IZ FRANCUSKE
2 posters
SFRJ4EVER :: EVROPA I SVET :: EU
Stranica 1/3
Stranica 1/3 • 1, 2, 3
IZ FRANCUSKE
Jedan francuski pisac (na zalost se nesecam imena) libiskog porekla je napisao knjigu o Gadafiju.
Napali su ga mnogi odmah da (u toj knjizi) skoro stiti jednog "tirana."
Pisac je izmedju ostalog odgovorio:"....mi moramo prvo da stvorimo drustvo sposobno za demokratski sistem....."( moj slobodan prevod).
Licno smatram da je to upravo poenta.
Nemoze se gradjanstvo preko noci prebaciti iz jednog drustvenog uredjenja u drugo a da to nema posledice po te gradjane a i po celu njihovu okolinu.
Trebalo bi vec da se shvati da se sa silom nemoze dugorocno nista dobro ostvariti.
Sila samo proizvodi jos vise sile i sa "jedne" i sa "druge" strane.
Na zalost se iz prilozenog dobija utisak da mnogi ljudi nemogu bez sile.
A drugi jedva cekaju da upotrebe silu.
Dok treci tu silu podrzavaju da se vise sila ne ponovi.
Licno smatram da je vreme da se inteligencija ukljuci i prestane stalno da ide "korak" unazad.
Dosadasnje iskustvo je pokazalo da to samo koristi sili,a ne (kako inteligencija misli) miru.
Valter
Napali su ga mnogi odmah da (u toj knjizi) skoro stiti jednog "tirana."
Pisac je izmedju ostalog odgovorio:"....mi moramo prvo da stvorimo drustvo sposobno za demokratski sistem....."( moj slobodan prevod).
Licno smatram da je to upravo poenta.
Nemoze se gradjanstvo preko noci prebaciti iz jednog drustvenog uredjenja u drugo a da to nema posledice po te gradjane a i po celu njihovu okolinu.
Trebalo bi vec da se shvati da se sa silom nemoze dugorocno nista dobro ostvariti.
Sila samo proizvodi jos vise sile i sa "jedne" i sa "druge" strane.
Na zalost se iz prilozenog dobija utisak da mnogi ljudi nemogu bez sile.
A drugi jedva cekaju da upotrebe silu.
Dok treci tu silu podrzavaju da se vise sila ne ponovi.
Licno smatram da je vreme da se inteligencija ukljuci i prestane stalno da ide "korak" unazad.
Dosadasnje iskustvo je pokazalo da to samo koristi sili,a ne (kako inteligencija misli) miru.
Valter
Re: IZ FRANCUSKE
http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/povijesna-odluka-francuska-glasovala-protiv-sankcija-rusiji-917907
I Francuska je progledala
POVIJESNA ODLUKA: Francuska glasovala PROTIV sankcija RUSIJI!
Autor: Z. K.
Subota, 30. Travanj 2016. u 15:54
Francuska okreće leđa EU
“Ovo je povijesno glasovanje. Ovo je prva država koja se izjasnila za ukidanje sankcija”, rekao je autor inicijative, supredsjednik udruge “Francusko-ruski dijalog” i član Odbora za vanjske poslove Thierry Mariani. Naime, zastupnici francuske Narodne skupštine većinom glasova usvojili su rezoluciju kojom pozivaju svoju Vlada poziva da glasuje protiv sankcija Rusiji, prenosi RIA Novosti. U glasovanju je sudjelovalo 98 zastupnika donjeg doma parlamenta – za je glasovalo 55 zastupnika, dok je njih 50 bilo protiv. Rezoluciju su uglavnom podržali zastupnici iz stranke Republikanci. Ova rezolucija je savjetodavnog karaktera i ne obvezuje vlasti na konkretne korake. Njezini autori mole Pariz da prepozna “potpunu neučinkovitost” sankcija, koje štete francuskim interesima. Mariani i njegovi pristaše također su pozvali na ukidanje individualnih sankcija protiv ruskih parlamentaraca, s obzirom na to da ta mjera samo komplicira razvoj bilateralnih odnosa i uništava dijalog. Osim toga, zastupnici trebaju započeti pregovore s Moskvom o ukidanju embarga na poljoprivredne proizvode. Krajem lipnja na summitu EU-a održat će se rasprava o sankcijama protiv Ruske Federacije.
I Francuska je progledala
POVIJESNA ODLUKA: Francuska glasovala PROTIV sankcija RUSIJI!
Autor: Z. K.
Subota, 30. Travanj 2016. u 15:54
Francuska okreće leđa EU
“Ovo je povijesno glasovanje. Ovo je prva država koja se izjasnila za ukidanje sankcija”, rekao je autor inicijative, supredsjednik udruge “Francusko-ruski dijalog” i član Odbora za vanjske poslove Thierry Mariani. Naime, zastupnici francuske Narodne skupštine većinom glasova usvojili su rezoluciju kojom pozivaju svoju Vlada poziva da glasuje protiv sankcija Rusiji, prenosi RIA Novosti. U glasovanju je sudjelovalo 98 zastupnika donjeg doma parlamenta – za je glasovalo 55 zastupnika, dok je njih 50 bilo protiv. Rezoluciju su uglavnom podržali zastupnici iz stranke Republikanci. Ova rezolucija je savjetodavnog karaktera i ne obvezuje vlasti na konkretne korake. Njezini autori mole Pariz da prepozna “potpunu neučinkovitost” sankcija, koje štete francuskim interesima. Mariani i njegovi pristaše također su pozvali na ukidanje individualnih sankcija protiv ruskih parlamentaraca, s obzirom na to da ta mjera samo komplicira razvoj bilateralnih odnosa i uništava dijalog. Osim toga, zastupnici trebaju započeti pregovore s Moskvom o ukidanju embarga na poljoprivredne proizvode. Krajem lipnja na summitu EU-a održat će se rasprava o sankcijama protiv Ruske Federacije.
