RADNICKA KLASO?!

Imali ste hotele za radnike na moru.,sada imate kontejnere na kopnu.

I sad vam je dobro.

Svi cute (cutanje je odobravanje),sad pjevate pijesmu "Dotako sam dno zivota" .

Mozda cete jednoga dana i da shvatite,ali nemozete da se vratite.

Sad imate Sparkasse,Kaufland,LIDL....

I to je sada "demokratski" samo sto nemate  plate kao u EU da bi moglli nesto tamo i da kupite.

Nema veze (bolan) vazno je da nema vise "totalitarnog sistema".

Pa "uzivajte" u pijesmi.





Onaj ko nema "kicmu" ostaje " beskicmenjak " celoga zivota.

Jadni li su i oni i svi koji njih podrzavaju.

Nikada se TITA odreci necu.

Nisam nikada "bezkicmenjak bio,niti cu ikada biti.


Valter

Jadni su oni koji su "kratkovidi"ne oni koji hoce da se obogate.

Oni veoma dobro znaju sta hoce,i to sprovode,uz svesrdnu pomoc Vatikana.

Koja ironija zivota.

Eeee moj Prleee.

Nema nista bez "dalekovidosti":

Nekada smo mislili kao "jedan".

Onda je taj jedan umro,a mi se izgubili u "svemiru i postali "demokrate".

Pa sada kopamo po kontejnerima.

To je normalna posedice,prepotencije i "kratkovidosti".

Ja vise nemam sta reci,jos malo cu i ja "otici" i nikome to nece biti bitno:"Jedno bitno je da je "demokracija".

Pa uzivajte svi koji ste za nju i glasali.

Tako vam i treba.

Pravda je mozda spora,ali stize sve nas.......



Valter

Neznam dali da placem ili da se smejem.

I dalje vecina cuti.

Dopustaju da se oni koji su svoje zivote dali za radnicku klasu,proglasavaju  ratnim zlocincima.

Naravno uz svesrdnu pomoc velike Nemacke.

A u toj Nemackoj nacisticka partija dobija godisnje od vlade 1.300,000evra.

I to se zove demokratija.

Nije potrebno biti velikog uma pa shvatiti sta se iza svega krije.

Mene medjutim nemuci ta cinjenica.

Muci me "kratkovidost" nasih ljudi,koji sve to kao ni da nevide.

DALI JE MOGUCE.

Nemogu da verujem.

Pedeset godina razvoja u ime radnicke klase,i sve je bilo uzalud.


Jasno je meni da se sve menja.

I jasno je meni da nista nije vecno.

Samo ovako nesto sebi da dopusti nasa celokupna radnicka klasa.


Eee to mi nikada nece biti jasno.

Zato i jeste sada ovako kako jeste.


prevelika me tuga obuzima,kada se setim sta smo sve imali.

Sta sad [radnicka klasa) imamo,netreba ni spominjati.

Nove generacije ce nadam se biti malo "sireg pogleda" i bolje shvatiti da se uvek isplati boriti za svoja ( radnicka) prava.


Valter

Kako je moguce da je u .........bilo bolje?

Pa jednostavno.

Zato sto je sve ovo sto se tvrdi VELIKA NEISTINA.

Pitanje je samo zasto svi cute?

Cutanje nikome nije pomoglo,pa nece ni sada.


Valter

http://www.021.rs/story/Info/Srbija/156237/Robovi-21-veka-radnici-angazovani-preko-agencija.html

Robovi 21. veka - radnici angažovani preko agencija
Desetine hiljada ljudi u Srbiji zaposleno je u "agencijama za zapošljavanje" koje ih "iznajmljuju" firmama.

