ISLAND
2 posters
Stranica 1/1
ISLAND
http://www.dnevno.hr/vijesti/island-dosljedno-trpa-bankare-iza-resetaka-891677
Tako se to radi
Island dosljedno trpa bankare iza rešetaka.
Autor: V.P.
Utorak, 09. Veljača 2016. u 10:58
Island je, kao i druge države koje su imale snažnu prisutnost financijskih institucija, potrošio mnogo novca na bail-out sheme nakon izbijanja krize. Ali oni nisu tim bail-outovima izvukli bankare iz problema, već obične građane.
Dok se svjetska ekonomija još uvijek neuspješno oporavlja od velike krize 2008. godine, što im očito ne ide baš najbolje jer je nova kriza već ovdje, većina onih bankara koji su tu krizu i kolaps tržišta izazvali, i dalje ubiru ogromne plaće i još veće bonuse, sa mikroskopskim ili nikakvim posljedicama za sebe zbog počinjenih (ne)djela.
Osim na Islandu. U državi koja je bila među najteže pogođenima financijskim krahom 2008. godine, upravo je i 29. bankar po redu završio osuđen na zatvorsku kaznu. Bivši predsjednik uprave Glitnir banke i još dvojica njegovih kolega iz gornjeg menadžmenta, osuđeni su netom prije Božića na zatvorske kazne u trajanju do pet godina radi manipulacije tržištem i kršenja fiducijarnih dužnosti.
Island je, kao i druge države koje su imale snažnu prisutnost financijskih institucija, potrošio mnogo novca na bail-out sheme nakon izbijanja krize. Ali oni nisu tim bail-outovima izvukli bankare iz problema, već obične građane oprostivši im hipotekarne dugove koji su prelazili 110% stvarne vrijednosti neketnine koja je vezana uz zajam. Nisu dopustili da građani propadnu – dopustili su da propadnu banke.
U međuvremenu se velike američke i gotovo sve ostale svjetske banke, i dalje izvlače sa kriminalnim djelovanjem na način da plate financijsku kaznu zbog svojih nepodopština, a bit će kako su te kazne uračunali u svoje troškove poslovanja kada primjerice, u Goldman Sachsu izjavljuju kako su zadovoljni najnovijom nagodbom prema kojoj su dužni platiti 5,1 milijardu dolara kazne.
I tako Goldman Sachs i dalje sumnjive poslove sklapa, kao i Citigroup, JPMorgan Chase & Co., Bank of America, Deutsche Bank i ostali too-big-to-fail(jail?) financijski giganti. Da su na Islandu, njihove glavešine ne bi tako jeftino izmakle kojoj godinici iza rešetaka. Možda čak i kojem desetljeću, s obzirom koliku su štetu napravili.
Autor: V.P.
Utorak, 09. Veljača 2016. u 10:58
Tako se to radi
Island dosljedno trpa bankare iza rešetaka.
Autor: V.P.
Utorak, 09. Veljača 2016. u 10:58
Island je, kao i druge države koje su imale snažnu prisutnost financijskih institucija, potrošio mnogo novca na bail-out sheme nakon izbijanja krize. Ali oni nisu tim bail-outovima izvukli bankare iz problema, već obične građane.
Dok se svjetska ekonomija još uvijek neuspješno oporavlja od velike krize 2008. godine, što im očito ne ide baš najbolje jer je nova kriza već ovdje, većina onih bankara koji su tu krizu i kolaps tržišta izazvali, i dalje ubiru ogromne plaće i još veće bonuse, sa mikroskopskim ili nikakvim posljedicama za sebe zbog počinjenih (ne)djela.
Osim na Islandu. U državi koja je bila među najteže pogođenima financijskim krahom 2008. godine, upravo je i 29. bankar po redu završio osuđen na zatvorsku kaznu. Bivši predsjednik uprave Glitnir banke i još dvojica njegovih kolega iz gornjeg menadžmenta, osuđeni su netom prije Božića na zatvorske kazne u trajanju do pet godina radi manipulacije tržištem i kršenja fiducijarnih dužnosti.
Island je, kao i druge države koje su imale snažnu prisutnost financijskih institucija, potrošio mnogo novca na bail-out sheme nakon izbijanja krize. Ali oni nisu tim bail-outovima izvukli bankare iz problema, već obične građane oprostivši im hipotekarne dugove koji su prelazili 110% stvarne vrijednosti neketnine koja je vezana uz zajam. Nisu dopustili da građani propadnu – dopustili su da propadnu banke.
