HRVATSKA 2

www.24sata.hr/news/sustav-na-rubu-svi-ministri-pravili-se-da-problem-ne-postoji-616908

Sustav na rubu: Svi ministri pravili se da problem ne postoji Stručnjaci kažu da se sustav više bavi administracijom nego problemima ljudi. Dodaju da smo godinama imali samo male pomake i parcijalna rješenja

Pročitajte više na: https://www.24sata.hr/news/sustav-na-rubu-svi-ministri-pravili-se-da-problem-ne-postoji-616908 - 24sata.hr
Svjedoci smo da je u Hrvatskoj sustav socijalne skrbi više puta zakazao, a žrtve su, nažalost, bile djeca. Tek nakon velikih tragedija politika je reagirala, ali malo se čini da se tragedije spriječe.

Tako je i ovoga puta. Prvi rezultati nadzora pokazali u teške propuste u radu ravnateljice Centra za socijalnu skrb Zadar, a ministrica će predložiti njezinu smjenu.
MURGANIĆ O DJECI S PAGA
Utvrdili teške propuste: Tražit će smjenu ravnateljice Centra!

- Sustav socijalne skrbi je na ivici pucanja, a incidenti kojima svjedočimo su samo vrh ledenog brijega - upozorava Diana Topić Rosenberg, potpredsjednica Glasa, koja se sustavom socijalne skrbi bavi 20 godina. Sustav nije sposoban ispunjavati obveze koje su mu stavljene na teret jer, ističe, Centri za socijalnu skrb imaju oko 130 ovlasti pa stručnjaci veći dio vremena troše na administraciju i isplate socijalnih naknada.

- Nedovoljno vremena i kadra uloženo je u direktan rad s ljudima i obiteljima te na zaštiti rizičnih skupina - kazala je.

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Problem svakako nije samo u aktualnoj ministrici, nego u svim njezinim prethodnicima koji su za sustav učinili malo ili ništa.

- Problem nije nastao za mandata jedne vlade i ministrice, ali je odgovornost svakog ministra da sustav unaprijedi. Sve što smo godinama napravili su mali pomaci i parcijalna rješenja, koja samo dovode do novoga stresa sustava - kaže Topić Rosenberg.

Sustav socijalne skrbi koji će se baviti ljudima treba biti prioritet države i Vlade.
STRUČNJACI UPOZORAVAJU:
Djeci s Paga trebat će trajna podrška u vrtiću, školi i kasnije

- Ne mogu biti prioritet borbeni avioni dok nam djeca umiru ili ih se baca kroz prozor - poručila je Topić Rosenberg.

Bez promjene paradigme neće biti ni toliko nužne reforme, a to je da se socijalni rad usmjeri na ljude, povećaju savjetodavni kapaciteti, ali i stručna odgovornost. I sociolog Sven Marcelić također napominje da posljednji slučajevi pokazuju da sustav ne funkcionara dobro.

- Problem je puno dublji od sustava socijalne skrbi. U javnom sektoru nema odgovornosti ljudi ni sankcija za loše odrađeni posao. Dok se to ne sredi, imat ćemo probleme svugdje - kazao je.
RAZGOVARALI SMO S MAJKOM NA PAGU
Došao je u sobu i mrtvo hladno mi rekao: 'Ja sam ubio djecu!'

Saborski zastupnici su komentirali monstruozan čin oca na Pagu. Poručuju da treba ojačati mehanizme sankcioniranja obiteljskog nasilja i institucije kako bi se takve pojave pravodobno prevenirale. Zalažu se za to da se inspekcijski nadzor provede u svim centrima. SDP poziva na ostavku ministrice Nade Murganić.

www.dnevno.hr/domovina/umro-hrvatski-branitelj-vazni-svjedok-mracnih-zlocina-zlocinci-i-suradnici-kos-a-slave-ali-istinu-vise-ne-mogu-zaustaviti-1270766/
Umro hrvatski branitelj, važni svjedok mračnih zločina: Zločinci i suradnici KOS-a slave, ali istinu više ne mogu zaustaviti!
Autor: Marin Vlahović
Srijeda, 16. siječanj 2019. u 20:27

Nekoliko dana poslije Nove godine, nazvali smo Zdenka Ropca, hrvatskog branitelja, koji među prvima svjedočio o stravičnim zločinima nad civilima u Gospiću 1991. Dogovorili smo sastanak i razgovor, a Ropac nam je preko telefona postavio vrlo zanimljivo pitanje. To pitanje demantira sve laži koje su o njemu širili lažni domoljubi, zapravo svirepi zločinci i suradnici KOS-a. Ropac nas je priupitao, da li se nešto pokrenulo i hoće li hrvatska javnost konačno saznati cijelu istinu? Čovjek, koji radi za tajne službe, nikad ne bi postavljao takva nesigurna pitanja. Nažalost, ni mi ne znamo odgovor. Možemo samo tragati, inzistirati na punoj istini, ali o tome, hoće li istina postati službena, odluku će morati donijeti hrvatska država, ili bolje rečeno, oni koji je predstavljaju. Od poznatog kvarteta svjedoka zbivanja u Gospiću, živi su ostali jedino Zdenko Bando i Tomislav Orešković. Bivši policijski inspektor, Tomislav Orešković, i dalje se nalazi u Njemačkoj pod zaštitom BND-a. Kako je završio Milan Levar, zna cijela Europa, baš kao što se znaju izvršitelji i nalogodavci njegovog ubojstva.

Zdenko Ropac, tužio je Republiku Hrvatsku i tijekom tog sudskog postupka, počelo se odmotavati vražje klupko koje su oko „Gospićkog slučaja“ isprepleli KOS-ovi koljači, moćni pojedinci, koji vazda iz pozadine vuku mračne poteze, i oblikuju našu poražavajuću društvenu zbilju. Ropac nam se u telefonskom razgovoru nije žalio na zdravlje. Dapače, bio je voljan i sposoban sastati se s nama bilo gdje u Hrvatskoj. Rekao nam je neka se samo strpimo pet dana da mu prođe viroza. Sljedeće što smo čuli, bila je vijest o njegovoj iznenadnoj smrti. 14.03.2018. napustio nas je general Petar Stipetić, koji je trebao svjedočiti u korist Zdenka Ropca na sudu. Njegovo svjedočanstvo, kao i pojavljivanje drugih svjedoka na suđenju, odgađalo se i misterioznim pozivima sa samog suda.

Usprkos nedefiniranom braniteljskom statusu, Zdenko Ropac, pokopan je u Bjelovaru s vojničkim počastima. Iz Like su ga nakon nekoliko pokušaja ubojstva, policijske torture i raznih podmetanja, natjerali na bjekstvo u Njemačku. Ipak, Ropac nije htio živjeti pod zaštitom BND-a do kraja života, već se vratio u Hrvatsku da se suoči sa zločincima i progoniteljima. Nije dočekao pravdu, kako osobnu, tako i pravdu za sve žrtve jedne od najmračnijih epizoda Domovinskog rata, koja se odigrala prema unaprijed pripremljenom scenariju samog vrha KOS-a. Na ovom portalu, prvi smo pisali o tragičnim sudbinama hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, koje nisu pobili četnici, nego vojnici koji su nosili uniforme hrvatskih vojnika. U operativnom smislu, iza svega stoji Tihomir Orešković, pravomoćno osuđeni ratni zločinac i nekadašnji svjedok tužiteljstva protiv hrvatskih studenata, koji je veći dio zatvorske kazne, proveo bezbrižno na slobodi. Takve pogodnosti, mogla mu je osigurati jedino takozvana duboka država, sastavljena od umreženih kadrova, međusobno ucijenjenih i kompromitiranih individua, čiji nas krvavi tragovi i doušničke aktivnosti, vode sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Nema dvojbi, zločinci su slavili ubojstvo Milana Levara, baš kao što ih sada veseli i smrt još jednog heroja istine, Zdenka Ropca. Oni naime ne razumiju, kako uvijek postoji netko tko će nastaviti tražiti odgovore. Ti ljudi ne shvaćaju kako je njihovo vrijeme prošlo. Vječnost si pokušavaju osigurati, tako što preko starih veza zapošljavaju svoju djecu, rodbinu i prijatelje u razne državne institucije i službe. Služeći se najpodlijim metodama, trude se u zločinačku organizaciju uvući što veći broj ljudi, i to iz različitih sfera društva. Vremena se mijenjaju, no njihov odnos prema vrijednosti ljudskog života, ostaje isti. Na taj način opstaju. Prema našim informacijama, ubojstvo Milana Levara, povezano je s navodnim samoubojstvom Igora Benete, bivšeg pripadnika ATJ Lučko, koji je iz statusa optuženika, trebao postati krunskim svjedokom suđenja za zločin nad civilima u Gruborima. U svemu ovom, važno je znati kako Ropac, Bando, Levar i Orešković, nisu osobno svjedočili svim zločinima. Glavni svjedoci, sudjelovali su u nekim zlodjelima i zato su većinom o svemu šutjeli. Krajem 1991, progovoriti o masovnim egzekucijama, pljački, silovanjima i kriminalu u Gospiću, mogli su samo najhrabriji, ljudi kojima su ruke ostale čiste. Kako sada stvari stoje, ova država još nije sazrjela za cjelovitu istinu, ali jednog dana, imena ovih beskompromisnih branitelja, koji su branili obraz i dostojanstvo Domovinskog rata, biti će upisana zlatnim slovima u knjigu hrvatske povijesti i tada će napokon znati, tko su izdajnici, a tko stvarni heroji.