Kako piše "Dojče vele", za njih nema godišnjeg odmora, bolovanja, toplog obroka, troškova prevoza, praznika i plaćenog prekovremenog rada, sindikalnog organizovanja, kolektivnih ugovora, pa čak ni zakona koji bi regulisao njihov status. Radnici na lizing, koji su u Srbiju stigli sa tranzicijom teško mogu da ostvare prava koja imaju njihove kolege zaposlene direktno kod poslodavca, a pri tom žive u stalnom strahu da se i takav ugovor može prekinuti u bilo kom trenutku.

"To je klasičan robovski status, pogotovo ako znamo da je u Srbiji veoma teško naći posao i pitanje je, ukoliko ljudi odbiju, da li će kasnije moći da se snađu", priča predsednik Udruženih sindikata Srbije "Sloga" Željko Veselinović.

Koliko je ljudi u Srbiji angažovano na taj način niko ne može da precizno odgovori. Poznato je samo da se tokom poslednje tri godine broj takozvanih agencija za iznajmljivanje radnika udvostručio, a sa njima i broj radnika koji su preko takvih agencija angažovani. Procene se kreću od 80.000 do čak 300.000 radnika.

"To je klasičan robovski status, pogotovo ako znamo da je u Srbiji veoma teško naći posao i pitanje je, ukoliko ljudi odbiju, da li će kasnije moći da se snađu. Maltene da nema većeg preduzeća u Srbiji, u privatnom ili državnom vlasništvu, koje nema određeni broj ljudi koji rade preko tih agencija. Država forsira agencijsko zapošljavanje, iako je ono protivustavno i protivzakonito, a podatke o tome vešto krije i prikazuje ih kao stalno zaposlene", priča predsednik Udruženih sindikata Srbije "Sloga" Željko Veselinović.

Radnici na lizing s kojima je "Dojče vele" razgovarao kažu da su u nemaštini prinuđeni da rade bilo šta. Svesni su svog položaja, ali, kažu, nemaju kuda. U strahu od gubitka i takvog posla ne pristaju da govore pod imenom i prezimenom, ali ne kriju da se osećaju poniženo.

"Kao nekakav živi mobilijar. Ne tražimo da jedemo i pijemo, a završimo posao. Pa ko nas ne bi poželeo", navodi jedan od radnika.

Godišnji odmor za njih je u stvari neplaćeno odsustvo, a svi praznici radni – poslodavcima je isplativije da angažuju njih jer ih ne plaćaju po prazničnoj tarifi. Ipak, najteže im pada to što im nije dozvoljeno ni da se razbole.

"Radio sam godinama u državnom preduzeću, ali nisam nikad iskoristio ni dana bolovanja. Ne kažem da bih ga uzeo, ali nije to godišnji odmor da mogu da planiram. Šta ako se razbolim", pita se drugi radnik.

U slučaju bolesti i izostanka s posla, radnici na lizing neće dobiti nikakvu naknadu, a iz sindikata napominju da je bilo čak i primera da im se po povratku s bolovanja ne produži ugovor. Sve to za čak dva ili tri puta manje plate u odnosu na one koji su stalno zaposleni.

"Cena rada kod takve vrste angažovanja je na minimalnom nivou. Tu imamo ljude koji rade na istim poslovima u istim firmama, ali postoji bitna razlika u zaradama, čime se krše odredbe Ustava Republike Srbije i Zakona o radu koji navodi da se za isti posao mora obezbediti jednaka zarada", objašnjava  savetnik Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost" Zoran Ristić.

Profit preko radničkih leđa

Agencije preko kojih se zapošljavaju radnici na lizing funkcionišu tako što angažuju radnike, plaćaju za njih poreze i doprinose, ali oni ne rade u agenciji, već u nekim firmama kojima ih agencije uz proviziju iznajmljuju. Radnici se angažuju kada je nekom preduzeću potrebna određena struka na određeno vreme, uz minimalne obaveza.

