ZUR / UDRUŽIVANJE U SLOŽENU ORGANIZACIJU UDRUŽENOG RADA

O D J E L J A K 3.
UDRUŽIVANJE U SLOŽENU ORGANIZACIJU UDRUŽENOG
RADA
član 382.
Složena organizacija udruženog rada (u daljnjem
tekstu: složena organizacija) organizira se:
1) udruživanjem radnih organizacija koje su međusobno
povezane proizvodnjom sirovina, opskrbom
energijom, reprodukcijskim materijalom, poluproizvodima
odnosno dijelovima obrade gotovih proizvoda i
prometom robe i usluga;
2) udruživanjem radnih organizacija koje rade i
proizvode u osnovi iste vrste proizvoda, odnosno koje
192

obavljaju iste vrste usluga, pod uvjetom da se njihovim
udruživanjem osigurava uvođenje razvijenije
tehntfko-tehnološke osnove rada u udruženim organizacijama
i takva podjela rada kojom se omogućuju
njihova specijalizacija, a time i veća proizvodnost
društvenog rada;
3) udruživanjem radnih organizacija koje proizvode
različite proizvode ili obavljaju različite usluge
radi ostvarivanja zajedničkog dohotka i drugih određenih
zajedničkih interesa.
U složenoj organizaciji može se organizirati i
obavljanje novčanih i bankarskih poslova za udružene
organizacije.
U složenu organizaciju mogu se udruživati i radne
organizacije koje se bave znanstvenoistraživačkim radom,
obrazovanjem kadrova, zdravstvenom zaštitom i
drugim djelatnostima od zajedničkog interesa za udružene
organizacije, u skladu sa samoupravnim sporazumom
o udruživanju u složenu organizaciju.
U složenu organizaciju mogu se udruživati i poljoprivredne
zadruge i drugi oblici udruživanja poljoprivrednika
u skladu sa samoupravnim sporazumom
o udruživanju.
Radna organizacija može se udružiti u dvije i l i
više složenih organizacija u skladu sa samoupravnim
sporazumom o udruživanju u radnu organizaciju, odnosno
u skladu sa samoupravnim sporazumom o udruživanju
u složenu organizaciju u koju je udružena
te u skladu sa samoupravnim sporazumom o udruživanju
u složenu organizaciju u koju se namjerava
udružiti
Uvjeti i način povezivanja i odnos radnih organizacija
udruženih u složenu organizaciju utvrđuju se
samoupravnim sporazumom o udruživanju.
Član 383.
Konstituiranje složene organizacije sastoji se od:
t t Zakon o udruženom radu 193

1) zaključivanja samoupravnog sporazuma o udruživanju
u složenu organizaciju;
2) izbora radničkog savjeta odnosno drugoga odgovarajućeg
organa upravljanja u složenoj organizaciji,
j| "||: • m
3) imenovanja vršioca dužnosti pošlo vodnog organa.
|j
član 384,
Samoupravni sporazum o udruživanju radnih organizacija
u složenu organizaciju sadrži! odredbe: o
tvrtki i sjedištu složene organizacije; o djelatnostima
kojima će se ta organizacija baviti i ciljevima radi
kojih se obavlja udruživanje; o koordiniranju procesa
rada; o udruživanju sredstava i njihovoj namjeni; o
pravima, obvezama i odgovornostima udruženih organizacija
u ostvarivanju zajednički utvrđenih djelatnosti
i ciljeva, o donošenju plana i usklađivanju planova
udruženih organizacija; o sastavu, izboru, opozivu
i djelokrugu organa upravljanja i njihova izvršnog
organa; o poslovodnom organu složene organizacije i
njegovoj odgovornosti; o oblicima i uvjetima ostvarivanja
odgovornosti složene organizacije i njezinim ovlaštenjima
u pravnom prometu koji obavlja za radne
organizacije; o pravima,! obvezama i| odgovornosti
radne zajednice koja obavlja zajedničke poslove; o
uvjetima i načinu istupanja iz složene organizacije
te druge odredbe značajne za ostvarivanje utvrđenih
djelatnosti, zajedničkih poslova i ciljeva.
Član 385.
Nakon zaključivanja samoupravnog sporazuma
o udruživanju u složenu organizaciju, a najkasnije
u roku od šest mjeseci od dana zaključivanja tog sporazuma,
radnici osnovnih organizacija u sastavu udruženih
radnih organizacija, na prijedlog radničkog savjeta,
donose statut složene organizacije većinom glasova
svih radnika u svakoj osnovnoj organizaciji
194