www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/zivi-zid-se-boji-hoce-li-euro-postati-novi-svicarac-1286885/
ŽIVI ZID SE BOJI: Hoće li euro postati novi švicarac!?
Autor: Hina
Petak, 01. ožujak 2019. u 17:09

Zastupnici Živog zida istaknuli su u petak u saborskoj raspravi, braneći svoj prijedlog izmjena Zakona o deviznom poslovanju, kako je valutna klauzula “zavila u crno” 100 tisuća građana Hrvatske i da traže njeno ukidanje.

“Živi zid želi riješiti problem u korijenu i spriječiti u budućnosti bilo kakav novi slučaj franak na način da se krediti mogu davati samo u kunama i plaćati u kunama. Tim prije jer bi prema brojnim najavama uskoro euro mogao postati novi švicarac”, kazao je Branimir Bunjac predstavljajući prijedlog Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e.

Podsjetivši na slučaj kredita u švicarskim francima Bunjac je kazao da je valutna klauzula prouzrokovala “najviše zla građanima i stotine tisuća hrvatskih građana i desetine tisuće obitelji zavila u crno”.

Predloženi zakon, istaknuo je, prvenstveno ima cilj zaštititi hrvatske građane, a ne banke koje valutnom klauzulom sav rizik poslovanja prebacuju na potrošače.

“Valutna klauzula je potrebno ukinuti prvenstveno iz razloga jer Hrvatska ima svoju vlastitu valutu, a to je kuna i trebamo težiti čim većoj monetarnoj suverenosti, znači, čim većoj korištenju te kune, a čim manjoj upotrebi stranih valuta”, dodao je Bunjac.

“Nekad se zemlje porobljavalo silom, oružjem, a danas se porobljava kreditima, dužničkim ropstvom, a zemljama upravlja dugom”, ustvrdio je Ivan Pernar.

Ivan Vilibor Sinčić istaknuo je pak da je pitanje valutne klauzule pitanje hrvatskog suvereniteta.

HNS-ov Stjepan Čuraj kazao je da bi ukidanje valutne klauzule značilo vraćanje u dobra Jugoslaviju krajem 80-ih kada je inflacija iznosila 2.600 posto i kada su građani sami poslovali u njemačkim markama.

“Osim toga ukidanjem valutne klauzule poskupjeli bi krediti u kunama , te građani ne bi uopće mogli praktički ni dizat kredite i cijeli sustav bi pao”, kazao je.

HDZ-ova saborska zastupnica Grozdana Perić podsjeća da 83 posto građana ima štednju u stranoj valuti, uglavnom u eurima te da bi se ovakvim prijedlogom zakona između ostalog anulirala štednja građana.

“To je druga strana medalje o kojemu ovaj prijedlog zakona ne govori”, rekla je.

HDZ-ova Dragica Vranješ upozorila je da nema procjene učinka propisa i da bi mogao puno više štetiti građanima nego biti na korist.

Zastupnici su raspravili i godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2017. godinu pohvalivši rad agencije te istaknuvši da se potvrdila kao ključna za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.

HAMAG-BICRO je tijekom 2017. godine proveo 1595 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti preko 5 milijardi kuna, od čega dodijeljena bespovratna sredstva iznose 1,9 milijardi kuna.

www.24sata.hr/news/mladi-najvise-vjeruju-vojsci-i-policiji-i-imaju-jaku-zelju-otici-617497]/www.24sata.hr/news/mladi-najvise-vjeruju-vojsci-i-policiji-i-imaju-jaku-zelju-otici-617497

Mladi imaju jaku želju otići iz Hrvatske, najviše u Njemačku Nezaposlenost je najveći strah i briga koju dijele mladi, a najvažnija je vrijednost neovisnost što istovremeno govori o najvećem problemu i najizraženijoj potrebi mladih danas

Pročitajte više na: https://www.24sata.hr/news/mladi-najvise-vjeruju-vojsci-i-policiji-i-imaju-jaku-zelju-otici-617497 - 24sata.hr

Zaklada Friedrich Ebert Stiftung je objavila rezultate studije o aktualnim trendovima ponašanja i stavova mladih.

Na koji način mladi u Hrvatskoj provode svoje slobodno vrijeme? Koje vrijednosti su im važne i što žele u životu postići? Čega se mladi danas najviše boje? Koliko vjeruju Vladi, a koliko Europskoj uniji, te koliko odgovornosti su spremni sami preuzeti? I najvažnije, gdje vide svoju budućnost, u Hrvatskoj ili inozemstvu?

Ovo su bila neka od pitanja na koje su mladi odgovorili u istraživanju provedenom na uzorku od 1.500 mladih u dobi od 14 do 29 godina.
Slaba zainteresiranost za politiku i ksenofobni stavovi

Mladi u Hrvatskoj su konstantno slabo zainteresirani za politiku o kojoj većina ne raspravlja s članovima obitelji i prijateljima ili poznanicima pri čemu procjenjuju da ne znaju dovoljno o politici. Iako sve više mladih političke informacije dobiva putem interneta, i nadalje su dominantno orijentirani na televiziju kao izvor informiranja što sugerira da televizija i dalje predstavlja potencijalno najutjecajniji medij u oblikovanju političkih stavova i orijentacija.

Među mladima je prisutan primjetan demokratski deficit na što ukazuju i njihove političke vrijednosti i participacija. Naime, većina mladih podržava demokraciju kao dobar oblik vladavine, ali istodobno u znatnoj mjeri prihvaćaju i autoritarni načina vladanja. Selektivno prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti upućuje na nedostatno razumijevanje demokratskih načela i pravila čemu se pridružuje i znatna raširenost ksenofobnih stavova spram useljenika i izbjeglica.

S druge strane, politička participacija je na razmjerno niskoj razini kao i spremnost da se više uključe u političke aktivnosti. Pritom je formalna politička participacija u nekim dimenzijama (kao što je izlazak na izbore) raširenija od neformalne jer većina mladih nije sudjelovala u raznim građanskim akcijama.

Tri četvrtine mladih smatra kako bi trebali imati više mogućnosti da se njihov glas čuje u politici, dvije petine drži da njihova generacija ne uživa dovoljno prava, a samo desetina misli da su interesi mladih dovoljno zastupljeni u politici. Unatoč tomu, četiri petine mladih iskazuje nespremnost za preuzimanje bilo kakve političke funkcije.
Najviše povjerenja represivnim i religijskim institucijama

Mladi najviše vjeruju represivnim institucijama (vojsci i policiji), a najmanje tijelima vlasti na lokalnoj i nacionalnoj razini te političkim strankama. U skladu s tim, većinom su nezadovoljni stanjem demokracije u Hrvatskoj, a ne očekuju ni ekonomsko poboljšanje u narednih desetak godina.

Identično dno ljestvice povjerenja ustanovljeno je i u istraživanju iz 2012. godine (kao, uostalom, i u svim drugim istraživanjima mladih) na temelju čega se može konstatirati kako je među mladima trajno prisutna kriza povjerenja u političke institucije. No, kako su na vrhu ljestvice stalno prisutne vojska, policija i religijske institucije, može se pretpostaviti kako je među mladima prisutno autoritarno usmjerenje sa stanovitim militarističkim naznakama.