Međutim, kada se u Srbiji govori o radnicima na lizing, misli se na ljude iz neregulisane, sive zone tržišta rada, iznajmljene firmama pod znatno lošijim uslovima, na koje su prinuđeni da pristanu jer nemaju drugog izlaza, pokazuje istraživanje fondacije SHARE i Međunarodnog centra "Olof Palme". Formalno, u domaćem zakonodavstvu taj vid angažovanja ne postoji.

"To su postale moderne omladinske zadruge. Međutim, preko zadruga su se nekada zapošljavala deca koja su preko raspusta brala višnje da bi otišli na more. Danas je potpuno besmisleno da neko sa 45 ili 50 godina radi šest ili sedam godina preko zadruge, pa su našli modus da to zovu agencija za zapošljavanje, jer je to primereno evropskim standardima. Jeste, ali je tamo uređeno zakonima, ti ljudi imaju uglavnom ista prava kao oni koji su u stalnom radnom odnosu, mnogo je lakše naći posao, a na njih se odnose i kolektivni ugovori. Mi imamo osnovane sumnje da se taj profit deli između onih koji su angažovali te ljude i agencija, i tu postoje vrlo jasna pravila. Ne možete vi sad da osnujete agenciju i uđete tek tako u neku firmu i da neko zaposli hiljadu radnika preko vas. Ne, nego za to treba političke volje, za to postoje druge osnove kako novac ne bi otišao sa strane", dodaje priča Veselinović.

Zaobilaženje zabrane zapošljavanja

Tačno je da postoje zloupotrebe i da neka preduzeća pomoću agencija izbegavaju da zaposle ljude za stalno, ali to nije svrha agencijskog angažovanja, odgovaraju poslodavci. Ideja je bila da se poslodavcu omogući da u datom trenutku premosti nedostatak radnika, bilo zbog povećanja obima rada ili odlaska na bolovanje.

"Mi poslodavci nemamo uvek čvrst, stabilan posao za koji znamo da će trajati više godina. Često nam naiđe neki karatkoročan posao. Ako zaposlimo nekoga za stalno, kasnije imamo obavezu ili moramo da otpustimo, a ovako angažujemo određeni broj ljudi koji nam je potreban za to vreme, imamo samo taj trošak i znamo tačno unapred koliki će taj trošak biti", kaže predsednik Unije poslodavaca Vojvodine Stanko Krstin.

Ovaj vid angažovanja najviše odgovara javnim preduzećima, koja na taj način izbegavaju zabranu zapošljavanja koja je na snazi već tri godine, piše u istraživanju SHARE i "Olof Palme". Radnike na lizing najviše koriste EPS, NIS, Telekom, Srbijagas, Aerodrom Nikola Tesla i komunalna preduzeća, koja često prekoračuju zakonske rokove za privremeno angažovanje radnika.

"Tako se zapošljavaju ljudi na izvršnim poslovima, s obzirom na to da su u javnim preduzećima predimenzionirana administrativna radna mesta, te postoji nedostatak radne snage na izvršnim poslovima", objašnjava Zoran Ristić iz "Nezavisnosti".

Zakon na čekanju

Angažovanje radnika na lizing izostavljeno je iz Zakona o radu koji je donet 2014. godine, uz obećanje da će ono biti regulisano posebnim zakonom. Taj zakon je, prema rečima ministra za rad Aleksandra Vulina, trebalo da uđe u skupštinsku proceduru do kraja 2016. godine, ali javnosti do sada nije predstavljen čak ni nacrt zakona.

U međuvremenu, "Sloga" je pokrenula inicijativu za ocenu ustavnosti takvog vida zapošljavanja.

Pogledajte ko je od bivsih direktora (u radnickom smaoupravljanju) danas kapitalista.

Odmah ce vam postati jasno.

Sa takvim "patriotama" nije ni mogla drugacija promena da "dodje " u SFRJ.  

Ponavljam se kao papiga,i neveredi nista.

Ocito je,radnicka klasa na Balkanu (jer je u svim drzavama isto) nista drugo ni nezasluzuje.