Član 386.
Ako radnici svih osnovnih organizacija u sastavu
iste radne organizacije ocijene da je udovoljeno uvjetima
iz člana 382. ovog zakona, mogu odlučiti većinom
glasova ukupnog broja radnika svake osnovne organizacije
da se njihova radna organizacija organizira kao
složena organizacija.
U slučaju iz stava 1. ovog člana radnici svake
osnovne organizacije odlučuju da se njihova osnovna
organizacija sama ili udružena s drugim osnovnim
organizacijama, ako je udovoljeno zakonom odredenim
uvjetima, organizira kao radna organizacija u
sastavu složene organizacije.
U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana u sudski
registar upisuje se prestanak radne organizacije koja
je organizirana kao složena organizacija i prestanak
osnovnih organizacija u njezinu sastavu a upisuju
novoorganizirane radne organizacije i složena organizacija.
Član 387.
Složena organizacija prestaje postojati kada sve
udružene radne organizacije to odluče i l i kada prestanu
postojati udružene organizacije.
O D J E L J A K 4.
UDRUŽIVANJE ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA U
DRUGE OBLIKE UDRU2IVANJA RADA I SREDSTAVA j|
Član 388.
Radnici mogu samoupravnim sporazumom udružiti
svoje organizacije udruženog rada u poslovnu zajednicu
kada su. da bi ostvarili svoje djelatnosti i razvoj,
proizvodno, radno i l i poslovno povezani radi zajedničkog
utvrđivanja podjele rada, međusobnog unapređivanja
uvjeta rada i poslovanja, ispitivanja tr-
195

žišta. usklađivanja proizvodnje određene robe i usluga,
zajedničkog istupanja na domaćem i stranom tržištu,
znanstvenoistraživačkog rada. obrazovanja kadrova
zdravstvene zaštite te radi ostvarivanja drugih
određenih zajedničkih interesa u radu illposlovanju
U poslovnu zajednicu može se neposredno udružiti
i osnovna organizacija ako to nije u suprotnosti
sa samoupravnim sporazumom o udruživanju u radnu
organizaciju.
U poslovnu zajednicu mogu se udružiti poljoprivredne
zadruge i drugi oblici udruživanja poljoprivrednika
te druge zadruge.
Poslovna zajednica sudjeluje u pravnom prometu
s trećim osobama pod uvjetima i na način utvrđenim
samoupravnim sporazumom.
Za obveze u obavljanju poslova od poslovne zajednice
odgovaraju organizacije udruženog rada za
čiji su račun obveze preuzete.
Radi usklađivanja međusobnih interesa i koordinacije
u radu|i poslovanju samoupravnim sporazumom
osniva se, na delegatskoj osnovi zajednički organ
upravljanja poslovnom zajednicom i utvrđuje
njegov sastav, djelokrug i način izbora i opoziva njegovih
članova.
Poslovna zajednica ima poslovodni organ koji ima
položaj, prava, dužnosti i odgovornosti poslovodnog
organa organizacije udruženog rada ako samoupravnim
sporazumom nije određeno da pojedina prava i
dužnosti poslovodnog organa poslovne zajednice obavlja
zajednički organ poslovne zajednice iz stava 6.
ovog člana. §
Poslove zajednice iz stava 1. ovog člana obavlja,
u skladu sa samoupravnim sporazumom, njezina radna
zajednica ili organizacija udruženog rada udružena
u poslovnu zajednicu.
^ Administrativno-stručne pomoćne i njima slične
poslove poslovne zajednice obavlja radna zajednica
poslovne zajednice.
196

