ZAKON O UDRUŽENOM RADU(ZUR)
2 posters
SFRJ4EVER :: SFRJ4EVER :: SFRJ4EVER :: ZAŠTO SFRJ?
Stranica 1/1
ZAKON O UDRUŽENOM RADU(ZUR)
Slaven Mon Sep 15, 2008 4:23 am
Zakon o udruženom radu,ili kraće ZUR donijet je 25.11.1976. godine na zajedničkoj sjednici Saveznog vijeća i Vijeća republika i pokrajina Skupštine SFRJ.
Na toj je sjednici drug Kiro Gligorov podnio ekspoze.
ČLAN 1.
Radnici u ostvarivanju svog vladajućeg položaja u udruženom radu i društvu slobodno,neposredno i ravnopravno,u odnosima samoupravne demokratske povezanosti,uzajamne zavisnosti,odgovornosti i solidarnosti te u odnosima ravnopravnosti naroda i narodnosti,upravljaju svojim ukupnim društvenim radom u osnovnoj i drugim organizacijama udruženog rada,drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te u društvu u cjelini.
Socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima u udruženom radu osigurava se da radnici,na osnovi prava rada društvenim sredstvima i jednakih prava,obveza i odgovornosti u pogledu sredstava za proizvodnju i drugih sredstava društvene reprodukcije u društvenom vlasništvu,upravljaju u svom,zajedničkom i općem društvenom interesu svojim radom,uvjetima i rezultatima svog rada.
U uređivanju općih uvjeta rada i usklađivanju, usmjeravanju i društvenom planiranju u udruženom radu sudjeluju radnici i preko svojih delegacija i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica,u okviru nihovih ustavom i zakonom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti.
ČLAN 2.
Osnovu socijalističkog samoupravnog udruženog rada čine:
-vlast radničke klase i svih radnih ljudi;
-društveno vlasništvo sredstava za proizvodnju,koje isključuju bilo kakav sistem potčinjavanja i eksploatacije tuđeg rada i koje,ukidanjem otuđenosti radničke klase i radnih ljudi od sredstava za proizvodnju i drugih uvjeta rada i rezultata rada,osigurava samoupravljanje radnih ljudi u proizvodnji i raspodjeli proizvoda rada i usmjeravanje razvoja društva na samoupravnim osnovama te omogućuje svakom da se,pod jednakim uvjetima,uključi u udruženi rad i da na osnovi svog rada stječe dohodak za zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba:
-pravo rada društvenim sredstvima koje stječe svaki radnik u udruženom radu i koje je osnova ostvarivanja njegovih prava,obaveza i odgovornosti u udruženom radu;
-samoupravni položaj radnika koji osigurava da radnik,ostvarajući pravo rada društvenim sredstvima,ravnopravno s drugim radnicima u udruženom radu,u odnosima međusobne povezanosti,zavisnosti, odgovornosti i solidarnosti,upravlja radom i poslovanjem udruženog rada u kojoj radi i organizacija u koje udružuje rad i sredstva;slobodno preuzima obveze samoupravnim sporazumima i dogovorima o osnovama planova te drugim samoupravnim sporazumima i društvenim dogovorima;ostvaruje svoj osobni,zajednički i društveni materijalni i moralni interes te pravo da se koristi rezultatima tekućeg i minulog rada i tekovinama općeg materijalnog i društvenog napretka;zaštićuje i unapređuje socijalističke samoupravne odnose;usavršava svoje radne i druge sposobnosti i razvija se kao cjelovita stvaralačka ličnost.
-Društveni karakter rada koji proizlazi iz međusobne zavisnosti i odgovornosti radnika u udruženom radu u okviru društvene podijele rada i društvene reprodukcije u cjelini,utemeljenih na dostignutom stupnju proizvodnosti i općem napretku materijalne osnove rada,što čini nužnim udruživanje rada i društvenih sredstava rada te druhih sredstava društvene reprodukcije u interesu radnika i društva u cjelini;
-Demokratsko,samoupravno odlučivanje o radu i društvenoj reprodukciji, koje omogućuje da radnici osobnim izjašjavanjem u osnovnoj organizaciji udruženog rada i preko svojih delegata u radničkom savjetu te delegacija i delegata u drugim organima upravljanja slobodno i ravnopravno odlučuju o svim pitanjima upravljanja radom i društvenom reprodukcijom;
-Utemeljenost skukupština društveno-političkih zajednica na sistemu samoupravne demokratske organiziranosti udruženog rada,koja osigurava da radnici i drugi radni ljudi preko delegacija i delegata odlučuju o pitanjima koja se odnose na zajedničke interese i potrebe udruženog rada i radnih ljudi te da donose zakone,druge propise i opće akte i planove,u okviru ustavom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti društveno-političkih zajednica.
ČLAN 3.
Protuzakonito su svako potčinjavanje i eksploatacije tuđeg rada,svaki oblik upravljanja proizvodnjom i drugim društvenim djelatnostima i svaki oblik raspodjele koji izopačuje socijalističke samoupravne društvene odnose u obliku prisvajanja društvenih sredstava i rezultata rada uspostavljanjem monopola na državnovlasničkoj,grupovlasničkoj ili privatnovlasničkoj osnovi,na osnovi ekonomske ili političke moći ili u obliku birokratske samovolje,tehnokratske uzurpacije ili samovoljnog odlučivanja te svaka privilegija utemeljena na monopolu upravljanja sredstvima za proizvodnju i prisvajanju rezultata rada.