Stara poslovica kaze:" CUTANJE JE ODOBRAVANJE"

" SAMO ONI LJUDI KOJI DRUGACIJE MISLE,MENJAJU SVET".

Ocito da kod nas ima malo ljudi koji "drugacije" misle.

Svakodnevno stanje u svim drzavama bivse SFRJ nam to  potvrdjuje.

Drugu Titu bi trebalo napraviti spomenik,najmanje kao onaj u Brazilu (po velicini ).

Vatikan bi njega trebalo da proglasi svetcem sto bi on sigurno odbio.

Kada se usporedi sa onim sto smo sa njim imali (radnicka klasa)  i ovo sto danas imamo.

A pored toga velika vecina danas njega osudjuje a ne "one" druge.

To me sve podseca na neke osobe iz Biblije.

Pa zato i jeste ovako kako je.

Po sistemu: "MI NJIMA PODRSKU,ONI NAMA DRSKU".


Jos mi neki kazu;" MI SMO MISLILI".

Na to,ja samo jedno mogu reci.

Pa bolje da niste mislili.


Valter

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zaradili-milijarde-ali-radnike-i-dalje-premalo-placaju-mogu-oni-traziti-29000-stranih-radnika-no-pitanje-je-gdje-ce-ih-naci/6821799/




NEDOSTAJE RADNE SNAGE
ZARADILI MILIJARDE, ALI RADNIKE I DALJE PREMALO PLAĆAJU 'Mogu oni tražiti 29.000 stranih radnika, no pitanje je gdje će ih naći'

AUTOR:

Jutarnji.hr

OBJAVLJENO:

08.12.2017. u 08:37



Čak 20.000 sezonaca nedostajalo je poslodavcima u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Kako prenosi Glas Slavonije, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić procjenjuju da će deficit radnika u 2018., zbog nastavka masovnog odlaska sezonske radne snage van, premašiti 25.000 te da Vlada mora pronaći mjere za zadržavanje stanovništva, tj. radne snage podizanjem plaća u toj djelatnosti, promjenom porezne politike, mjerama poput prekvalifikacija i drugih.
Vezane vijesti


Istovremeno, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić ovih je dana najavila paket mjera za pomoć turizmu i drugim djelatnostima za lakše pronalaženje radne snage. Paket mjera, osim povećanja minimalne plaće, uključuje i pomoć turizmu i drugim djelatnostima za lakše pronalaženje radne snage za iduću godinu, kako bi se lakše riješio nedostatak i pronalaženje radnika. To uključuje povećanje kvota za uvoz radne snage, smanjivanje troškovnog opterećenja angažiranja sezonskih radnika, te osiguranje povoljnijeg poreznog tretmana za smještaj i prehranu sezonskih radnika.

Kada je riječ o kvotama za uvoz radne snage, uz 2018. vezuje se broj od čak 29.000 radnika, i to za zemlju u kojoj je nezaposleno gotovo 190.000 osoba. Na turizam se odnosi uvoz od 1860, iako su traženja bila 4000 stranih radnika. I dok se čeka što će biti od svega najavljenoga, poslodavci s Jadrana uvelike traže radnike za 2018., pa ovih dana u više gradova Slavonije sezonce traži i lošinjska grupa Jadranka - njih 600. Samo na primjeru Đakova odaziv je bio osrednji – tek 50-ak osoba. I direktor hotela Punat grupe Jadranko Dumenčić priznaje manjak sezonaca.