U međuvremenu se velike američke i gotovo sve ostale svjetske banke, i dalje izvlače sa kriminalnim djelovanjem na način da plate financijsku kaznu zbog svojih nepodopština, a bit će kako su te kazne uračunali u svoje troškove poslovanja kada primjerice, u Goldman Sachsu izjavljuju kako su zadovoljni najnovijom nagodbom prema kojoj su dužni platiti 5,1 milijardu dolara kazne.
I tako Goldman Sachs i dalje sumnjive poslove sklapa, kao i Citigroup, JPMorgan Chase & Co., Bank of America, Deutsche Bank i ostali too-big-to-fail(jail?) financijski giganti. Da su na Islandu, njihove glavešine ne bi tako jeftino izmakle kojoj godinici iza rešetaka. Možda čak i kojem desetljeću, s obzirom koliku su štetu napravili.
Autor: V.P.
Utorak, 09. Veljača 2016. u 10:58
"Pirati" pobedjuju...
http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/nije-sala-velike-su-sanse-da-ce-island-u-subotu-preuzeti-gusari---454631.html
Izlazne ankete govore da je svakom petom Islanđaninu na vrh glave političara kakve ih sada znaju.
Nije šala: Velike su šanse da će Island u subotu preuzeti gusari!
Piratska stranka (Stranka gusara, može i tako) do prije četiri godine nije ni postojala, no u subotu bi doista mogla preuzeti Island. Ne šalimo se, stranka upravo takvog naziva uživa zavidno povjerenje Islanđana, te posljednje izlazne ankete govore da bi gusari u subotu na općim izborima mogli doći na vlast.
Gusare prema spomenutim anketama podržava 22,6% stanovništva, više nego bilo koju drugu stranku, te taj podatak kristalno jasno dočarava koliko se islandski narod zasitio političkoga mainstreama.
Tko su ti gusari i što žele
Stranku je 24. studenog 2012. godine osnovala Birgitta Jónsdóttir, web dizajnerica i nekadašnja aktivistica vezana uz WikiLeaks. Inspiraciju je našla u starijoj "švedskoj sestri" stvorenoj u siječnju 2006. godine, koju je osmislio Richard Falkvinge u namjeri da provede reformu internetskih autorskih prava.
Tako stoji i na stranici stranke, na kojoj se u nastavku ističe da "pirati" danas djeluju u više od 60 država te da je osnova njihovog političkoga djelovanja zaštita i poboljšanje ljudskih prava, što uključuje slobodu govora i pravo na privatnost.
"Temeljna načela islandske Piratske stranke su borba za izravnu demokraciju, transparentnost, građanska prava, pravo na samoodređenje, javni pristup informacijama i odgovorno donošenje odluka", stoji između ostalog u programu stranke, u kojoj odlučno odbijaju ideju o pripadnosti ljevici ili desnici.
Dapače, gusari sebe opisuju kao radikalni pokret koji kombinira najbolje iz ideološki suprotstavljenih političkih spektara, odnosno kao početak reforme koju, tako barem vjeruju, zapadnjačka demokracija očajno treba.
"Nismo tu da bismo preuzeli vlast, već da bismo je distribuirali. Želja nam je urediti sistem tako da građani imaju daleko veći upliv u demokratske procese, navode pirati, koji Island žele pretvoriti u, tako najavljuju, "Švicarsku od bitova", zemlju oslobođenu od digitalnog njuškanja.
Također, pobijede li na izborima, Edwardu Snowdenu misle ponuditi novi dom, dok je za njih pitanje ulaska u Europsku uniju nešto o čemu treba odlučivati narod putem referenduma.
Mogu li potrajati?
Podsjetimo, tek što se Island doveo u red nakon gospodarskog sloma 2008. godine i sukoba s bankama, državu je početkom travnja potresla još jedna velika afera.
Tada je premijer Sigmundur Gunnlaugsson podnio ostavku jer je spomenut u Panamskim dokumentima, odnosno u kontekstu skrivanja novca u poreznim oazama.
Upravo stoga analitičari vjeruju da pirati jašu na valu novog populizma, odnosno na valu nepovjerenja u klasične, tradicionalne političare.
Je li tome doista tako, hoće li "pirati" s vremenom ipak nestati s scene otkrit će nam budućnost, sadašnjost govori da bez njih nove vlade neće biti, sve da ih u posljednji trenutak i pretekne Stranka za nezavisnost koja prema anketama uživa oko 20% podrške birača.
A možda je i stvarno došlo vrijeme za temeljite promjene, za neki novi poredak. Birgitta Jónsdóttir u to silno vjeruje, prema njezinim riječima sve se strukture urušavaju, bez obzira govorimo li o edukacijskim, monetarnim, korporacijskim, političkim...