Le Pen protiv EU,zato joj skinuše imunitet!
Slaven: komentar modifikovan dana: Thu Mar 02, 2017 9:34 pm; prepravljeno ukupno 1 puta
Komentarisanje...
NIJE RESENJE RUSENJE
Resenje je pronalazenje zajednickog izlaza iz krize u kojoj se nalazi EU.
Samo se postavlja pitanje dali je gospodji LE PEN interes drzava ili svoj uspon?
Sve neki politicari koji gledaju licne interese.
Ko ce i kada poceti da misli na gradjane???
Valter
Resenje je pronalazenje zajednickog izlaza iz krize u kojoj se nalazi EU.
Samo se postavlja pitanje dali je gospodji LE PEN interes drzava ili svoj uspon?
Sve neki politicari koji gledaju licne interese.
Ko ce i kada poceti da misli na gradjane???
Valter
Re: IZ FRANCUSKE
http://www.xxzmagazin.com/zivjela-francuska-slobodna-i-jaka
Živjela Francuska, slobodna i jaka
XXZ magazin
Vaš tata će biti strijeljan jer je htio da naša draga Francuska bude slobodna i sretna. Napuštam vas u času kad jedva poznajete život, ali vam ostavljam mamu koja je puna dobrote i ljubavi. Ona će vam znati iskazivati svu ljubav, na koju vi imate pravo, i ona će vas voditi da postanete dobri Francuzi, tako da bi i vaš otac mogao biti ponosan. Znajte da dati život za zemlju nije samo žrtva nego i najbolji dokaz nade da će naša domovina jednoga dana biti potpuno slobodna i sretna.
Marcel Bertone
stupio u partizane 1. listopada 1941., strijeljan 17. travnja 1942. godine u 22 godini života.
17. travnja 1942.
(Svojoj kćeri)
Mala moja Helen, kad budeš čitala ovo pismo, tvoj će mladi mozak sigurno već počinjati da razumijeva život. Žalit ćeš, što uza se nemaš oca, koji bi tebe i tvoju majčicu učinio sretnom. Moja Helene, treba da saznaš jednog dana, zašto je tvoj otac umro u dvadeset i drugoj godini, zašto se žrtvovao, zašto je izgledalo da te ostavio. Volio sam te najvećom očinskom ljubavlju, što je čovjek može osjećati. Sanjao sam lijepe sne o tvojoj budućnosti: ja ih više ne mogu ostvariti, ali imam povjerenja u tvoju majčicu, koja će me znati zamjeniti. Mala moja Helene, sad su dva sata, a u četiri moram biti pripravan, kad će nas povesti na streljanje. Čuj i poštuj ove moje želje:
1. U svemu što budeš u životu radila poštuj svoju majku, poštuj uspomenu na svog oca.
2. Nauči shvaćati razloge zbog kojih sam poginuo.
3. Nauči upoznati ljude koji te okružuju i cijeni ih prema onome što vidiš da rade, a ne prema onome što ti govore.
4. Imaj volju i ambiciju da uspiješ u životu. Znaj se žrtvovati za plemenite i uzvišene stvari. Ne daj se smesti tobožnjim dokazima da je tvoja žrtva uzaludna, nepotrebna.
5. Hrabri majčicu svojim poštenim vladanjem, nemoj joj zadavati nepotrebnih briga. Pomaži joj svim svojim snagama, jer je njen život bio pun gorkih i tragičnih boli.
6. Ako u životu ne upoznaš bogatstvo, utješi se i znaj da u njemu nije izvor prave sreće.
7. Uzmi za muža poštenog radnika. Izaberi plemenita, nježna, marljiva čovjeka, koji će znati da te voli.
Kćeri moja, grlim te u mislima. Nisu mi dozvolili da vas vidim. Nije li tako možda i bolje? Nemoj prigibati glavu zato što je tvoj tata strijeljan.
Zbogom, Helena, tvoj je tata umro s poklikom: “Živjela Francuska!"
Napisano u zatvoru “la Sante" 17. travnja 1942. na dan mog pogubljenja
Alfred Dequeant
rođen 10. prosinca, streljan 23. listopada 1943. u Mont-Valerienu
Fresnes, subota 23. listopada 1943.
(Svojim roditeljima)
Devet sati je. Upravo su nam javili da je naša molba za pomilovanje odbijena.
Dragi roditelji, sestre i nećakinje, molim vas da zaista budete hrabri; znam da će vaša bol biti vrlo teška i vrlo duboka, a jedina je nada za nas i u nama da ova žrtva nije i neće biti uzaludna.
Htio bih vam reći da vas molim da mi oprostite što vam zadajem taj bol jer, što se mene tiče, ja ništa ne žalim i opet bih učinio isto, kad bih mogao.