Potonje je, vjerojatno, posljedica relativno nedavne ratne prošlosti i mirnodopskog djelovanja vojske u saniranju posljedica elementarnih nepogoda te aktualnog angažmana policije na zaštiti državnih granica od ilegalnih imigranata, dok povjerenje u religijske institucije zacijelo izrasta iz dominantne religioznosti hrvatskog stanovništva i sveprisutnosti Katoličke Crkve u ukupnom društvenom životu zemlje

Većina mladih Europsku uniju smatra superiornom Hrvatskoj u pogledu statusa demokratskih vrijednosti (osim kada je riječ o sigurnosti), a iako uglavnom nisu percipirali pozitivne političke i ekonomske posljedice nakon europskog integriranja Hrvatske, dvije trećine ispitanika smatra da Hrvatska ne treba napustiti EU.
Zaključci studije

Izvještaj FES Istraživanja mladih Jugoistočne Europe 2018 za Hrvatsku (FES Youth Studies Southeast Europe 2018 Croatia) temelji se na rezultatima istraživanja mladih u dobi od 14 do 29 godina. Istraživanje je provedeno u cijeloj Hrvatskoj.

Ovo istraživanje potvrđuje da se mladi tijekom odrastanja susreću s različitim strukturalnim preprekama pri čemu uspješnost na tom putu često više ovisi o obiteljskoj potpori i resursima, a manje o društveno stvorenim prilikama za nesmetanu tranziciju iz mladosti u odraslost.
Društvene i financijske mogućnosti

Društvene mogućnosti, posebno obrazovne, kao i društveni položaj, umnogome je određen socijalnim porijeklom što implicira otežano napredovanje na društvenoj ljestvici.

Osnovnu školu završava ili je završio svaki četvrti ispitanik, a trogodišnju srednju školu svaki deseti. Svaki drugi ima četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, a nešto manje od petine steklo je visokoškolsku diplomu. Ispitanici uglavnom žive u urbanim naseljima, dok dvije petine žive na selu. Kada je riječ o uvjetima stanovanja, roditeljski dom ispitanika sadržava prosječno tri sobe te četiri ukućana, a tri četvrtine ispitanika ima vlastitu sobu. Taj postotak je znatno niži u odnosu na prošli val istraživanja kada je svoju sobu imalo devet od deset ispitanika.

Vezano za financijske mogućnosti relativna većina ispitanika procjenjuje da njihova kućanstva raspolažu s dovoljno sredstava za osnovne egzistencijalne potrebe, ali nedovoljno da si mogu priuštiti skuplje stvari poput kućanskih aparata što sugerira kako značajan dio mladih i njihovih obitelji imaju manjak financijskih resursa te implicira život u ekonomskoj nesigurnosti.

Nešto manje od tri četvrtine ispitanika živi u roditeljskom domu, a to je karakteristika i polovice mladih u najstarijoj dobnoj kohorti (iznad 25 godina) što ukazuje na otežano socioekonomsko osamostaljivanje. Za dvije trećine ispitanika život s roditeljima predstavlja najjednostavnije rješenje, no četvrtina bi se osamostalila kada bi se za to stvorile (financijske) mogućnosti.

Što se obiteljskog života tiče, svoju budućnost mladi najradije vide u braku s djecom koju bi odgajali onako kako su i sami odgajani – a većinom je riječ o autoritativnom roditeljskom stilu. U odnosu prema obiteljskim temama zamjetna je rodna diferencijacija pri čemu se žene pokazuju značajno permisivnijima prema tradicionalističkom obrascu mada znatno više od muškaraca iskazuju otklon od patrijarhalnih vrijednosti.
Obrazovanje neprilagođeno tržištu rada

Iako je značajan udio mladih zadovoljan kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj, uglavnom se obrazovni sustav smatra nedovoljno prilagođenim potrebama tržištu rada, dok je svakodnevno pohađanje nastave u obrazovnim institucijama u prosjeku ocijenjeno stresnim i zahtjevnim. Socijalna struktura onih koji se obrazuju na tercijarnoj razini sugerira da su podzastupljeni mladi deprivilegiranog socijalnog statusa što ukazuje na potrebu za strukturnim reformama koje bi olakšale dostupnost, posebno tercijarnog obrazovanja, neovisno o njihovom socioekonomskom porijeklu mladih.

Visoka stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj predstavlja prepreku i izazov u njihovom svakodnevnom životu, posebice u prijelazu prema samostalnom životu. Iako je u određenoj mjeri došlo do pozitivnog pomaka u odnosu na istraživanje prije šest godina, manje od polovice mladih zaposleno je u struci za koju su se školovali. Polovica nema siguran i trajan posao, dok u prosjeku tjedno rade dulje od zakonom propisane norme, za što dobivaju plaću koja je u prosjeku niža od prosječne plaće u Hrvatskoj. Među preferiranim kvalitetama sadašnjeg ili budućeg radnog mjesta upravo je ona koja je u suprotnosti sve većoj prisutnosti poslova prekarnog tipa, a to je sigurnost radnog mjesta.

Nezaposlenost je najveći strah i briga koju dijele mladi, a najvažnija je vrijednost neovisnost što istovremeno govori o najvećem problemu i najizraženijoj potrebi mladih danas.
Porast religioznosti

Kada je o vrijednostima riječ, osim što je u šestogodišnjem razdoblju uočen blagi porast religioznosti, može se reći da su mladi donekle skloni nacionalizmu i nešto više autoritarizmu (pogotovo političkom), te da su i dalje isključivi prema pojedinim socijalnim skupinama, a prema ideji multikulturalnosti u hrvatskom društvu su rezervirani.

Ipak, ideju asimilacije ne podržavaju, barem kada je riječ o potencijalnim imigrantima. U različitim područjima života primjećuju značajan utjecaj i važnost klijentelizma pa i korupcije. Za nalaženje dobrog posla najvažnijima smatraju poznanstva, što smatraju bitnim i za uspjeh u hrvatskom društvu općenito. Ne čudi stoga da i sami pokazuju značajan stupanj tolerancije spram nekih necivilnih i oportunističkih ponašanja.
Kultura oportunizma

Ovakav nalaz implicira tri stvari. Prvo, opravdavanje ponašanja koja za cilj imaju ispunjavanje vlastitog interesa na štetu drugoga koji ne koristi „socijalne prečace“ vjerojatno indicira postojanje normativnog potencijala za daljnje širenje i perpetuiranje necivilnosti ovoga tipa i tolerancije spram društvene necivilnosti kod nove generacije mladih.

Drugo, ovi podaci reflektiraju u društvu već prisutnu kulturu oportunizma koja potiskuje svijest o javnom ili općem dobru te primat daje ostvarenju kratkovidnih i sirovih samointeresa.

Treće, raširenost benevolentnog stava prema klijentelizmu i korištenju veza pokazatelj je slabosti svih društvenih institucija, uključujući i političkih, u sankcioniranju necivilnih ponašanja. Štoviše, pokazatelj je i poraza tih istih institucija u ispunjavanju svoje uloge spram građana kojima se zaobilaženje institucionalnih procedura i pravila, u svrhu rješavanja svakodnevnih problema i potreba, čini efikasnijom i “normalnom“ opcijom.

Odnos mladih prema politici karakterizira slaba zainteresiranost i znanje o politici, umjereni angažman u nekim segmentima formalne politike i razmjerno slaba uključenost u razne građanske akcije i inicijative, neujednačeno prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti, snažna zaokupljenost socioekonomskim temama i problemima te izrazito nepovjerenje u političke institucije. Posebno je indikativno kako dvije petine mladih smatra da je njihova generacija društveno diskriminirana, a većina misli i da je politički marginalizirana.
Razočaranje u politiku

Integralni istraživački uvidi ukazuju na razmjerno veliku distanciranost mladih od politike što se može tumačiti kao pokazatelj njihova generalnog razočaranja u politiku kao djelatnost koja treba osigurati kvalitetan život svim članovima zajednice. Nadalje, mladi iskazuju nezadovoljstvo funkcioniranjem političkog sustava te nositeljima vlasti koji nedovoljno uvažavaju njihove potrebe i mišljenja. Rezultati, s druge strane, ukazuju i na nezadovoljavajuću razvijenost građanske političke kulture mladih u Hrvatskoj, pri čemu se postojeći demokratski deficiti mogu povezati s neadekvatnom političkom socijalizacijom. Potrebna je stoga primjerena edukacija mladih koja će omogućiti razvoj njihovih demokratskih potencijala i građanskih kompetencija te provođenje aktivnosti usmjerenih na osvješćivanje o važnosti formalnih i neformalnih oblika političke participacije svih građana, uključujući i mladih, s ciljem ostvarivanja njihovih interesa i povećanja kvalitete demokracije.