Član 389.
U područjima i djelatnostima materijalne proizvodnje
čije je trajne obavljanje nužno radi zadovoljavanja
potreba određenih korisnika i nužan uvjet
za njihov rad i u kojima djelovanje zakonitosti tržišta
ne može biti jedina osnova usklađivanja rada i
potreba, odnosno vrednovanja rezultata rada. organizacije
udruženog rada u tim područjima i djelatnostima
i korisnici njihovih proizvoda i usluga mogu se
udruživati u samoupravne interesne zajednice materijalne
proizvodnje.
Samoupravna interesna zajednica materijalne proizvodnje
osniva se samoupravnim sporazumom!koji
zaključuju organizacije udruženog rada — proizvođači
proizvoda odnosno vršioci usluga i korisnici njihovih
proizvoda i usluga (članovi zajednice).
Organ upravljanja zajednicom jest skupština koja
se osniva na delegatskoj osnovi, a organizira tako da
se osigura ravnopravno odlučivanje proizvođača proizvoda
odnosno vršilaca usluga i korisnika o međusobnim
pravima, obvezama i odgovornostima.
Skupština zajednice ima svoj izvršni organ u
skladu sa samoupravnim sporazumom o njezinu osnivanju.
Zajednica prestaje postojati kada to svet udružene
organizacije odluče i l i kada udružene organizacije
prestanu postojati.
Zajednice iz stava 1. ovog člana mogu se udruživati
s drugim samoupravnim interesnim zajednicama
materijalne proizvodnje, u skladu sa zakonom.
Član 390.
Samoupravne interesne zajednice u području obrazovanja,
znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zaštite
i drugih društvenih djelatnosti osnivaju radnici i
drugi radni ljudi neposredno ili preko svoje samoupravne
organizacije i zajednice kao korisnici usluga za-
197

jedno s radnicima organizacija udruženog rada koji
obavljaju poslove u tim djelatnostima kao davaoci
usluga i u okviru zajednica ostvaruju slobodnu razmjenu
rada, udružuju rad i. sredstva rada te zajednički
odlučuju o obavljanju tih djelatnosti u skladu
sa zajedničkim interesima.
Međusobni odnosi u tim samoupravnim interesnim
zajednicama uređuju se tako da se osigurava
pravo radnika i drugih radnih ljudi koji u njima
udružuju sredstva da odlučuju o tim sredstvima i
pravo radnika organizacija udruženog rada koje obavljaju
djelatnosti u području za koje je osnovana samoupravna
interesna zajednica da u slobodnoj razmjeni
rada ostvaruju jednak drustveno-ekonomski položaj
kao i radnici u drugim organizacijama udruženog rada.
Korisnici i davaoci usluga u samoupravnoj interesnoj
zajednici sporazumno odlučuju o vrstama, kvaliteti
i opsegu usluga te o kriterijima za osiguravanje
sredstava koja su potrebna za obavljanje tih
usluga.
Član 301.
Radi osiguravanja svoje socijalne sigurnosti radnici
i drugi radni ljudi osnivaju samoupravne interesne
zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja
te drugih oblika socijalnog osiguranja, u kojima udružuju
sredstva u tu svrhu, i utvrđuju, na načelima
uzajamnosti i solidarnosti, i prava po osnovi minulog
rada. svoje zajedničke i pojedinačne obveze prema
tim zajednicama i zajednička i pojedinačna prava
koja u njima ostvaruju.
Na tim osnovama radnici i drugi radni ljudi s
ostalim radnim ljudima mogu osnivati samoupravne
interesne zajednice i u drugim područjima te u tim
zajednicama, udruživanjem sredstava u zajedničke
fondove, ostvarivati određene zajedničke interese na
načelima uzajamnosti i solidarnosti.