Draga moja majko, nadam se da ceš biti vrlo hrabra, a i ti, dragi oče, i da će vam moje sestre biti dobre; one su sjajne, i ne bojim se da ću se u njima prevariti. Zbogom majko, oče, Julietto, Germaino, Armando, Monique, svi koje volim, zbogom moj dragi brate Pierre. Živjela Francuska, slobodna, jaka, sretna i nepobijeđena!
Vaš sin Alfred Dequeant
Živio narod koji se bori!
Pierre Lamande
inženjer agronomije, partizanski potpukovnik, streljan 6. listopada 1943. u Mont-Valerienu
Fresnes, 6. listopada 1943.
Draga moja dječice, vaš tata vam šalje ovo posljednje pismo moleći vašu dragu mamu da vam ga pročita kad budete veći.
Vaš tata će biti strijeljan, jer je htio da naša draga Francuska bude slobodna i sretna. Napuštam vas u času kad jedva poznajete život, ali vam ostavljam mamu koja je puna dobrote i ljubavi. Ona će vam znati iskazivati svu ljubav, na koju vi imate pravo, i ona će vas voditi da postanete dobri Francuzi, tako da bi i vaš otac mogao biti ponosan.
Znajte da dati život za zemlju nije samo žrtva nego i najbolji dokaz nade da će naša domovina jednoga dana biti potpuno slobodna i sretna.
Draga moja mala Anna-Marija, dobro te poznajem i znam da ti nisi samo lijepa devojčica, nego i da svoga tatu mnogo ljubiš. On ti je to uzvraćao, mila moja. Molim te da mnogo voliš svoju majčicu, da joj pomažeš svim svojim malim snagama, jer će njezin zadatak biti težak.
Moj dragi mali Francois, ostavio sam te kad još nisi ni prohodao, ali si već tad pokazivao da me mnogo voliš. Znam da si pametan i hrabar i da ćeš doskora biti dostojan da budeš glava naše drage male obitelji.
Dragi moj Jeane, vidio sam te samo jedanput, ali sam vidio da ćeš biti lijep i pametan dječak. Molim te da utješiš svoju majčicu svojim smiješkom i poljupcima i da brzo narasteš tijelom i pameću.
Moja draga dječice, ostavljam vas veoma mlade, ali vam ostavljam najbolju dužnost: da budete djeca, dostojna čovjeka, koji je htio da se bori sve do konca da biste vi bili sretni.
Budite hrabri, dragi mališani moji, vaš tata vas svim svojim srcem grli i želi vam sretan i slobodan život, koji vam je on htio dati.
Tata
Photo: AFP
Jacques Baudry
jedan od pet đaka gimnazije Buffon, uhapšen 10. ožujka 1942.
Fresnes, ponedeljak, 8. veljače 1943.
Jadni i mili moji roditelji,
oduzet će mi život koji ste mi dali i do kojega sam toliko držao. To je neizrecivo teško i za mene i za vas. Ostanite hrabri, naročito moja majčica, koju grlim od svega svog jadnog srca.
Jadni i dragi moji! Vi znate da sam prihvatio borbu. Bit ću hrabar do kraja. Rat će brzo svršiti. Vi ćete ipak biti sretni u miru, zahvaljujući to malo i meni. Hoću da se vratim u D... da budem uz djeda i baku. Želio sam još živjeti da bih vas još mnogo volio. Ali, na žalost, ne mogu! Gorkog li iznenađenja!
Čitao sam novine. Mi umiremo, a pobjeda je tu. Pogubit će nas danas u 11 sati. Mislit ću na vas, na Nicolu. Ah, gdje su naši lijepi planovi za budućnost! Neka ona ne zaboravi ni mene, ni moje roditelje! Ali neka svakako njen život teče dalje, neka uživa svoju mladost!
Tata, mama, ljubljeni moji, koji ste me toliko voljeli, zbogom! Grlim vas jako svo troje. Budite hrabri! Živite! Ljubim vas najnježnije zauvijek!
Zbogom tata, mama! Zbogom, Nicole!
Vaš Jacques
Živjela Francuska!
*Iz knjige “Pisma strijeljanih”, Zora, Zagreb, 1950
Živjela Francuska, slobodna i jaka
XXZ magazin
Vaš tata će biti strijeljan jer je htio da naša draga Francuska bude slobodna i sretna. Napuštam vas u času kad jedva poznajete život, ali vam ostavljam mamu koja je puna dobrote i ljubavi. Ona će vam znati iskazivati svu ljubav, na koju vi imate pravo, i ona će vas voditi da postanete dobri Francuzi, tako da bi i vaš otac mogao biti ponosan. Znajte da dati život za zemlju nije samo žrtva nego i najbolji dokaz nade da će naša domovina jednoga dana biti potpuno slobodna i sretna.
Marcel Bertone
stupio u partizane 1. listopada 1941., strijeljan 17. travnja 1942. godine u 22 godini života.
17. travnja 1942.