U tom smislu, nameće se potreba za ponovnim promišljanjem adekvatnog koncipiranja i provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovnom sustavu. Politički akteri i organizacije civilnog društva trebale bi stvoriti odgovarajući prostor za veći javni angažman mladih uz ciljano obraćanje mladima na način koji bi ih motivirao za veće sudjelovanje u ostvarivanju i njihovih i društvenih potreba i interesa.

Problematika migracija, posebno u vidu odlaska mladih u inozemstvo, u hrvatskoj javnosti je sve zastupljenija tema. Skoro dvije trećine mladih ne izražava želju za emigriranjem što je, u odnosu na podatke istraživanja iz 2012. porast od 20 posto u kategoriji onih koji svoju budućnost vide ponajprije u Hrvatskoj.
Vrlo jaka želja za odlaskom

Međutim, desetina mladih izražava vrlo jaku i jaku želju za odlaskom što čini potencijalno čvrstu bazu za preseljenje, a skoro isto toliko ih planira emigrirati u sljedećih 6 mjeseci. Primarni razlozi za odlazak su ekonomske prirode. Na temu prostornih preferencija u potencijalnom emigriranju može se reći kako nema značajnih promjena u odnosu na prethodna istraživanja; Njemačka je prvi izbor zemlje za potencijalnu imigraciju. Mogućnosti zadržavanja mladih u Hrvatskoj su male s obzirom na, s jedne strane, mnoge gospodarske pokazatelje koji ne idu u prilog njihovoj socioekonomskoj perspektivi, a s druge strane, povećanim mogućnostima ulaska na tržišta rada mnogih zemalja Europske unije.

Glavni motivi odlaska mladih sugeriraju kako su za ostanak u Hrvatskoj potrebne u prvom redu strukturne promjene u ekonomiji koje će im omogućiti zapošljavanje, bolje poslove, sigurnost i veće plaće, tj. ukupno gledano socijalnu sigurnost i bolji životni standard. Očekuje se da će mladi na svaku buduću nesigurnost ili urušavanje socioekonomskog položaja njih i njihovih obitelji reagirati višim stupnjem spremnosti za odlazak. Gubici nastali njihovim eventualnim odlaskom moći će se sanirati jedino osmišljenim politikama usmjerenim prema procesima povratka migranata, posebno onih visokoobrazovanih te otvaranjem Hrvatske imigrantima praćeno adekvatnim imigracijskim politikama.

Slobodno vrijeme mladih u Hrvatskoj slično je obrascima ustanovljenima u ranijim istraživanjima što znači da najveći dio njihova slobodnog vremena i nadalje ispunjavaju zabavne i opuštajuće aktivnosti – kao što su provođenje vremena u krugu obitelji i prijatelja, slušanje glazbe i gledanje filmova te izlasci u kafiće i barove – dok se manjina posvećuje sadržajima koji pridonose osobnom rastu i razvoju. Relativno veliki postotak mladih koji se ne bave nikakvim sportskim aktivnostima sugerira potrebu za njihovim animiranjem i uključivanjem u razne oblike fizičke rekreacije, osobito onih koji su završili formalno obrazovanje i više nemaju osiguranu infrastrukturu za bavljenje tjelesnim aktivnostima. Gotovo svi mladi imaju svakodnevni pristup internetu kojeg dominantno koriste za komunikaciju na raznim platformama te za dijeljenje audio i vizualnih sadržaja, a nešto manje u različite utilitarne svrhe. Sazrijevanje i više obrazovne kompetencije mladih utječu na razvoj njihova selektivnijeg i kritičnijeg odnosa prema određenim sadržajima i aktivnostima kako u provođenju slobodnog vremena, tako i u virtualnom svijetu. Snažna orijentacija mladih na korištenje određenih internetskih sadržaja i društvenih mreža sugerira potrebu razvoja digitalne pismenosti u smjeru povećavanja kompetencija za korištenje interneta u edukativne svrhe širega spektra te izgradnju kritičkog stava prema internetskim sadržajima s posebnim naglaskom na odgovornije plasiranje osobnih podataka.
Niže obrazovani skloniji tradicionalizmu

S obzirom na to da mlade kao društvenu skupinu obilježavaju unutrašnje socijalno raslojavanje i različita demografska obilježja što se sve reflektira na stavove i obrasce ponašanja, u ovom istraživanju se ponajprije, uz ostala obilježja specifična za pojedino tematsko područje, ispitivalo unutargeneracijsko diferenciranje s obzirom na rodne razlike (spol), maturaciju (dob), socijalnu kompetenciju (obrazovanje) i socijalno porijeklo ili socijalni status (obrazovanje oca). Životna dob je usko povezana sa stupnjem obrazovanja pri čemu različiti stupnjevi obrazovanja podrazumijevaju i sukladne socijalne kompetencije. To znači, kao što pokazuju uvidi iz ranijih istraživanja, da obrazovaniji ispitanici pokazuju jasniju definiranost stavova i selektivnost u odabiru dostupnih resursa u različitim područjima života (Ilišin i dr. 2013).

Tako je i ovim istraživanjem utvrđeno da su više ili visoko obrazovani pojedinci, kao i oni višeg socijalnog porijekla, prosječno liberalnijih svjetonazora, tolerantniji, kritičniji spram stvarnosti pa i zadovoljniji životom. S druge strane, ispitanike iz mlađih kohorti koji su nižeg obrazovanja obilježava sklonost tradicionalizmu u najširem smislu (od shvaćanja rodnih uloga do odnosa prema imigrantima) pri čemu je potonje značajno povezano i s nižim obrazovanjem oca, odnosno nižim socijalnim porijeklom ispitanika.

Socijalno porijeklo određuje i odnos prema socijalnim vrijednostima te razinu socijalne osjetljivosti općenito. Naime, ispitanici nižeg socijalnog statusa iskazuju veću potporu idejama socijalne pravednosti i osjetljiviji su na društvenu nejednakost. Spol u pojedinim pitanjima utječe na razlike u stavovima i ponašanjima pri čemu je to najvidljivije u području obiteljskih vrijednosti pa su tako žene sklonije egalitarnom viđenju rodnih uloga.

Za kraj, istraživački uvidi potvrđuju daljnji primat i ulogu primarne obitelji na putu društvene integracije mladih. Socioekonomski i sociokulturni uvjeti odrastanja, prije svega obiteljski resursi mladih u najširem smislu, i u najvećoj mjeri, određuju njihove mogućnosti izbora te u konačnici na društvenoj razini podržavaju postojeće i proizvode nove socijalne nejednakosti.

www.tacno.net/banja-luka/u-susret-osmom-martu/]www.tacno.net/banja-luka/u-susret-osmom-martu

Čini mi se da je nekako tiho kod nas u BIH prošla vijest iz januara ove godine da je Parlament Berlina proglasio Međunarodni dan žena, 8. mart, državnim praznikom, dakle neradnim danom. Tako je Njemačka postala jedina zemlja u kojoj je Dan žena državni praznik, doduše samo u Pokrajini Berlin! Valja reći da Berlinom upravlja koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i lijevih stranaka. Odluci su se žestoko protivile opozicione stranke CDU, FDP i AfD. Omjer glasova je bio 87: 60. I Berlinska privredna komora je kritikovala novi praznik jer smatraju da će uzrokovati smanjenje privrednih aktivnosti za 0,3 posto. Kako su mediji javili Derya Caglar, glasnogovornica za ravnopravnost zastupničkog kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) izjavila je: ”Ova odluka je veliki znak za napredak u procesu postizanja ravnopravnosti muškaraca i žena”.
I, zaista, odluka je dobar znak i ima neko posebno simbolično značenje.

Ovo su, doduše kao kratku vijest, objavili poneki mediji u BIH, ali nisam vidjela nikakvih posebnih osvrta i komentara, ni ženskih ni muških. E, sad, pitanje je da li ih je i trebalo očekivati?

