ARGENTINA

http://www.globalcir.com/vest/4692


Kako napreduje Demokratija u svetu?

Procitajte i zakljucite i sami.


TEŠKI DANI ZA ARGENTINSKE RADNIKE: Macrijeve neoliberalne reforme ostavile 40.000 radnika bez posla


Jedan od vodećih argentinskih sindikata je prošlog utorka objavio izveštaj u kojem tvrdi da je najmanje 40.000 radnika u javnom i privatnom sektoru otpušteno od decembra, kada je nova desničarska vlada, predvođena predsjednikom Maurisiom Makrijem, stupila na vlast.

Oko 19.000 radnika je otpušteno u javnom sektoru, a oko 22.500 u privatnom. Polovina od toga je radila u građevinskom sektoru, saopštava Radnički savez Argentine. U istom saopštenju se navodi da njihove statistike nisu niti konačne niti precizne jer su neka od otpuštanja poništena na sudu.
Sindikat ocjenjuje ovaj potez kao „napad preduzetnika protiv zaposlenih, koji vlada podržava i ohrabruje” sa ciljem da se „znatno umanje troškovi za radnu snagu”.

Sindikati trenutno pregovaraju sa vladom i preduzetnicima o godišnjem regulisanju nadnica sa ciljem da se one prilagode visokoj stopi inflacije (oko 20 %), pa samim tim i visokim troškovima preživljavanja. Sindikalni predstavnici traže povećanje od 30 do 45 %, a vlada odbija cifre više od 20 do 25 %.

U međuvremenu, cijene osnovnih namirnica i struje su drastično povećane u proteklih nekoliko nedjelja, kao posljedica Makrijeve odluke da devalvira lokalnu valutu. Sa jedne strane, to je automatski povećalo cijene uvozne robe i počelo da vrši pritisak na inflaciju (očekuje se da bude 35 % tokom 2016. godine), a sa druge strane, cijene električne energije će rasti prilikom usklađivanja sa stopom inflacije, što znači povećanje od preko 200 % za račune za struju.

Prema izjavi Luisa Kamposa, sindikati navode da je talas otpuštanja deo strategije vlade i preduzetnika da „stvore [atmosferu] straha radi slabljenja zajedničkog delovanja”. Tome je dodao da sindikalne organizacije planiraju da narednih nedelja odgovore centralizovanim akcijama.
Masovni otkazi uključuju 120 članova osoblja predsedničke palate, preko 2.000 članova osoblja Senata, 600 zaposlenih u Kulturnom centru Kirčner, 150 radnika kabineta i desetine radnika na infrastrukturi i komunikacijama. Ni Centralna banka nije bila pošteđena kao ni vojska – iz banke je otpušteno 50, a iz vojske 140 radnika. U provinciji Buenos Aires oko 4.500 radnika javnog sektora je otpušteno u opštini La Plata, 1.000 u Kilmesu i oko 300 u Lanusu.

Osim otpuštanja, Makrijeve odluke da poveća cijene električne energije, suzbije zakon o medijima, smanji davanja za obrazovanje, pojača cenzuru, kao i da vlada putem dekreta, između ostalog, izazvale su bijes i talas protesta protiv desničarske politike koju vodi.

Ko je Mauricio Macri?

Mauricio Macri, dugogodišnji tajkun i bivši gradonačelnik Buenos Airesa, bio je direktor očevog korporativnog konglomerata 'Socma' još u mlađoj dobi. Macrisi su jedna od najbogatijih argentinskih obitelji, a Socma je bila među tvrtkama koje se izravno imale koristi od diktature.

Godine 1973., prije nego je vojnim udarom 1976. godine zbačena civilna Peronistička  vlada predsjednika Maria Estela de Perona i instalirana diktatura, Socma je svome  vlasništvu imala sedam tvrtki. Nakon deset godina diktature, 1983., Socma korporativno carstvo se proširilo na 46 tvrtki.

Među 'Socma' tvrtkama su i desetine onih koje su ekonomski koristile obitelji Macri kroz pružanje  usluga diktatorskom režimu, kao što su tvrtka za gospodarenje čvrstim otpadom 'Manliba', privatizirana pod diktaturom 1979. i poštanska tvrtka 'Argentino Correro', kasnije nacionalizirana 2003. godine za vrijeme bivšeg predsjednika Nestora Kirchnera.

Macri je također pokazao svoje simpatije za korporativne suučesnike u nasilnoj diktaturi ranije ove godine, kada su se on i njegova stranka usprotivili vladinim mjerama kojima se trebao skinuti imunitet podržavateljima diktature, te ih dovesti pred sud.


Argentinski parlament odlučio je u septembru pokrenuti istragu kojom bi se došlo do saznanja koji su ljudi i kompanije i na koje načine sudjelovali u zločinima počinjenim u periodu 1976-1983. Iako je zakon usvojen ogromnom većinom glasova 170:14, Macri i njegova partija Republikanski prijedlog  činili su manjinu protivnika ovom zakonu.

U, od strane SAD-a podržanom, tzv.'Prljavom ratu' nestalo je između 7.000 i 30.000 ljudi u Argentini pod diktatorskim režimom.

Argentinska desničarski list La Nacion, koji je podržavao diktaturu, pozdravio je Macrijevu izbornu pobjedu videći je kao signalizaciju kraja "osvete" za godine diktature.

"Želja za osvetom trebala bi biti pokopana jednom za svagda", rekao je La Nacion uvodniku u ponedjeljak, dan nakon Macrijeve pobjede na izborima. Uredništvo je pod  "kulturom osvete" mislilo na vlade Nestora Kirchner i Cristine Fernandez u svezi s njihovim naporima da traže istinu i pravdu za zločina iz perioda diktature, uključujući Kirchnerov zakon iz 2003, koji predviđa ukidanje amnestije za zločine protiv čovječnosti.

Macrijev izbor je prva pobjeda desničarskih poslovnih elita na slobodnim izborima, a ne državnim udarom, kako je ranije bivalo. On će biti treći „neperonistički“ predsjednik u periodu od tri decenije otkako je okončana diktatura u Argentini.