(Svojoj kćeri)
Mala moja Helen, kad budeš čitala ovo pismo, tvoj će mladi mozak sigurno već počinjati da razumijeva život. Žalit ćeš, što uza se nemaš oca, koji bi tebe i tvoju majčicu učinio sretnom. Moja Helene, treba da saznaš jednog dana, zašto je tvoj otac umro u dvadeset i drugoj godini, zašto se žrtvovao, zašto je izgledalo da te ostavio. Volio sam te najvećom očinskom ljubavlju, što je čovjek može osjećati. Sanjao sam lijepe sne o tvojoj budućnosti: ja ih više ne mogu ostvariti, ali imam povjerenja u tvoju majčicu, koja će me znati zamjeniti. Mala moja Helene, sad su dva sata, a u četiri moram biti pripravan, kad će nas povesti na streljanje. Čuj i poštuj ove moje želje:
1. U svemu što budeš u životu radila poštuj svoju majku, poštuj uspomenu na svog oca.
2. Nauči shvaćati razloge zbog kojih sam poginuo.
3. Nauči upoznati ljude koji te okružuju i cijeni ih prema onome što vidiš da rade, a ne prema onome što ti govore.
4. Imaj volju i ambiciju da uspiješ u životu. Znaj se žrtvovati za plemenite i uzvišene stvari. Ne daj se smesti tobožnjim dokazima da je tvoja žrtva uzaludna, nepotrebna.
5. Hrabri majčicu svojim poštenim vladanjem, nemoj joj zadavati nepotrebnih briga. Pomaži joj svim svojim snagama, jer je njen život bio pun gorkih i tragičnih boli.
6. Ako u životu ne upoznaš bogatstvo, utješi se i znaj da u njemu nije izvor prave sreće.
7. Uzmi za muža poštenog radnika. Izaberi plemenita, nježna, marljiva čovjeka, koji će znati da te voli.
Kćeri moja, grlim te u mislima. Nisu mi dozvolili da vas vidim. Nije li tako možda i bolje? Nemoj prigibati glavu zato što je tvoj tata strijeljan.
Zbogom, Helena, tvoj je tata umro s poklikom: “Živjela Francuska!"
Napisano u zatvoru “la Sante" 17. travnja 1942. na dan mog pogubljenja
Alfred Dequeant
rođen 10. prosinca, streljan 23. listopada 1943. u Mont-Valerienu
Fresnes, subota 23. listopada 1943.
(Svojim roditeljima)
Devet sati je. Upravo su nam javili da je naša molba za pomilovanje odbijena.
Dragi roditelji, sestre i nećakinje, molim vas da zaista budete hrabri; znam da će vaša bol biti vrlo teška i vrlo duboka, a jedina je nada za nas i u nama da ova žrtva nije i neće biti uzaludna.
Htio bih vam reći da vas molim da mi oprostite što vam zadajem taj bol jer, što se mene tiče, ja ništa ne žalim i opet bih učinio isto, kad bih mogao.
Draga moja majko, nadam se da ceš biti vrlo hrabra, a i ti, dragi oče, i da će vam moje sestre biti dobre; one su sjajne, i ne bojim se da ću se u njima prevariti. Zbogom majko, oče, Julietto, Germaino, Armando, Monique, svi koje volim, zbogom moj dragi brate Pierre. Živjela Francuska, slobodna, jaka, sretna i nepobijeđena!
Vaš sin Alfred Dequeant
Živio narod koji se bori!
Pierre Lamande
inženjer agronomije, partizanski potpukovnik, streljan 6. listopada 1943. u Mont-Valerienu
Fresnes, 6. listopada 1943.
Draga moja dječice, vaš tata vam šalje ovo posljednje pismo moleći vašu dragu mamu da vam ga pročita kad budete veći.
Vaš tata će biti strijeljan, jer je htio da naša draga Francuska bude slobodna i sretna. Napuštam vas u času kad jedva poznajete život, ali vam ostavljam mamu koja je puna dobrote i ljubavi. Ona će vam znati iskazivati svu ljubav, na koju vi imate pravo, i ona će vas voditi da postanete dobri Francuzi, tako da bi i vaš otac mogao biti ponosan.
Znajte da dati život za zemlju nije samo žrtva nego i najbolji dokaz nade da će naša domovina jednoga dana biti potpuno slobodna i sretna.
Draga moja mala Anna-Marija, dobro te poznajem i znam da ti nisi samo lijepa devojčica, nego i da svoga tatu mnogo ljubiš. On ti je to uzvraćao, mila moja. Molim te da mnogo voliš svoju majčicu, da joj pomažeš svim svojim malim snagama, jer će njezin zadatak biti težak.
Moj dragi mali Francois, ostavio sam te kad još nisi ni prohodao, ali si već tad pokazivao da me mnogo voliš. Znam da si pametan i hrabar i da ćeš doskora biti dostojan da budeš glava naše drage male obitelji.
Dragi moj Jeane, vidio sam te samo jedanput, ali sam vidio da ćeš biti lijep i pametan dječak. Molim te da utješiš svoju majčicu svojim smiješkom i poljupcima i da brzo narasteš tijelom i pameću.
Moja draga dječice, ostavljam vas veoma mlade, ali vam ostavljam najbolju dužnost: da budete djeca, dostojna čovjeka, koji je htio da se bori sve do konca da biste vi bili sretni.
Budite hrabri, dragi mališani moji, vaš tata vas svim svojim srcem grli i želi vam sretan i slobodan život, koji vam je on htio dati.
Tata
Photo: AFP
Jacques Baudry
jedan od pet đaka gimnazije Buffon, uhapšen 10. ožujka 1942.