Kad bismo anketirali žene i muškarce u BIH danas, nisam sigurna da li bi bili istog mišljenja u odnosu na ovaj praznik. Rekli bi da imaju većih problema za riješiti. Jer ovaj praznik se, uglavnom, doživljava kao dan kad se mamama i drugim ženama kupuje cvijeće, poneki poklon, otputuje negdje, zasjedne u kafanu i slično. Nije to od juče. Davno smo mi pristale na to, na žalost. Davno je ovaj praznik izgubio svoju ideološku podlogu i prestao biti radnički praznik, dan sjećanja na krvave borbe radnika i radnica za bolje uvjete rada, veće plate, osmočasovno radno vrijeme. I nije mi cilj optužiti bivšu državu u kojoj je baš ovaj praznik pretvoren u dan cvijeća i slavlja, jer tad su mnogi radnički problemi bili riješeni, a za iste te se danas ponovo moramo boriti. Pravo da rađamo, da imamo djecu i da im pružimo pristojan život, bivša država nam je omogućila i podržavala. Ova današnja nam to uskraćuje. Ova današnja nas kažnjava ako smo odlučile biti majke, jer za nju je to teret, skupo, stvara joj problem. Danas se bojimo postaviti pitanje kvalitete života planirajući roditeljstvo: hoćemo li i kada imati djecu, koliko djece, koliku porodiljsku nadoknadu ćemo dobijati i hoćemo li je primate ikako, hoćemo li imati stabilnu platu da bismo djecu mogle slati u vrtiće, škole?

Nema ni jednog saziva Parlamenta FBIH, a da žene nisu na ovaj ili onaj način pokretale pitanja adekvatnijeg i pravednijeg rješenja pitanja porodiljskih nadoknada i dječijeg dodatka. Nema ni jedne ozbiljne političke stranke da nije deklarativno podržala ove zahtjeve. I nema ni jedne vlade koja je ovo pitanje konačno riješila.

Ne moramo mi tražiti da se Dan žena proglasi državnim praznikom, ali mislim da ovog Osmog marta moramo glasnije progovoriti o zaštiti materinstva i djece i odlučno zatražiti rješenje ovog pitanja. Ne trebaju nam nikakva istraživanja o stanju. Ima ih previše. Ne treba izmišljati nove modele. Ponuđenih i prihvatljivih ima nekoliko. Ne trebaju nam ni obećanja ni isprike. Naslušali smo ih se sve ove godine.

Ali ono što nam treba je prava ženska akcija. I solidarnost. Zašto mi žene ne izađemo na ulice i tražimo rješenje ovog pitanja? Zašto ne napravimo masovno okupljanje pred Parlamentom? Zašto ne kažemo da više nećemo rađati dok se ovo pitanje ne riješi? Zašto nemamo petlju u momentu odlučivanja o povećanju plata administraciji i funkcionerima da predviđena sredstva usmjerimo na izjednačavanje porodiljskih nadoknada? Dakle, ima novaca. Je li nam lakše da prozivamo jedna drugu što ne rađamo više djece kad smo se lijepo smjestile u parlamentarne klupe i primamo parlamentarnu platu? Zašto šutimo, a stvaramo lažnu sliku da smo glasne? Ili je vrijeme da se diferenciramo baš na ovom pitanju. Mi žene. A i naše stranke.

Pojedinačne, parcijalne i povremene inicijative i nastojanja neće riješiti ovaj problem. Sistem u kome živimo ne podržava ženu izvan kuće. Samo glumi. A mi smo sve ove godine pristale da igramo u tom filmu. Nerješavanje porodiljskog odsustva i nadoknada je odgovor Sistema ženama: sjedi u kući, odgajaj djecu, čuvaj stare, brini o bolesnima, nisi nam prioritet. Ti si nam trošak, a nas zanima samo profit, imamo troška preko glave. Tvoj besplatan rad smo uračunali u naš prihod.

Zato, drage moje, okupimo se i vrisnimo. Ako se budemo ujedinile, ako zaboravimo sve granice koje su nas rascjepkale, mogle bismo i uspjeti. Prozivam ženske grupe u parlamentarnim strankama da se okupe, sve zajedno, i osmisle akciju. Ali radikalnu, dosad neviđenu. I ženske NVO. I muškarce koji nas podržavaju. Moramo graditi žensku solidarnost jer bez nje ćemo nestati sa scene. Solidarnost kao interesno, a ne moralno pitanje.

Moraju nas čuti. Prevaziđimo sebe. Mi samo hoćemo da budemo partnerice u gradnji novog modela društva. Nećemo više nikad da budemo žrtve ni rezervna radna snaga. Ni mi ni naša djeca. Ako hoćemo prosperitet našem i društvu i državi. I ako nećemo da svjedočimo gubljenju i onog što smo dosad postigle. A evo i upozorenja.

Evropska fondacija za napredne studije, FEPS, uoči Međunarodnog dana žena, organizira konferenciju pod naslovom “Kakav je status rodne ravnopravnosti širom Evrope 2019. godine?”, konstatujući da, uprkos značajnom napretku koji je postignut u prošlom stoljeću, nažalost, svjedočimo zabrinjavajućem trendu sve većeg nazadovanja stečenih ženskih prava i rodne ravnopravnosti.

Unutar EU, Indeks rodne ravnopravnosti pokazuje stalnu nejednakosti sa vrlo ograničenim napretkom. Otpori napretku ženskih prava i rodnoj ravnopravnosti mogu se vidjeti u gotovo svim državama članicama EU i to u ključnim područjima kao što su radna i socijalna prava, političko i ekonomsko odlučivanje, obrazovanje, seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, LGTBI prava, sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja.

Sretan nam Međunarodni dan žena!

www.tacno.net/banja-luka/hdz-na-internetu-kako-je-rade-bosnjak-dao-milijunske-poslove-zagrebackoj-firmi

Zavod zdravstvenog osiguranja HNK posao informatizacije zdravstvenog sistema 2012. godine povjerio je firmi Cuspis d.o.o. Zagreb. Od 2012. godine do danas ova firma ima ekskluzivna prava da vrši održavanje i nadograđivanje postojećeg sistema. I dok na nepravilnosti prilikom dodjele tendera upozorava Ured za reviziju institucija FBIH, ZZO HNK šuti, a Vinko Kojundžić direktor ove firme i prema pisanju hrvatskih medija jedan od sudionika afera koja je uzdrmala hrvatski ZZO smatra da su posao dobili transparentno.

Projekt „Programska podrška za integrirani informacioni sistem zdravstvene zaštite za potrebe Zavoda“ započet je 2012. godine. Nakon procedure nabavke posao je dobila firma Cuspis d.o.o. Zagreb. Vrijednost ovog ugovora iznosila je 48.900 KM, a za ova sredstva ZZO HNK je dobio licencu za aplikativna rješenja u Domovima zdravlja, licencu za centralnu lokaciju u Zavodu, implementaciju programskih rješenja te edukaciju stručnih zaposlenika zavoda.

Tako ti je to kad imaš izvorni kod

Od tog trenutka do danas ZZO HNK sa firmom Cuspis d.o.o. Zagreb vrši javne nabavke pregovaračkim postupkom bez obavještenja o nabavci pravdajući ovakav postupak činjenicom da je firma Cuspis vlasnik izvornog programskog koda te time ima ekskluzivna prava.

Printscreen/Odluka o dodjeli ugovora

Prema dostupnim podacima portala javnih nabavki u periodu od aprila 2015. godine do kraja 2018. godine po osnovu usluga održavanja te nadogradnje ZZO HNK je Cuspis-u uplatio nešto više od milion KM bez PDV-a. Za održavanje aplikativnog softvera te nabavke novih licenci 40.599 KM dok je za implementaciju IZIS-a u Kantonalnoj bolnici Dr. Safet Mujić u Mostaru, Cuspis-u isplaćeno 238.000 KM.

ZZO HNK je zagrebačkoj firmi Cuspis od 2015. godine pregovaračkim postupkom isplatio ukupno 1.355.000 KM. Ured za reviziju institucija FBIH utvrdio je da u okviru tenderskih dokumenta usluge obima nadogradnja nisu jasno opisane niti specifirane, kako bi se mogao sagledati stvarni obim usluga nadogradnje, kao i njegove funkcionalnosti, te mogućnost da navedene usluge budu predmet provođenja drugog postupka nabavke kojim će se dati mogućnost učestvovanja drugih ponuđača.

Prema mišljenju Ureda za reviziju institucija BIH, ovako sačinjena ponuda, dala je ekskluzivno pravo ponuđaču Cuspis d.o.o. Zagreb da vrši i održavanje i nadogradnju postojećeg informacionog sistema zdravstva na HNŽ/K.