član 392.
Radni ljudi, neposredno i preko svojih organizaH
dja udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija
i zajednica, osnivaju samoupravne interesne
zajednice u stambenoj oblasti, u kojima te organizacije
i zajednice udružuju sredstva za stambenu izgradnju,
utvrđuju politiku i program te izgradnjep
zajedno sa stanarima upravljaju stambenim zgradama
i stanovima u društvenom vlasništvu te ^ostvaruju
druge zajedničke interese.
član 393.
i Novčane, bankarske i druge financijske poslove za
potrebe organizacija udruženog rada i drugih oblika
udruživanja rada i sredstava obavljaju banke, u skladu
sa saveznim zakonom.
član 394.
Organizacije udruženog!rada. samoupravne interesne
zajednice društveno-političke zajednice i druge
društvene pravne osobe mogu samoupravnim spora-J
zumom, u skladu sa saveznim zakonom, osnivati zajednice
osiguranja imovine i osoba od istovrsnih odnosno
srodnih vrsta rizika odnosno šteta i l i od više
različitih vrsta rizika odnosno šteta.
član 395.
Osnovne organizacije, radne organizacije i složene
organizacije, poslovne zajednice, poljoprivredne zadruge
i drugi oblici udruživanja poljoprivrednika i druge
zadruge, banke i drugi oblici udruživanja rada i
sredstava mogu se samoupravnim sporazumom povezivati
u zajednice udruženog rada za međusobnu plansku
i poslovnu suradnju kad su u ostvarivanju svojih
djelatnosti i razvoja proizvodno, radno, poslovno i l i
na drugi način u reprodukciji povezani i zavisni, kad
su u okviru društvene reprodukcije povezani toko-
199

vima robe, usluga, novca, znanstvenoistraživačkog rada
i kad pojedine svoje interese u obavljanju djelatnosti
i u razvoju mogu ostvarivati na temelju usklađivanja
programa razvoja, rada i proizvodnje, organiziranja
određenih zajedničkih djelatnosti i udruživanja
sredstava za ulaganje u razvoj određenih djelatnosti
od zajedničkog interesa.
Sporazumom iz stava 1. ovog člana utvrđuju se
ciljevi i zadaci koji će se ostvarivati u zajednici, način
njihova ostvarivanja i druga pitanja od zajedničkog
interesa, a naročito: usklađivanje njihove djelatnosti
*I poslovanja fradifstvaranja povoljnijih uvjeta
za stjecanje dohotka, reguliranje razmjene rada, odnosno
tržišnih odnosa, zajedničko uključivanje u međunarodnu
podjelu rada i nastupanje u razmjeni robe
s ? inozemstvom, zajedničko dogovaranje u pogledu
ulaganja u inozemstvu i ulaganja stranih osoba u njihove
djelatnosti, dogovaranje o politici razvoja i zajedničkim
osnovama plana te o udruživanju sredstava
za ostvarivanje određenih projekata od zajedničkog
interesa.
U zajednicu iz stava 1. ovog Člana mogu se povezivati
i samoupravne interesne zajednice.
Radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva organizacije
iz stava 1. ovog člana mogu osnovati osnovnu banku.
član 396.
Radi koordinacije rada i osiguravanja praćenja
ostvarivanja zaključenog sporazuma iz člana 395. stav
1. ovog zakona i u njemu utvrđenih prava, obveza i
odgovornosti, unapređivanja međusobne suradnje te
obavljanja drugih zajedničkih poslova, ovim sporazumom
mogu se osnivati i posebni organi i pobliže odrediti
njihov djelokrug, prava, obveze i odgovornosti
prema sudionicima sporazuma.
član 397.
Zajednica udruženog rada za međusobnu plansku
i poslovnu suradnju zajedničke ciljeve i zadatke os-

200