Fresnes, ponedeljak, 8. veljače 1943.
Jadni i mili moji roditelji,
oduzet će mi život koji ste mi dali i do kojega sam toliko držao. To je neizrecivo teško i za mene i za vas. Ostanite hrabri, naročito moja majčica, koju grlim od svega svog jadnog srca.
Jadni i dragi moji! Vi znate da sam prihvatio borbu. Bit ću hrabar do kraja. Rat će brzo svršiti. Vi ćete ipak biti sretni u miru, zahvaljujući to malo i meni. Hoću da se vratim u D... da budem uz djeda i baku. Želio sam još živjeti da bih vas još mnogo volio. Ali, na žalost, ne mogu! Gorkog li iznenađenja!
Čitao sam novine. Mi umiremo, a pobjeda je tu. Pogubit će nas danas u 11 sati. Mislit ću na vas, na Nicolu. Ah, gdje su naši lijepi planovi za budućnost! Neka ona ne zaboravi ni mene, ni moje roditelje! Ali neka svakako njen život teče dalje, neka uživa svoju mladost!
Tata, mama, ljubljeni moji, koji ste me toliko voljeli, zbogom! Grlim vas jako svo troje. Budite hrabri! Živite! Ljubim vas najnježnije zauvijek!
Zbogom tata, mama! Zbogom, Nicole!
Vaš Jacques
Živjela Francuska!
*Iz knjige “Pisma strijeljanih”, Zora, Zagreb, 1950
Re: IZ FRANCUSKE
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/francuska-antisemitizam-u-2018-porastao-74-posto
Francuska: Antisemitizam u 2018. porastao 74 posto
Broj antisemitističkih činova narastao je sa 311 u 2017. na 541 u 2018, navodi francuska policija.
'Antisemitizam se širi poput otrova', kaže francuski ministar unutrašnjih poslova Castaner EPA
Antisemitizam je u 2018. u Francuskoj porastao 74 posto, izrazio je u ponedjeljak žaljenje francuski ministar unutrašnjih poslova Christophe Castaner nakon nedavnih protujevrejskih ispada u Parizu i okolici.
"Antisemitizam se širi poput otrova", istaknuo je Castaner u Sainte-Genevieve-des-Boisu, južnom predgrađu Pariza, gdje se na meti vandala našlo stablo zasađeno u sjećanje na Ilana Halimija, mladog Jevreja ubijenog 2006.
Broj antisemitističkih činova narastao je sa 311 u 2017. na 541 u 2018, dodaje ministarstvo unutrašnjih poslova, prenosi Hina.
Nazivajući te činove "napadom na nadu", rekao je da vlada neće "dopustiti da ijedan od njih ostane nekažnjen".
"Napad na religiju, napad na Ilana Halimija, napad je na Republiku", istaknuo je ministar očito ganut, dodajući da su na "meti napada i katoličke crkve".
Loši vjetrovi
"U sučeljavanju s lošim vjetrovima antisemitizma Republika će se ujediniti. To je njena čast, njena dužnost", objavio je pak na Twitteru državni sekretar u ministarstvu unutrašnjih poslova Laurent Nunez.
Drvo zasađeno u spomen na Ilana Halimija, na kojemu je i njegova fotografija, prepiljeno je pri dnu.
Dva općinska službenika koji su došli urediti mjesto uoči godišnje komemoracije u srijedu pronašli su "dva mlada stabla, jedno potpuno, a drugo djelomično prepiljeno", objavila je nešto ranije općinska vlast koja je podnijela tužbu.
Prvo drvo je posađeno 2006, kada je mladić kojemu su bile 23 godine bio otet, mučen i umro od zadobivenih ozljeda u pariškom predgrađu, a drugo o desetoj godišnjici njegove smrti.
Izvor: Agencije
Francuska: Antisemitizam u 2018. porastao 74 posto
Broj antisemitističkih činova narastao je sa 311 u 2017. na 541 u 2018, navodi francuska policija.
'Antisemitizam se širi poput otrova', kaže francuski ministar unutrašnjih poslova Castaner EPA
Antisemitizam je u 2018. u Francuskoj porastao 74 posto, izrazio je u ponedjeljak žaljenje francuski ministar unutrašnjih poslova Christophe Castaner nakon nedavnih protujevrejskih ispada u Parizu i okolici.
"Antisemitizam se širi poput otrova", istaknuo je Castaner u Sainte-Genevieve-des-Boisu, južnom predgrađu Pariza, gdje se na meti vandala našlo stablo zasađeno u sjećanje na Ilana Halimija, mladog Jevreja ubijenog 2006.
Broj antisemitističkih činova narastao je sa 311 u 2017. na 541 u 2018, dodaje ministarstvo unutrašnjih poslova, prenosi Hina.
Nazivajući te činove "napadom na nadu", rekao je da vlada neće "dopustiti da ijedan od njih ostane nekažnjen".
"Napad na religiju, napad na Ilana Halimija, napad je na Republiku", istaknuo je ministar očito ganut, dodajući da su na "meti napada i katoličke crkve".
Loši vjetrovi
"U sučeljavanju s lošim vjetrovima antisemitizma Republika će se ujediniti. To je njena čast, njena dužnost", objavio je pak na Twitteru državni sekretar u ministarstvu unutrašnjih poslova Laurent Nunez.