„Na osnovu navedenog smatramo, da ovakav način sačinjavanja tenderskog dokumenta a i same ponude je omogućio da nadogradnja informacionog sistema koja predstavlja najvećim dijelom investicijska ulaganja i povećava vrijednost stalnih sredstava u obliku prava, ima tretman održavanja i daje ekskluzivno pravo dobavljaču „Cuspis„ d.o.o. Zagreb da vrši nadogradnju, zbog čega je na održavanje utrošeno značajno više sredstava u odnosu na početna ulaganja u programsku podršku IZIS-a iz 2012. godine. Provođenjem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja isključena je mogućnost drugih ponuđača da ponude svoje usluge za nadogradnju po eventualno mogućim povoljnijim uslovima, izborom odgovarajućeg postupka nabavke.“

ZZO HNK/Foto: zzo.ba

Iz ZZO HNK do trenutka objave ovog teksta nisu nam omogućili uvid u ugovore potpisane sa firmom Cuspis, niti dali pojašnjenje zbog čega je prilikom poslova vezanih za informatizaciju zdravstvenog sistema isključena mogućnost drugih ponuđača da učestvuju na tenderu.

Tu se vrti mnogo veći novac nego što se prikaže

Marin Bago iz mostarskog udruženja Mreža Naše društvo koje prati rad ZZO HNK, naglašava da u javnosti ima veoma malo informacija o procesu informatizacije koji provodi ZZO HNK.

„Prethodno je potrebno sve temeljne dokumente imati javno kako bi imali informacije. Tu se vrti mnogo veći novac nego što se objavi kroz pozive za razne usluge. Taj novac se ne troši transparentno jer vi danas veoma malo stvari možete uraditi putem interneta. To u biti govori dokle smo došli i kako je urađen taj posao. Zavod ima svoj softver i baze podataka međutim, ništa nije uvezano i praktički od toga nemamo ništa. Iako bismo morali imati osobnu kontrolu svog zdravlja. Rezultate trošenja tog novca na informatizaciju mi ne vidimo, a rezultati kad su pacijenti u pitanju skoro da i ne postoje.“

Marin Bago/Foto: pogled.ba

Iz ovog udruženja od ZZO HNK tražili su ugovore vezano za informatičke tehnologije ali je ZZO HNK to odbio dostaviti pravdajući postupak zaštitom komercijalnih interesa treće strane. Marin Bago naglašava da je udruženje Naše društvo tužilo ZZO HNK.

„U praksi mi ništa ne vidimo od informatizacije zdravstvenog sistema. Ima neka aplikacija da možemo vidjeti jesmo li osigurani i to je to. Vi kad vidite jeste li osigurani ili niste dalje ništa ne možete uraditi jer je to stvar vašeg poslodavca. Nama fale stvari od praktičnog značaja. I to ne postoji. Mi smo tražili od Zavoda ugovore sa zdravstvenim institucijama da vidimo gdje se i pod kakvim uvjetima liječimo, a također tražili smo i ugovore vezane za informatičke tehnologije. Zavod je odbio da nam dostavi te ugovore. Pravdajući to zaštitom komercijalnih interesa treće strane što Zakon o slobodi pristupa informacijama ne poznaje. Informacija mora biti dostupna javnosti, jedino nije dostupna u slučaju ugrožavanja nacionalne sigurnosti. Međutim, Zavod koji se hvali dometima u informatizaciji zdravstvenog sustava ne želi dati ugovore, niti reći šta je radio sa našim novcem i to je zaista ponižavajuće. Zbog toga smo mi tužili menadžment i tražimo od suda da dostave te informacije.“

Na čelu ZZO HNK institucije sa budžetom preko 130 miliona već godinama se nalazi Rade Bošnjak. Bošnjak je istaknuti član HDZ-a i jedan od osnivača ove stranke u BIH. Prijeratni vozač viljuškara u mostarskom Aluminiju sa diplomom kamenoresca u postratnom periodu napreduje do pozicija župana HNK, potpredsjednika HDZ-a BIH, saborskog zastupnika u Hrvatskoj. U međuvremenu Bošnjak je ulagao napore u vlastito obrazovanje te je završio pravni fakultet te fakultet novinarstva.

Rade Bošnjak/Foto: bljesak.info

U 2018. godini proglašen je za evropskog najmendžera u organizaciji Direkcije evropske neovisne agencije za izbor i promociju najmendžera BIH. Podsjećamo, nagrade od ove agencije dobijali su i Sebija Izetbegović, Nevenko Herceg, Denis Zvizdić, Bogoljub Karić itd. Za Bošnjaka se veže niz afera poput masovnog rodbinskog i prijateljskog zapošljavanja u ZZO HNK, kupovine stanova kao i samog izbora i postavljanja na čelo ZZO HNK.

Prema našim izvorima u ZZO HNK upravo je HDZ veza između Rade Bošnjaka i Vinka Kojundžića direktora firme Cuspis d.o.o. Zagreb.

Afere u Hrvatskoj

Prema pisanju hrvatskih medija Vinko Kojundžić zajedno s tadašnjim direktorom HZZO Većeslavom Bergmanom bio je jedan od osumnjičenih za malverzacije pri poslovima sa informatičkom opremom.

Naime, Slobodna Dalmacija je objavila dokumentaciju iz koje se vidjelo da je Kojundžić figurirao i predstavljao se kao savjetnik HZZO-a, a istodobno bio vlasnik privatne informatičke tvrtke “Matičnjak”. Kojundžić i Bergman su zajedno slali dopise londonskoj podružnici i newyorškoj centrali tvrtke “Prolifics” koja je HZZO opskrbljivala softverom, te su se zanimali za proširenje trgovačke mreže tvrtke u Hrvatskoj. Šokirani činjenicom da im državni dužnosnik šalje takve poruke, inostrani menadžeri o ovome su obavijestili predstavništvo u Hrvatskoj, koje je javno osudilo ovakvo ponašanje.

U prijavi 2007. podnesenoj USKOK-u tvrdilo se i da Kojundžić i Bergman namještaju poslove tvrtki “Docte” u kojoj je, navodno, bila Kojundžićeva supruga. Maja Graholski-Kojundžić danas je suvlasnica firme Cuspis te direktorica Dječijeg sajma.

Nataša Škaričić nekadašnja novinarka Slobodne Dalmacije koja je otkrila ovu aferu naglašava da se Vinko Kojundžić predstavljao kao neformalni savjetnik za informatizaciju te bez službenih ovlasti nudio sastanke sa tadašnjim direktorom HZZO-a.

„Kod Kojundžića je poanta bila u tome što se u HZZO-u muvao kao neformalni savjetnik za informatizaciju, što je potpuno ludo i moguće samo u ovakvim polumafijaškim sistemima, i što je bez ikakvih službenih ovlasti dopisom nudio predstavniku strane informatičke tvrtke sastanak s tadašnjim direktorom HZZO-a, na kojemu će mu biti “prenesena posebna poruka”. Objava takvog “detalja” u medijima u svakoj bi iole uređenoj zemlji potaknula trenutne sankcije prema svim sudionicima, no u Hrvatskoj se USKOK jedno vrijeme bavio pitanjem kako je to bivši ravnatelj HZZO-a u jednom mandatu prikupio nekretnine vrijedne oko milijun eura, a onda ih je to prestalo zanimati. Kad se danas netko pita kako se Hrvatska našla u tako teškoj ekonomskoj situaciji, ja uvijek odgovorom – tako što dužnosnici u jednom mandatu naberu npr. milijun eura, a USKOK nikada ne odgovori na pitanje kako.“

Nataša Škaričić/Foto: Davor Visnjic PIXSELL

Škaričić ističe da je proces informatizacije zdravstvenog sistema proces oko kojeg se vrte velika sredstva i kao takav je savršena meta korupcije. Navode o povezanosti Vinka Kojundžića sa HDZ-om nije mogla potvrditi.

„To nije originalno hrvatski izum, ali ovdje imamo neke važne specifičnosti. Prvo, projekti se stalno počinju, a nikad se ne dovršavaju, a drugo, smisao informatizacije zdravstva je u vidljivosti svih procesa u zdravstvu i mogućnosti evaluacije i popravljanja sistema, a mi tome nismo ni blizu. Vrlo grubo rečeno, informatizacija hrvatskog zdravstva u suštini služi tome da privatne tvrtke imaju što više poslova na popravljanju i nadogradnji loše napravljenih sistema. Nisu me zanimali tračevi u pozadini političko-koruptivnih skandala, u smislu je li netko nekome nećak, tetka ili ljubavnik. Sasvim je dovoljno ono što je izašlo na površinu. Veza HDZ-a i Kojundžića je bila takva da je smio pisati dopise u ime državne osiguravateljske kuće, iako tamo formalno nije bio ništa.“

HDZ-ov informatičar ili pošteni biznismen

Vinko Kojundžić direktor Cuspis-a smatra da je IZIS koji njegova firma isporučuje najnapredniji informatički sistem u BIH. Također naglašava da je to jedini sistem koji je napravljen kao jedinstveni sistem vlastitim sredstvima te zbog toga za nižu cijenu nudi značajno više funkcionalnosti.