Izlazne ankete govore da je svakom petom Islanđaninu na vrh glave političara kakve ih sada znaju.
Nije šala: Velike su šanse da će Island u subotu preuzeti gusari!
Piratska stranka (Stranka gusara, može i tako) do prije četiri godine nije ni postojala, no u subotu bi doista mogla preuzeti Island. Ne šalimo se, stranka upravo takvog naziva uživa zavidno povjerenje Islanđana, te posljednje izlazne ankete govore da bi gusari u subotu na općim izborima mogli doći na vlast.
Gusare prema spomenutim anketama podržava 22,6% stanovništva, više nego bilo koju drugu stranku, te taj podatak kristalno jasno dočarava koliko se islandski narod zasitio političkoga mainstreama.
Tko su ti gusari i što žele
Stranku je 24. studenog 2012. godine osnovala Birgitta Jónsdóttir, web dizajnerica i nekadašnja aktivistica vezana uz WikiLeaks. Inspiraciju je našla u starijoj "švedskoj sestri" stvorenoj u siječnju 2006. godine, koju je osmislio Richard Falkvinge u namjeri da provede reformu internetskih autorskih prava.
Tako stoji i na stranici stranke, na kojoj se u nastavku ističe da "pirati" danas djeluju u više od 60 država te da je osnova njihovog političkoga djelovanja zaštita i poboljšanje ljudskih prava, što uključuje slobodu govora i pravo na privatnost.
"Temeljna načela islandske Piratske stranke su borba za izravnu demokraciju, transparentnost, građanska prava, pravo na samoodređenje, javni pristup informacijama i odgovorno donošenje odluka", stoji između ostalog u programu stranke, u kojoj odlučno odbijaju ideju o pripadnosti ljevici ili desnici.
Dapače, gusari sebe opisuju kao radikalni pokret koji kombinira najbolje iz ideološki suprotstavljenih političkih spektara, odnosno kao početak reforme koju, tako barem vjeruju, zapadnjačka demokracija očajno treba.
"Nismo tu da bismo preuzeli vlast, već da bismo je distribuirali. Želja nam je urediti sistem tako da građani imaju daleko veći upliv u demokratske procese, navode pirati, koji Island žele pretvoriti u, tako najavljuju, "Švicarsku od bitova", zemlju oslobođenu od digitalnog njuškanja.
Također, pobijede li na izborima, Edwardu Snowdenu misle ponuditi novi dom, dok je za njih pitanje ulaska u Europsku uniju nešto o čemu treba odlučivati narod putem referenduma.
Mogu li potrajati?
Podsjetimo, tek što se Island doveo u red nakon gospodarskog sloma 2008. godine i sukoba s bankama, državu je početkom travnja potresla još jedna velika afera.
Tada je premijer Sigmundur Gunnlaugsson podnio ostavku jer je spomenut u Panamskim dokumentima, odnosno u kontekstu skrivanja novca u poreznim oazama.
Upravo stoga analitičari vjeruju da pirati jašu na valu novog populizma, odnosno na valu nepovjerenja u klasične, tradicionalne političare.
Je li tome doista tako, hoće li "pirati" s vremenom ipak nestati s scene otkrit će nam budućnost, sadašnjost govori da bez njih nove vlade neće biti, sve da ih u posljednji trenutak i pretekne Stranka za nezavisnost koja prema anketama uživa oko 20% podrške birača.
A možda je i stvarno došlo vrijeme za temeljite promjene, za neki novi poredak. Birgitta Jónsdóttir u to silno vjeruje, prema njezinim riječima sve se strukture urušavaju, bez obzira govorimo li o edukacijskim, monetarnim, korporacijskim, političkim...
Stranica 1/1
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Sun Mar 17, 2024 1:07 am by Valter
» DOKAZI, CEGA ....
Sat Jan 20, 2024 10:57 pm by Valter
» "KUD PLOVI OVAJ BROD?"
Mon Jan 15, 2024 12:48 am by Valter
» DALI ZNATE ZA OVO?
Sat Jan 06, 2024 1:01 am by Valter
» TKO SNOSI NAJVEĆU ODGOVORNOST?
Mon Dec 25, 2023 11:43 pm by Valter
» KRIVI SMO MI!
Mon Dec 25, 2023 12:38 am by Valter
» ISTORIJA JUGOSLAVIJE
Tue Nov 28, 2023 11:15 pm by Valter
» GOVORI DRUGA TITA
Tue Nov 28, 2023 10:48 pm by Valter
» TEžINA LANACA(BORIS MALAGURSKI)
Tue Nov 28, 2023 10:40 pm by Valter