Drvo zasađeno u spomen na Ilana Halimija, na kojemu je i njegova fotografija, prepiljeno je pri dnu.
Dva općinska službenika koji su došli urediti mjesto uoči godišnje komemoracije u srijedu pronašli su "dva mlada stabla, jedno potpuno, a drugo djelomično prepiljeno", objavila je nešto ranije općinska vlast koja je podnijela tužbu.
Prvo drvo je posađeno 2006, kada je mladić kojemu su bile 23 godine bio otet, mučen i umro od zadobivenih ozljeda u pariškom predgrađu, a drugo o desetoj godišnjici njegove smrti.
Izvor: Agencije
Re: IZ FRANCUSKE
www.blic.rs/vesti/svet/makron-zeli-da-preporodi-evropu-i-ovo-su-tri-kljucne-tacke-njegove-vizije/zs7dde5]/www.blic.rs/vesti/svet/makron-zeli-da-preporodi-evropu-i-ovo-su-tri-kljucne-tacke-njegove-vizije/zs7dde5
Makron želi da PREPORODI EVROPU i ovo su tri ključne tačke njegove vizije
U autorskom tekstu Emanuela Makrona koji je danas objavilo više evropskih medija, predsednik Francuske predložio je niz reformi koje bi trebalo da osiguraju opstanak EU.
Makron, koji se na početku teksta osvrnuo na haos koji je Bregzit izazvao upitavši čitaoce ko je Britancima zapravo objasnio šta ih čeka nakon izalaska iz Unije, EU je nazvao "projektom, a ne samo tržištem", a potom objasnio svoje predloge za renesansu tog projekta.
1. Zaštita demokratije
Podsećajući da je evropski model zasnovan na slobodama, među kojima kao prvu izdvaja demokratske slobode, Makron je između redova prozvao Rusiju.
Naime, francuski predsednik je naglasio da "demokratske slobode omogućavaju da sami biramo svoje lidere dok druge zemlje pokušavaju da utiču na naše glasove", što je jasna aluzija na više puta iznete oputužbe iz EU za pokušaj mešanja Moskve u izborne procese kako zemalja Unije, tako i onih koje teže ulasku (predsednički izbori u Crnoj Gori, referendum o Bregzitu, referendum o promeni imena Makedonije...).
Makronov predlog je osnivanje Evropske agencije za zaštitu demokratije koja bi, kao je naveo, omogućila svakoj zemlji evropske stručnjake koji bi obezbedili zaštitu izbornog procesa od sajber napada i manipulacija.
Drugi predlog je zabrana finansiranja političkih partija sredstvima iz inostranstva, što je između ostalog protumačeno kao aluzija na navodno rusko finansiranje "Narodnog fronta" u Francuskoj. Treći i poslednji predlog u ovom delu je donošenje pravila o zabrani pozivanja na mržnju i nasilje na internetu.
2. Zaštita granica i odbrana
Sledeća stavka u Makronovom planu za EU je jedinstvena politika migracije i azila.
- Moramo da mislimo o Šengneskoj zoni. Svi oni koji žele da budu njen deo moraju da poštuju odgovornosti (stroge granične kontrole) i solidarnost (jedinstvena politka azila sa zajedničkim pravilima o prihvatanju i odbijanju).
Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija
Upravo oko ove teme u Evropi se lome koplja. Migracije i pravo na azil različito se tretiraju, pa pojedine zemlje poput Češke i Mađarske izričito odbijaju da prihate određen broj migranata prema evropskom sistemu kvota, dok sa druge strane, Nemačka se i dalje pridržava politike "otvorenih vrata" koja je omogućila dolazak više od milion tražilaca azila u tu zemlju.
Pored Šengena, Makron naglašava da su EU potrebne zajedničke granične snage i Evropska kancelacija za azil, stroga kontola i evropska solidarnost kojoj će svaka zemlja dati svoj doprinos pod nadzorom Evropskog saveta za unutrašnju bezbednost. U radu tog tela, koje bi tek tebalo da bude osnovano, prema Makronovoj viziji, učestvovala bi i Velika Britanija.
Makron želi da PREPORODI EVROPU i ovo su tri ključne tačke njegove vizije
U autorskom tekstu Emanuela Makrona koji je danas objavilo više evropskih medija, predsednik Francuske predložio je niz reformi koje bi trebalo da osiguraju opstanak EU.
Makron, koji se na početku teksta osvrnuo na haos koji je Bregzit izazvao upitavši čitaoce ko je Britancima zapravo objasnio šta ih čeka nakon izalaska iz Unije, EU je nazvao "projektom, a ne samo tržištem", a potom objasnio svoje predloge za renesansu tog projekta.
1. Zaštita demokratije
Podsećajući da je evropski model zasnovan na slobodama, među kojima kao prvu izdvaja demokratske slobode, Makron je između redova prozvao Rusiju.
Naime, francuski predsednik je naglasio da "demokratske slobode omogućavaju da sami biramo svoje lidere dok druge zemlje pokušavaju da utiču na naše glasove", što je jasna aluzija na više puta iznete oputužbe iz EU za pokušaj mešanja Moskve u izborne procese kako zemalja Unije, tako i onih koje teže ulasku (predsednički izbori u Crnoj Gori, referendum o Bregzitu, referendum o promeni imena Makedonije...).