- Nadamo se da ćemo u ovom obilasku Slavonije riješiti bar njih 200. Firma smo koja postoji 70 godina, a radnike ćemo privući, kao i dosad, istinom o našem poslovanju, poštovanjem ugovora što se tiče plaća, prehrane, smještaja i drugog Kao holding s tri firme kćeri nudimo različita radna mjesta u sezoni - od kuhara i sobarica do vozača i animatora. Sezonaca je sve manje, no naš veliki plus jest što nam se 70 posto njih uvijek vraća. Dio njih pokušao je raditi u Njemačkoj, no vratio se. Iz razgovora s njima vidimo da to nije obećana zemlja kao što se priča. Jedno su telefonski razgovori o poslu, a drugo je na licu mjesta. Ljudima treba reći istinu o osnovnoj plaći, a da na nju ide rad nedjeljom, noćni rad, dvokratni rad... Sve su to dodatci na plaću. Proglašeni smo trećom firmom u Hrvatskoj po poštovanju ugovora prema radnicima, sezoncima, dobavljačima i drugima - kaže Dumenčić.
Najbolje u hotelu

Pozivu Jadranke odazvao se i Đakovčanin Krešimir. “Odradio sam dosad osam sezona na moru. U kuhinji. Završio sam ekonomsku školu, no prekvalificirao sam se preko biroa za kuhara. Najsigurniji je rad u hotelu. To je sustav koji ima svoj red u isplati plaća, a ne da u restoranu ovisim samo o jednom čovjeku, o gazdi. Radio sam par mjeseci i u Njemačkoj, ali kod našeg čovjeka koji nije poštovao svoju riječ”, kaže Krešimir.

Neslužbeno, Jadranka za rad sobarice/čistačice daju osnovnu plaću od 3500 do 3600 kuna koja, uz plaćeni prekovremeni rad, može u konačnici biti do 5000 kuna. Na upit kakvi su Slavonci radnici, Dumenčić kaže - odlični.

Ono što nije odlično to su - niske plaće. Velika većina turističkih tvrtki ostvaruje iz godine u godinu lijepu dobit, no plaće radnika ostaju iste ispod državnoga prosjeka. Turističke tvrtke danas su u Hrvatskoj vrlo snažne. Samo pet najvećih hotelsko-turističkih tvrtki po prihodima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, u 2016. godini ostvarilo je ukupan prihod od gotovo četiri milijarde kuna i dobit od nevjerojatnih 711 milijuna kuna.

Za Sindikat turizma i usluga Hrvatske povećanje uvoznih kvota radnika nije rješenje. “Mogu oni tražiti 29.000 stranih radnika, no pitanje je gdje će ih naći. Najbolji je naš, domicilni radnik, najjeftiniji je za poslodavca. Uvozni radnik neće zarađenu plaću trošiti kod nas, nego kod svoje kuće. Poslodavci razmišljaju o sezoncima iz BiH, a oni pak razmišljaju na način 'ako već moram raditi izvan BiH, onda ću radije odabrati Austriju, Njemačku...jer ću tamo biti bolje plaćen'”, kaže šef STUH-a Eduard Andrić za Slobodnu Dalmaciju.

Prema podacima HZZ-a, u prvih 10 mjeseci 2017. u turizmu su tražena 36.234 sezonska radnika, a iz evidencije Zavoda u tom ih je vremenu zaposleno 35.823. Najviše ih je iz HZZ-ove evidencije zaposleno 2015. - 41.467, a kada ih je traženo 29.132. Od tada broj zaposlenih sezonaca pada.

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kad-slusam-kako-pricaju-da-ne-mogu-pronaci-radnike-ispovijest-hrvatice-koja-je-ocajno-trazila-ali-nije-dobila-sezonski-posao/6420185/


DRUGA STRANA PRIČE
'KAD SLUŠAM KAKO PRIČAJU DA NE MOGU PRONAĆI RADNIKE...' Ispovijest Hrvatice koja je očajno tražila, ali nije dobila sezonski posao


U potragu za radnicima u sezoni mnogi su poslodavci krenuli već početkom godine, i od tada se žale da ih ne mogu pronaći dovoljno. No, ta priča ima dvije strane medalje – kako onu poslodavaca tako i tražitelja posla.