„Ako usporedimo cijenu IZIS-a u HNK sa cijenom sličnog sustava u kantonu Sarajevo, koji ima značajno manje funkcionalnosti i nije jedinstven nego je riječ o više aplikacija po planu za 2018. za kanton Sarajevo bilo je:767.000 KM + 193.100 KM što ukupno za 2018. godinu daje 960.100., a u 2019. godini planirano je 1.247.000 KM + 193.100 KM što ukupno za 2019. godinu daje 1.440.100 KM. Dolazimo do činjenice da je IZIS HNK u 2018. skoro trećina cijene u usporedbi s kantonom Sarajevo a u 2019. će biti skoro četvrtina cijene.“

Vinko Kojundžić/Foto: cuspis.com

Na pitanje kolika je vrijednost ugovora potpisanih između Cuspis-a i ZZO HNK, Kojundžić je dostavio podatke za dva ugovora iz 2018. god. Ugovor o nabavi usluga najma licenci za korištenje Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS) u vrijednosti 319.155 KM te ugovor o nabavi licenci za nove korisnike IZIS sustava u vrijednosti 11.700 KM. Izvještaj Ureda za reviziju informacija Kojundžić nije mogao komentarisati jer prema njegovim riječima revizorski izvještaj nije vidio.

Obzirom na ograničenja koje ZZO ima vezana za autorska prava firme Cuspis, po mišljenju Ureda za reviziju FBIH korištenje IZIS-a bazirano na godišnjem obnavljanju licenci u slučaju promijenjenih uslova finansiranja zavoda, može dovesti u pitanje funkcioniranje čitavog zdravstvenog sistema u HNK.

Iz tog razloga ZZO HNK je morao utvrditi vlasnička prava nad izvornim kodom IZIS-a kako ne bi došao u situaciju da ne plaćanjem licence sistem ne funkcioniše. Kojundžić ističe da iz ZZO nisu dosad uputili zahtjev za kupnju koda mada je Cuspis prema njegovim riječima otvoren za takav vid suradnje.

„Jednom kada Naručitelj kupi izvorni kod tada Naručitelj treba donijeti odluku da li nastavlja sam isti održavati i razvijati ili daje izvorni kod na javnom natječaju i traži ponuditelja koji će ga održavati i razvijati. Ukoliko Naručitelj ide sam razvijati, tada mora zaposliti programere koji mogu raditi razvoj i održavati sustav. Ovdje će se kao ponuditelji moći javiti tvrtke koje mogu odvojiti minimalno deset iskusnih programera za analizu izvornog koda i zatim nakon iste početi ga održavati i razvijati. Procjena je da bi samo analiza trajala minimalno 6 mjeseci prije nego što bi mogla početi održavati postojeću funkcionalnost da radi bez razvoja novih. Ako uzmemo da su ugovori na 12 mjeseci i nakon toga ide ponovo natječaj, pitanje je cijene koje bi takva jedna firma ponudila uzimajući u obzir trošak analize, rizik preuzimanja tuđeg izvornog koda i rizik da li će slijedeće godine dobiti održavanje ili ne. Treća solucija je da naručitelji svake godine raspisuju natječaje za tražene funkcionalnosti i odabiru najpovoljnijeg ponuditelja koji onda implementira svoje rješenje i korisnici moraju prijeći na novo rješenje, isto naučiti i početi koristiti.“

Kojundžić naglašava da prema njegovim saznanjima u regiji ni jedan od naručitelja se nije opredijelio za prvu ili drugu soluciju zbog kompleksnosti i rizika.

„Treća solucija postoji u praksi u regiji, ali vrlo rijetko i gotovo u pravilu kada je riječ o tome da tvrtke odu u stečaj i nema pravnog slijednika koji bi mogao pružiti održavanje i daljnji razvoj. U ovim slučajevima je isključivo riječ o prelasku na novo rješenje na koje se onda ostaje duži nisu godina.

Prema pisanju Feral tribunea kao i drugih medija u Hrvatskoj, Vinko Kojundžić bio je svojevremeno jedan od najperspektivnijih mladih kadrova HDZ-a, te jedan od ključnih ljudi Ivića Pašalića u unutarstranačkom sukobu sa Ivom Sanaderom. Također, ime Vinka Kojundžića pojavljuje se u projektu „HDZ na internetu“ koju je pokrenula mladež HDZ 1997. godine. Kojundžić demantira informacije našeg izvora iz samog vrha ZZO da je posao informatizacije zdravstvenog sistema HNK sa firmom Cuspis d.o.o. Zagreb dobiven zahvaljujući njegovim političkim vezama.

„Kao što sam već naveo IZIS u HNK daje značajno više funkcionalnosti za nižu cijenu od bilo kojeg drugog sličnog sustava s puno manje funkcija implementiranog u BiH stoga smo sigurni da možemo dobiti posao na bilo kojem transparentnom natječaju u BiH gdje uvijek možemo ponuditi veću funkcionalnost za nižu cijenu. Mi nemamo veze niti s jednom političkom strankom niti kao tvrtka niti ja kao direktor. Ne financiramo ih, ne odlazimo na njihove skupove, ne lobiramo njihove dužnosnike niti se s istima družimo privatno ili poslovno. I na kraju osobno nisam član niti jedne stranke. Naš jedini način dobivanja poslova je putem prezentacija relevantnim sudionicima u zdravstvenom sustavima te javljanjem na natječaje.“

Političke veze ili ipak ne? Apsolutno je nebitno u ovom trenutku. Firma Cuspis i Vinko Kojundžić zbog ugovora sa ZZO HNK kojim zadržava autorska prava ima ekskluzivno pravo da vrši usluge održavanja i nadogradnje informacionog zdravstvenog sistema HNK. Odgovornost Rade Bošnjaka za potpisivanje ugovora koji isključuju druge ponuđače nije pokrenuta, a IZIS će funkcionirati sve dok ZZO bude na godišnjem nivou plaćao licence.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
Autor Predrag Blagovčanin 25.1.2019. u 14:39

www.index.hr/Vijesti/clanak/desnicarski-hrvatski-tjednik-objavio-skandaloznu-naslovnicu/2069547.aspx?fbclid=IwAR1oVdSCZtFDdc8cpuGMEA3oEEjCRyij1UGv_uaoJKpO3UUNaI5a3XA1Ht4

Austrijanci ne daju: Ove godine neće biti mise na Bleiburgu! Austrijska država se od prošle godine počela pojačano kritički odnositi prema skupu u Bleiburgu. Navode kako manifestacija na Lojbaškom polju pored Bleiburga šteti ugledu Katoličke crkve

Pročitajte više na: https://www.24sata.hr/news/austrijanci-ne-daju-ove-godine-nece-biti-mise-na-bleiburgu-618107 - 24sata.hr


Koruška Katolička crkva odbila je molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga zbog toga jer se ova misa politički instrumentalizira, priopćila je u petak tamošnja Katolička crkva.

- Misa na polju pored Bleiburga postala je dio manifestacije koja se politički instrumentalizira i dio je političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju povijesti, stoji u pismu koje je potpisao tajnik biskupije u Klangenfurtu monisnjor Engelbert Guggenberger.

Nadalje se navodi kako manifestacija na Lojbaškom polju pored Bleiburga šteti ugledu Katoličke crkve.

- Ukupna slika ove manifestacije šteti ugledu Katoličke crkve i mogla bi s pravom poslužiti kao osnova da se, u slučaju da se izda dozvola za održavanje mise, Katoličkoj crkvi u Koruškoj predbaci instrumantalizacija jedne mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkom svjetonazoru, stoji u priopćenju.

Kako se nadalje navodi u priopćenju, odluka o uskraćivanju dozvole za održavanje mise pored Bleiburga, koja je trebala biti održana 18. svibnja ove godine, donesena je nakon 'temeljne analize' skupa 2018. kao i 'brojnih razgovora' između predstavnika austrijske i hrvatske biskupske konferencije, u kojima su sudjelovali i vjernici hrvatske zajednice u Koruškoj kao i predstavnici austrijskih sigurnosnih organa.

- Analiza mise 2018. je pokazala da uvjeti za davanje dozvole, koje je prije toga postavio biskup Schwarz, u najvećoj mjeri nisu ispunjeni ili nisu mogli biti ispunjeni, stoji u priopćenju.