Makronov predlog je osnivanje Evropske agencije za zaštitu demokratije koja bi, kao je naveo, omogućila svakoj zemlji evropske stručnjake koji bi obezbedili zaštitu izbornog procesa od sajber napada i manipulacija.
Drugi predlog je zabrana finansiranja političkih partija sredstvima iz inostranstva, što je između ostalog protumačeno kao aluzija na navodno rusko finansiranje "Narodnog fronta" u Francuskoj. Treći i poslednji predlog u ovom delu je donošenje pravila o zabrani pozivanja na mržnju i nasilje na internetu.
2. Zaštita granica i odbrana
Sledeća stavka u Makronovom planu za EU je jedinstvena politika migracije i azila.
- Moramo da mislimo o Šengneskoj zoni. Svi oni koji žele da budu njen deo moraju da poštuju odgovornosti (stroge granične kontrole) i solidarnost (jedinstvena politka azila sa zajedničkim pravilima o prihvatanju i odbijanju).
Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija
Upravo oko ove teme u Evropi se lome koplja. Migracije i pravo na azil različito se tretiraju, pa pojedine zemlje poput Češke i Mađarske izričito odbijaju da prihate određen broj migranata prema evropskom sistemu kvota, dok sa druge strane, Nemačka se i dalje pridržava politike "otvorenih vrata" koja je omogućila dolazak više od milion tražilaca azila u tu zemlju.
Pored Šengena, Makron naglašava da su EU potrebne zajedničke granične snage i Evropska kancelacija za azil, stroga kontola i evropska solidarnost kojoj će svaka zemlja dati svoj doprinos pod nadzorom Evropskog saveta za unutrašnju bezbednost. U radu tog tela, koje bi tek tebalo da bude osnovano, prema Makronovoj viziji, učestvovala bi i Velika Britanija.
Re: IZ FRANCUSKE
Valter (citat):www.blic.rs/vesti/svet/makron-zeli-da-preporodi-evropu-i-ovo-su-tri-kljucne-tacke-njegove-vizije/zs7dde5]/www.blic.rs/vesti/svet/makron-zeli-da-preporodi-evropu-i-ovo-su-tri-kljucne-tacke-njegove-vizije/zs7dde5
Makron želi da PREPORODI EVROPU i ovo su tri ključne tačke njegove vizije
U autorskom tekstu Emanuela Makrona koji je danas objavilo više evropskih medija, predsednik Francuske predložio je niz reformi koje bi trebalo da osiguraju opstanak EU.
Makron, koji se na početku teksta osvrnuo na haos koji je Bregzit izazvao upitavši čitaoce ko je Britancima zapravo objasnio šta ih čeka nakon izalaska iz Unije, EU je nazvao "projektom, a ne samo tržištem", a potom objasnio svoje predloge za renesansu tog projekta.
1. Zaštita demokratije
Podsećajući da je evropski model zasnovan na slobodama, među kojima kao prvu izdvaja demokratske slobode, Makron je između redova prozvao Rusiju.
Naime, francuski predsednik je naglasio da "demokratske slobode omogućavaju da sami biramo svoje lidere dok druge zemlje pokušavaju da utiču na naše glasove", što je jasna aluzija na više puta iznete oputužbe iz EU za pokušaj mešanja Moskve u izborne procese kako zemalja Unije, tako i onih koje teže ulasku (predsednički izbori u Crnoj Gori, referendum o Bregzitu, referendum o promeni imena Makedonije...).
Makronov predlog je osnivanje Evropske agencije za zaštitu demokratije koja bi, kao je naveo, omogućila svakoj zemlji evropske stručnjake koji bi obezbedili zaštitu izbornog procesa od sajber napada i manipulacija.
Drugi predlog je zabrana finansiranja političkih partija sredstvima iz inostranstva, što je između ostalog protumačeno kao aluzija na navodno rusko finansiranje "Narodnog fronta" u Francuskoj. Treći i poslednji predlog u ovom delu je donošenje pravila o zabrani pozivanja na mržnju i nasilje na internetu.
2. Zaštita granica i odbrana
Sledeća stavka u Makronovom planu za EU je jedinstvena politika migracije i azila.
- Moramo da mislimo o Šengneskoj zoni. Svi oni koji žele da budu njen deo moraju da poštuju odgovornosti (stroge granične kontrole) i solidarnost (jedinstvena politka azila sa zajedničkim pravilima o prihvatanju i odbijanju).
Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija
Upravo oko ove teme u Evropi se lome koplja. Migracije i pravo na azil različito se tretiraju, pa pojedine zemlje poput Češke i Mađarske izričito odbijaju da prihate određen broj migranata prema evropskom sistemu kvota, dok sa druge strane, Nemačka se i dalje pridržava politike "otvorenih vrata" koja je omogućila dolazak više od milion tražilaca azila u tu zemlju.
Pored Šengena, Makron naglašava da su EU potrebne zajedničke granične snage i Evropska kancelacija za azil, stroga kontola i evropska solidarnost kojoj će svaka zemlja dati svoj doprinos pod nadzorom Evropskog saveta za unutrašnju bezbednost. U radu tog tela, koje bi tek tebalo da bude osnovano, prema Makronovoj viziji, učestvovala bi i Velika Britanija.