U srpnju su objavljeni podaci da u turizmu nedostaje oko 2.700 radnika unatoč tome što burza bilježi oko 170.000 nezaposlenih građana. Čak se govorilo i o tome da bi se tražile kvote za uvoz radne snage za turističke djelatnosti koje su deficitarne. Uz velik broj nezaposlenih u vlastitoj zemlji, pitanje je – je li to uistinu potrebno.

Pojedini građani koji su tražili posao u turizmu bili su nemalo iznenađeni odbijenicama koje su primili, donosi Dnevnik.hr. Jedna od njih je i visokoobrazovana komunikologinja i politologinja koja je zimus tražila posao u turizmu.

U veljači ove godine Vlatka Vužić htjela je pronaći posao u turizmu. S obzirom na to da je neko vrijeme već prije radila kao turistički pratitelj i kao studentica radila je pomoćne poslove u hotelima i kuhinjama, rad u turizmu nije joj stran, a kako je čula da je na tom području ''suša'' kad je riječ o djelatnicima, pokušala je karijeru početi razvijati upravo u toj industriji na poziciji recepcionarke.

Javljanje na razne oglase: 'Do razgovora o uvjetima i plaći ne bi ni došli'

Već početkom godine, u siječnju i veljači počela se javljati na razne oglase za poslove koji bi se trebali početi obavljati u predsezoni. Kako je i očekivala, na brojne molbe nitko joj nije ni odgovorio, ali to nažalost nije uobičajeno u Hrvatskoj pa se zbog toga nije ni uzrujavala.

Međutim, nakon što ju je nekoliko poslodavaca pozvalo na razgovor, on bi obično završavao insinuacijama da je prekvalificirana i s obzirom na brojne kvalifikacije koje ima – nepouzdana da će u sektoru ostati.

''Do razgovora o plaći i uvjetima ni s jednim od tih poslodavaca u turizmu nisam ni došla'', rekla je Vlatka za DNEVNIK.hr. Molbe je slala poslodavcima i na otocima na jugu i srednjoj Dalmaciji, Istri… svima koji su bili zainteresirani otvoriti vrata karijeri u turizmu.
'Govorili su mi "Sumnjam da biste bili zadovoljni na ovako niskoj poziciji"'

Ispričala je kako je tekao jedan od razgovora za posao recepcionarke jednog od lanca hotela.

''Pitali su me: Jeste li vi sigurni da biste se bili spremni preseliti na more šest mjeseci? Sve su to legitimna pitanja. Rekla sam – naravno da bih. Nisam zaposlena, imam iskustva u turizmu i želim raditi sezonu, svejedno mi je hoćete li me poslati na sjever ili jug, spremna sam se prilagoditi vašim potrebama. Gospođa s kojom sam razgovarala na jedinom intervjuu na koji sam bila pozvana rekla mi je: Meni ovaj vaš CV govori da ste vi radili na nekim višim pozicijama. Sumnjam da bi bili zadovoljni na ovoj poziciji (recepcionerke). Vjerojatno biste posao napustili čim biste dobili bolju ili stalnu ponudu. Znate li vi što vas sve čeka? Odmah mi je bilo jasno da mi se više neće javiti. Razumjela bih da sam slala molbe, tj. ponude za zaposlenje s nekom očekivanom plaćom pa da su procijenili da sam u traženjima pretjerala pa mi se zato nisu javljali. Ne, o plaći nikada nije bilo ni riječi, tj. do tog dijela nismo uspjeli doći'', kaže nam Vlatka.
''Kad slušam kako kukaju da ne mogu pronaći radnike...''

Ona je samo jedna od mnogih koji su na društvenim mrežama objavili svoja iskustva o odbijenicama u turizmu iako su bili kvalificirani.