Iako se skup održava na privatnom posjedu, održavanje mise iziskuje dozvolu nadležne Katoličke crkve u Koruškoj.

Austrijska država se od prošle godine počela pojačano kritički odnositi prema skupu u Bleiburgu, na inicijativu nekoliko austrijskih zastupnika Europskog parlamenta. Nedavno je stupio na snagu i zakon koji zabranjuje ustaške simbole iz razdoblja Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

https://net.hr/danas/crna-kronika/drzava-povukla-drastican-potez-previse-je-prometnih-i-mrtvih-na-cestama-novi-zakon-predvida-stvarno-rigorozne-kazne/?utm_source=24sata&utm_medium=DirectNaslovnica&utm_campaign=RazmjenaPrometa#

Izazivanje prometne nesreće, uz nepoštivanje prometnih pravila ili alkoholizirano stanje, te smrt sudionika nesreće zbog nepoštivanja pravila od sada će se kažnjavati znatno oštrije

Izazove li vozač prometnu nesreću u kojoj smrtno strada jedna ili više osoba čeka ga kazna od tri do 15 godina zatvora. Nova je to odredba Kaznenog zakona koji je na snagu stupio početkom ove godine.

Po istom tom zakonu sve prometne nesreće sa smrtnom posljedicom prouzročene s neizravnom namjerom, dakle zbog grubog kršenja prometnih propisa, sudit će se na Županijskom sudu, piše Novi list navodeći kako je zakonodavac pooštrio kazne.

Vožnja pod utjecajem alkohola, grubo kršenje prometnih propisa u pogledu brzine kretanja, čime se prouzročila smrt druge osobe, kažnjavat će se kaznom zatvora do petnaest godina!
Prometne iz nehaja i dalje na općinskim sudovima

Prometne nesreće sa smrtnom posljedicom izazvane iz nehaja, kao i prometne nesreće u kojima su prouzročene teške tjelesne ozljede druge osobe ili je pričinjena imovinska šteta velikih razmjera i nadalje će biti predmetom suđenja na Općinskom sudu.

Inače, za prometne nesreće u kojima je izazvana smrt jedne ili više osoba ne tako davno, prije nešto više od petnaestak godina, sudilo se na Županijskom sudu, da bi potkraj devedesetih sva kaznena djela iz domene prometa bila “spuštena” na općinsku razinu.

No, očigledno je zakonodavac pooštrenim kaznama htio uputiti jasnu poruku svima onima koji učestalo grubo krše zakonske odredbe iz domene prometa i time jasno dati do znanja da će se rigoroznije kažnjavati teški prekršitelji, ali i recidivisti.

Novi list neslužbeno doznaje da su se neki od općinskih sudova u Hrvatskoj već i proglasili stvarno nenadležnim za sve slučajeve koji su obuhvaćeni zakonskom izmjenom.

www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/mia-begovic-za-srpske-medije-otkrila-nedostaje-li-joj-jugoslavija-procitajte-sto-je-rekla-1292155/
Mia Begović za srpske medije otkrila nedostaje li joj Jugoslavija: Pročitajte što je rekla
Autor: Dnevno
Subota, 16. ožujak 2019. u 19:48

Nije bila pretjerano izravna.

Hrvatska glumica Mia Begović u razgovoru za Kurir progovorila je među ostalim i o prostoru bivše Jugoslavije te odgovorila na pitanje da li joj isti nedostaje.

”Ne volim ljepiti etikete, pa ni da se meni lijepe. Ovo je Teatar na raskršću, ali evo Lukić je stigao iz Njemačke. Smatram da je odlično što festival ima internacionalnu komponentu, što su se ovdje izmiješali različiti jezici, umjetnički senzibiliteti, i mislim da nam jako nedostaje to da imamo više uvida, da više putujemo, da razmjenjujemo umjetničku energiju i iskustva jer samo tako možemo širiti vidike. To će potaknuti i nas same, kao intelektualna injekcija da i mi budemo što bolji, zanimljiviji i da što više možemo dati, ponuditi publici”, rekla je hrvatska glumica.

Valter (citat):www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/mia-begovic-za-srpske-medije-otkrila-nedostaje-li-joj-jugoslavija-procitajte-sto-je-rekla-1292155/
Mia Begović za srpske medije otkrila nedostaje li joj Jugoslavija: Pročitajte što je rekla
Autor: Dnevno
Subota, 16. ožujak 2019. u 19:48

Nije bila pretjerano izravna.

Hrvatska glumica Mia Begović u razgovoru za Kurir progovorila je među ostalim i o prostoru bivše Jugoslavije te odgovorila na pitanje da li joj isti nedostaje.

”Ne volim ljepiti etikete, pa ni da se meni lijepe. Ovo je Teatar na raskršću, ali evo Lukić je stigao iz Njemačke. Smatram da je odlično što festival ima  internacionalnu komponentu, što su se ovdje izmiješali različiti jezici, umjetnički senzibiliteti, i mislim da nam jako nedostaje to da imamo više uvida, da više putujemo, da razmjenjujemo umjetničku energiju i iskustva jer samo tako možemo širiti vidike. To će potaknuti i nas same, kao intelektualna injekcija da i mi budemo što bolji, zanimljiviji i da što više možemo dati, ponuditi publici”, rekla je hrvatska glumica.

Onome ko zna citati "izmedju redova" je sve sasvim jasno.

Mislim da je jasno, cak i onim drugima.


Valter

www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/kico-slabinac-progovorio-o-odnosu-s-titom-i-jovankom-otkrio-vrlo-zanimljive-detalje-1291326/

Kićo Slabinac progovorio o odnosu s Titom i Jovankom: Otkrio vrlo zanimljive detalje
Autor: Dnevno
Nedjelja, 17. ožujak 2019. u 10:42

Zanimljiva teorija poznatog glazbenika.

”Uvijek sam slobodno dijelio svoja mišljenja i stavove o politici i društvu. Nikad se nisam libio reći da sam Hrvat, ali nikad nisam bio nacionalist u negativnom smislu koji mrzi sve drugo. Nema tog čovjeka na svijetu koji mi ne može postati prijatelj, s kojim ne mogu surađivati, pružiti mu ruku. Zato su me uvijek i cijenili gdje god bih došao, ali i podvaljivali mi. Kad bih došao u Ameriku, rekli su da sam Titov agent, a kad bih se vratio iz Amerike pisali su da sam zabavljač ustaške emigracije. Nikad se nisam sramio reći što mislim, pa ni kad me Tito pitao”, otkrio je u razgovoru za 100posto Kićo Slabinac koji je za taj medij progovorio o mnogim zanimljivim temama te među ostalim i o svojem odnosu s Titom.

“Ja sam njemu četiri puta pjevao. Kad bi dolazio u svoju vilu u Baranji zvao nas je da mu dođemo svirati u dnevnom boravku. Nismo puno pričali, ali jednom me pitao što sam to pričao u štampi. A ja sam u jednom intervjuu rekao da mi je teško živjeti kao Hrvat pod hipotekom Jasenovca i teze da su Hrvati genocidni narod. Ja to nisam i smatram da se ne možemo svi stavljati pod istu kapu, to je apsurdno. Kao što ne možemo ni danas stavljati osam milijuna Srba pod istu kapu s onima koji su htjeli rat devedesetih. Tito me pitao što sam to pričao u novinama, ja sam mu odgovorio: ‘Sigurno su vam ovi vaši već rekli’, na što je on rekao: ‘Pa bogamu, zato ih i imam!’ Kad me protokol primijetio blizu njega, dotrčali su i rekli da moramo početi svirati, a Tito je rekao: ‘Pa vodite ga onda, ne držim ga ja.’ U tom trenutku nisam više znao gdje me vode – na svirku ili na Goli otok”, objasnio je Kićo koji se dotakao i odnosa s Jovankom,.

“Jovanka je voljela ‘Zbog jedne divne crne žene’ i cijela se rascvala kad sam to pjevao, valjda je mislila da pjevam o njoj pa je malo i zasuzila. U Titovom društvu uvijek je bilo ugodno, nismo puno pričali, ali stalno je imao neke provale i fore. Najveći problem bio mu je umiriti svoje pse koji su lajali i skakali kad bih ja počeo pjevati neke malo življe pjesme i kad bih se razbacao po dnevnom boravku. Kakav god da je bio, meni je bilo veliko priznanje da te jedna tako svjetska figura zove da mu pjevaš četiri puta”, kaže Kićo.

Sve je onada uzalud. Ako neko nije svestan sta se oko njega dogadja, nema smisla mu to ni objasnjavati.