1. Zaštita demokratije
Podsećajući da je evropski model zasnovan na slobodama, među kojima kao prvu izdvaja demokratske slobode, Makron je između redova prozvao Rusiju.
Naime, francuski predsednik je naglasio da "demokratske slobode omogućavaju da sami biramo svoje lidere dok druge zemlje pokušavaju da utiču na naše glasove", što je jasna aluzija na više puta iznete oputužbe iz EU za pokušaj mešanja Moskve u izborne procese kako zemalja Unije, tako i onih koje teže ulasku (predsednički izbori u Crnoj Gori, referendum o Bregzitu, referendum o promeni imena Makedonije...).
Makronov predlog je osnivanje Evropske agencije za zaštitu demokratije koja bi, kao je naveo, omogućila svakoj zemlji evropske stručnjake koji bi obezbedili zaštitu izbornog procesa od sajber napada i manipulacija.
Drugi predlog je zabrana finansiranja političkih partija sredstvima iz inostranstva, što je između ostalog protumačeno kao aluzija na navodno rusko finansiranje "Narodnog fronta" u Francuskoj. Treći i poslednji predlog u ovom delu je donošenje pravila o zabrani pozivanja na mržnju i nasilje na internetu.
Dali postoje jasni dokazi o uplitanju rusije u bilo koje izbore u evropi?
Ako postoje, je to znak da sistem nije funkcionisao ispravno.
Makro se nesto jako brine o gradjanima evrope. Mozda i "previse". Zakoni su po pravilu ukidanje odredjenih prava. Treba dobro razmisliti o tome.
Valter
Re: IZ FRANCUSKE
NOTRE DAME
VEDRANA RUDAN
U Parizu je u plamenu nestao toranj Notre-Dame. Gorjela je Notre-Dame, čitav je svijet gledao visoki plamen, svatko tko u svijetu danas nešto znači pustio je suzu. Čak i Trump.
Bila bih se kladila da nikad nije čuo za Katedralu. Što je Notre-Dame? To je fenomenalna gotička, to je bila fenomenalna gotička katedrala. Dragulj u kruni koja krasi glavu Zapada.
Civilizirani ljudi su izvan sebe. Jedna je novinarka izjavila: "Činilo mi se kao da je pokraj mene pala bomba." Kako ona zna kakav je osjećaj kad pokraj tebe padne bomba?
Neka otputuje u Libiju, Afganistan, Irak, Palestinu, Siriju, tamo ljudi znaju kako je to kad pokraj tebe padne bomba. Sve te bombe koje desetljećima padaju diljem Kugle baca Zapad.
Pritom se Francuskoj, Americi, Engleskoj, Italiji i ostalima živo jebe kako će se osjećati oni dole. Djeca će umirati u najstrašnijim mukama, ostajati bez ruku, nogu, očiju, njihovi roditelji izgubit će i kuće i kućišta. Gorjet će minareti, nestajat će gradovi stari tisuće godina.
ZAŠTO? U ime demokracije, naravno. Tko plače nad Libijom i ostalim spaljenim zemljama? Jebe mi se što se u Parizu srušio toranj.
Da su radnike koji su obnavljali Katedralu bolje plaćali, možda bi još stajao na mjestu? Da Zapad troši onoliko para na gradnju koliko troši na razaranje, Notre-Dame ne bi ostala bez tornja.
Za mene je mokro pariško zgarište simbol trulog Zapada. U jednom danu može tuđe zemlje pretvoriti u prah i pepeo, uništiti sudbine milijuna ljudi, a nije u stanju ugasiti toranj u plamenu.
Svi smo čuli kako će jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, težak je nekoliko milijardi nečega, donirati 100 milijuna eura da bi Notre-Dame postala još starija i ljepša. Pridružit će mu se mnogi njemu slični.
Odakle pare, gospodo? Koliko je ljudi pobijeno, koliko je zemalja razvaljeno da bi JEDAN čovjek mogao imati milijarde dolara? Jebeni licemjeri.
Ivan Pernar
Koliko je crkava razoreno samo u Siriji od strane onih koji su bili naoružani i financirani od NATO-a? Nitko od medija koji sada plaču za Notre Dame tada nije pustio niti jednu suzu. Licemjerje, skrivanje vlastitih zločina ili neznanje?
Stranica 1/3 • 1, 2, 3
SFRJ4EVER :: EVROPA I SVET :: EU
Stranica 1/3
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Sun Mar 17, 2024 1:07 am by Valter
» DOKAZI, CEGA ....
Sat Jan 20, 2024 10:57 pm by Valter
» "KUD PLOVI OVAJ BROD?"
Mon Jan 15, 2024 12:48 am by Valter
» DALI ZNATE ZA OVO?
Sat Jan 06, 2024 1:01 am by Valter
» TKO SNOSI NAJVEĆU ODGOVORNOST?
Mon Dec 25, 2023 11:43 pm by Valter
» KRIVI SMO MI!
Mon Dec 25, 2023 12:38 am by Valter
» ISTORIJA JUGOSLAVIJE
Tue Nov 28, 2023 11:15 pm by Valter
» GOVORI DRUGA TITA
Tue Nov 28, 2023 10:48 pm by Valter
» TEžINA LANACA(BORIS MALAGURSKI)
Tue Nov 28, 2023 10:40 pm by Valter