tim organizacijama i zajednicama,
bankama i udruženjima odnosno zadrugarima u zadruzi
— za koje obavljaju te poslove, u skladu sa samoupravnim
sporazumom i zakonom.
Radnici u radnoj zajednici koja obavlja poslove za
samoupravne interesne zajednice i druge samoupravne
organizacije i zajednice te njihova udruženja, društveno-
političke organizacije i druge društvene organizacije,
ili udruženja građana, stječu dohodak slobodnom
razmjenom rada, u skladu s njihovim statutima i
samoupravnim sporazumima odnosno ugovorima, u
skladu sa zakonom.
Način stjecanja dohotka radnika u radnim zajednicama
organa društveno-političkih zajednica uređuje se
zakonom, a ako to priroda djelatnosti organa dozvoljava
— i samoupravnim sporazumom odnosno ugovorom
sklopljenim između radne zajednice i tih organa, u
skladu sa zakonom.
Član 23.
Građani, kao potrošači robe i korisnici usluga, imaju
pravo da se samoupravno organiziraju u mjesnim
i društveno-političkim zajednicama ili na drugi način
radi utjecanja na razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti
kojima se zadovoljavaju njihove potrebe, sprečavanja
monopola odnosno zloupotrebe monoplskog
položaja i zaštite drugih svojih interesa.
Organizacije udruženog rada koje proizvode odnosno
prodaju robu ili obavljaju usluge za neposrednu
24

potrošnju građana dužne su stvarati uvjete i poticati
organiziranje potrošača robe odnosno korisnika usluga
radi istraživanja i utvrđivanja njihovih potreba i interesa
te planiranja i usklađivanja odnosa proizvodnje
i potrošnje na trajnijoj osnovi.
Organi upravljanja u organizaciji udruženog rada
u oblasti proizvodnje odnosno prometa robe i usluga
za neposrednu potrošnju dužni su, u skladu sa zakonom,
na zahtjev organizacije potrošača pristupiti zaključivanju
samoupravnih sporazuma kojima se utvrđuju
njihovi međusobni odnosi, prava i obveze u pogledu
redovne i kvalitetne opskrbe određenim proizvodima,
urednog obavljanja usluga^ utvrđivanja cijena
proizvoda i usluga te udjela potrošača u ostvarenom
prihodu, vodeći računa o razvoju tih djelatnosti, potrebama
potrošača, osiguranju potrebnih rezervi i drugim
pitanjima od zajedničkog interesa.
Član 24.
Radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog
rada, samoupravnim interesnim zajednicama i
drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama
imaju pravo i dužnost da planiraju društveni i materijalni
razvoj svojih organizacija i zajednica. Planiranjem
radnici usklađuju odnose u društvenoj reprodukciji,
a naročito odnose u stjecanju dohotka, raspolaganju
dohotkom i korištenju sredstava te utvrđuju uvjete
za ostvarivanje razvoja materijalne osnove rada i
zadovoljavanje svojih osobnih, zajedničkih i općih
društvenih potreba.
Pravo i dužnost planiranja radnici ostvaruju samostalnim
donošenjem olanova u osnovnoj organizaciji
i zaključivanjem samoupravnih sporazuma o osnovama
planova samoupravnih organizacija i zajednica kojima
utvrđuju osnovne interese i ciljeve u društvenoj
reprodukciji i uređuju međusobna prava, obveze i odgovornosti,
donošenjem zajedničkih planova u radnoj
25

organizaciji i drugim samoupravnim organizacijama i
zajednicama, u skladu s preuzetim obvezama te poduzimanjem
mjera za ostvarivanje tih planova.
Pravo i dužnost planiranja radnici ostvaruju i udjelom
u sklapanju dogovora o osnovama planova društveno-
političkih zajednica.
Radnici su dužni da se pri donošenju planova organizacija
udruženog rada pridržavaju prihvaćenih obveza
iz zaključenih samoupravnih sporazuma i dogovora
o osnovama planova te da poduzimaju odgovarajuće
mjere za njihovo provođenje. Ako se organizacije
udruženog rada u donošenju plana i l i provođenju mjera
za njegovo ostvarivanje ne pridržavaju prihvaćenih
obveza iz samoupravnih sporazuma i dogovora o osnovama
planova i time bitno ugroze ostvarivanje utvrđenih
zajedničkih interesa i ciljeva, stabilnost privrede
i l i ravnopravnost radnika u radu i stjecanju dohotka,
skupština društveno-političke zajednice dužna je
prema takvim organizacijama udruženog rada poduzeti
zakonom propisane mjere.
Član 25.
Narodi i narodnosti u republikama odnosno autonomnim
pokrajinama, organizirani u udruženom radu
i u društveno-političkim zajednicama, slobodno upravljaju
svojim radom, rezultatima rada i prirodnim bogatstvima
u skladu sa svojim ustavom utvrđenim pravima
i dužnostima, polazeći od toga da su ravnopravnost
naroda i narodnosti, odnosno republika i autonomnih
pokrajina, njihova međusobna suradnja, svestrana
uzajamna pomoć i solidarnost u osiguravanju zajedničkih
interesa i savladavanju teškoća uvjet njihova
slobodnog i svestranog razvoja.
Radnici u udruženom radu i drugi radni ljudi u republici
odnosno autonomnoj pokrajini utvrđuju politiku
društvenog razvoja, usmjeravaju i usklađuju društvenim
planiranjem materijalni i društveni razvoj, ut-
26

vrđuju društvene obveze radi ostvarivanja planova,
uređuju društveno-ekonomske odnose u skladu s jedinstvenim
sistemom socijalističkih samoupravnih društveno-
ekonomskih odnosa i s jednakim odgovornostima
sudjeluju u odlučivanju o zajedničkim interesima
u federaciji i načinu njihova ostvarivanja.
Član 26.
Radnici ostvaruju samoupravljanje u organizacijama
udruženog rada i drugim samupravnim organizacijama
i zajednicama, na načelima ravnopravnosti, uzajamne
odgovornosti i solidarnosti, na način utvrđen samoupravnim
općim aktima i zakonom, i to:
— odlučivanjem na zborovima radnika, referendumom
i drugim oblicima osobnog izjašnjavanja;
—- odlučivanjem preko delegata u radničkim savjetima
organizacija udruženog rada i delegacija i delegata
u organima upravljanja u samoupravnim interesnim
zajednicama te drugim samoupravnim organizacijama
i zajednicama i u skupštinama đruštveno-političkih
zajednica;
— kontrolom izvršavanja odluka koje radnici odnosno
njihovi organi donose u ostvarivanju svog prava
upravljanja radom i poslovanjem organizacije udruženog
rada i druge samoupravne organizacije i zajednice
te kontrolom rada organa i službi organizacija, zajednica
te drugih oblika udruženog rada, samoupravnih
interesnih i mjesnih zajednica i organa društveno-političkih
zajednica.i
Organi osnovne organizacije i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica dužni su, u skladu sa
smjernicama koje daju radnici, osigurati obavještavanje
radnika o poslovanju osnovne organizacije odnosno
druge samoupravne organizacije i zajednice o njezinu
materijalnom i financijskom stanju, stjecanju i
raspodjeli dohotka, korištenju sredstava te drugim pi-