''Frustrira me to kad slušam kako kukaju da ne mogu pronaći radnike, a znam kako su izignorirali moje ponude i znam da nisam jedinstven slučaj. To je žalosno. Godinama sam radila u turizmu i na terenu kao pratitelj, a i u agencijama u operativnom dijelu. Bila sam stalno u kontaktu s hotelijerima, puno puta rješavala razne situacije bilo na licu mjesta, bilo telefonski s recepcijom, tako da imam sliku o tome kako taj posao izgleda i što zahtijeva'', priča Vlatka, koja je u međuvremenu pronašla posao, ali u drugom sektoru nevezanom za turizam.

U čemu je problem s kojim se suočavaju poslodavci kada traže zaposlenike u sezoni, Dnevnik.hr je pitao u Hrvatskoj udruzi poslodavca, ali odgovor do zaključenja članka nisu dobili.

Kada ce te vec jednom shvatiti da je sve ovo uradjeno kako bi se njih "par" bogatilo, i izkoristavalo radnicku  klasu.

Kapitalisticki sistem nema milosti prema nikome.

A "VI" i dalje to podrzavate?

Dali je to moguce?

Zar je stvarno nivo inteligencije "nasih" ljudi toliko nizi od svih ostalih u Evropi?

IZGLEDA DA JESTE.

Da nije tako,bi se vec odavno to primetilo na izborima.

Na zalost je kod "nas" isto stanje,isto odstojanje.

Pa nemojte se cuditi,da se "jedni" sve vise bogate,dok ste "VI" sve siromasniji.

Niste cenili ono sto ste imali.

Zato cete sada "ceniti" ovo sto imate.


Valter

I nije tu u pitanju,ko je sta kome ucinio.

Radnicko samoupravljanje je u pitanju.

To se brise ispod "tepiha" kada se govori o SFRJ.

Niko danas od vodecih ljudi ne spominje taj deo.

Zasto?

Zasto se radnicko smaoupravljanje ne spominje ni u jednoj bivsoj republici iz vremena SFRJ.

Pa zato sto je to i bio glavni zadatak svih onih koji su je unistili.

Unistenje sistema= Radnickog samoupravljanja.

Vladavina kapitala nad radnickom klasom.

Onako kako je u celoj Evropi i vecini sveta.

Kuda nas sad to sve vodi.

Samo brzo,jos brze....kamo.

U nezaposlenost najveceg dela radnicke klase.

Automatizacija napreduje sve vise.

Roboti ce (hteli mi to ili ne) zauzeti nasa radna mesta.

Zato sto su roboti jeftiniji od radnika.

Netraze (osim redovnog servisiranja) nista vise.

Da ne nabrajam,sta sve radniku treba u toku godine.

Samo cija je ova planeta?

Vlasnistvo nas ljudi ili vlasnistvo robota?

Ramislite malo o tome.

Priroda,more se zagadjuje sve vise i vise.

Zasto?

Zato sto se sve vise i vise proizvodi.

Sve se vise baca i time zagadjuje.

Pored toga malo ko govori i o brodovima koji krstare morima i zagadjuju ga svojim otpadom.

Osim toga su svi motori na brodovima na dizelski pogon......?

Da se ne spominje proizvodnja ofrodera i velikih automobila koji zagadjuju svu okolinu.

To su novi automobili.

Ne ono stari,sada proizvedeni.

Sto jasno govori o nivou inteligencije onih koji proizvode,a i o onima koji takve automobile kupuju.

Mislim da je nepotrebno pametnom coveku objasnjavati kuda nas sve to vodi.

Zalosno.

Nema se sta drugo na to reci.


Valter

" CUTANJE JE ODOBRAVANJE"

Razmislite o tome.

Samo ako vi sami nesto ucinite,se nesto moze i promenuti.


Valter

Radnicka klaso, nedaj se.
Samo zajedno mozemo nesto ostvariti. "ONI" hoce da nas rasture. Zato nemojte to dopustiti.

Druzite se i postujte.

Izlazite zajedno i planirajte zajedno. Vase sutra zavisi od toga.

Ne tugujte, krenite zajedno u bolje sutra.