ČLAN 4.
U socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima radnici udružuju svoj rad i sredstva u društvenom vlasništvu,kojima upravljaju, u različite oblike udruživanja i međusobne suradnje radi:
-Razvijanja i unapređivanja socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa;
-Proširivanja i unapređivanja materijalne osnove udruženog rada, poboljšanja svoga materijalnog i društvenog položaja te zadovoljavanja osobnih,zajedničkih i općih društvenih potreba interesa;
-Povećanja svog dohotka i ukupnog dohotka društva na osnovi povećanja proizvodnosti svoga i ukupnog društvenog rada;
-Društveno i ekonomski svrsishodnog upravljanja i privređivanja tekućim i minulim radom;
-Samoupravnoga međusobnog usklađivanja i planiranja rada i razvoja privrednih i drugih društvenih djelatnosti;
-Samoupravnog utvrđivanja uvjeta rada i stjecanja te raspodjele dohotka.
Na toj je sjednici drug Kiro Gligorov podnio ekspoze.
ČLAN 1.
Radnici u ostvarivanju svog vladajućeg položaja u udruženom radu i društvu slobodno,neposredno i ravnopravno,u odnosima samoupravne demokratske povezanosti,uzajamne zavisnosti,odgovornosti i solidarnosti te u odnosima ravnopravnosti naroda i narodnosti,upravljaju svojim ukupnim društvenim radom u osnovnoj i drugim organizacijama udruženog rada,drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te u društvu u cjelini.
Socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima u udruženom radu osigurava se da radnici,na osnovi prava rada društvenim sredstvima i jednakih prava,obveza i odgovornosti u pogledu sredstava za proizvodnju i drugih sredstava društvene reprodukcije u društvenom vlasništvu,upravljaju u svom,zajedničkom i općem društvenom interesu svojim radom,uvjetima i rezultatima svog rada.
U uređivanju općih uvjeta rada i usklađivanju, usmjeravanju i društvenom planiranju u udruženom radu sudjeluju radnici i preko svojih delegacija i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica,u okviru nihovih ustavom i zakonom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti.
ČLAN 2.
Osnovu socijalističkog samoupravnog udruženog rada čine:
-vlast radničke klase i svih radnih ljudi;
-društveno vlasništvo sredstava za proizvodnju,koje isključuju bilo kakav sistem potčinjavanja i eksploatacije tuđeg rada i koje,ukidanjem otuđenosti radničke klase i radnih ljudi od sredstava za proizvodnju i drugih uvjeta rada i rezultata rada,osigurava samoupravljanje radnih ljudi u proizvodnji i raspodjeli proizvoda rada i usmjeravanje razvoja društva na samoupravnim osnovama te omogućuje svakom da se,pod jednakim uvjetima,uključi u udruženi rad i da na osnovi svog rada stječe dohodak za zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba:
-pravo rada društvenim sredstvima koje stječe svaki radnik u udruženom radu i koje je osnova ostvarivanja njegovih prava,obaveza i odgovornosti u udruženom radu;
-samoupravni položaj radnika koji osigurava da radnik,ostvarajući pravo rada društvenim sredstvima,ravnopravno s drugim radnicima u udruženom radu,u odnosima međusobne povezanosti,zavisnosti, odgovornosti i solidarnosti,upravlja radom i poslovanjem udruženog rada u kojoj radi i organizacija u koje udružuje rad i sredstva;slobodno preuzima obveze samoupravnim sporazumima i dogovorima o osnovama planova te drugim samoupravnim sporazumima i društvenim dogovorima;ostvaruje svoj osobni,zajednički i društveni materijalni i moralni interes te pravo da se koristi rezultatima tekućeg i minulog rada i tekovinama općeg materijalnog i društvenog napretka;zaštićuje i unapređuje socijalističke samoupravne odnose;usavršava svoje radne i druge sposobnosti i razvija se kao cjelovita stvaralačka ličnost.
-Društveni karakter rada koji proizlazi iz međusobne zavisnosti i odgovornosti radnika u udruženom radu u okviru društvene podijele rada i društvene reprodukcije u cjelini,utemeljenih na dostignutom stupnju proizvodnosti i općem napretku materijalne osnove rada,što čini nužnim udruživanje rada i društvenih sredstava rada te druhih sredstava društvene reprodukcije u interesu radnika i društva u cjelini;
-Demokratsko,samoupravno odlučivanje o radu i društvenoj reprodukciji, koje omogućuje da radnici osobnim izjašjavanjem u osnovnoj organizaciji udruženog rada i preko svojih delegata u radničkom savjetu te delegacija i delegata u drugim organima upravljanja slobodno i ravnopravno odlučuju o svim pitanjima upravljanja radom i društvenom reprodukcijom;
-Utemeljenost skukupština društveno-političkih zajednica na sistemu samoupravne demokratske organiziranosti udruženog rada,koja osigurava da radnici i drugi radni ljudi preko delegacija i delegata odlučuju o pitanjima koja se odnose na zajedničke interese i potrebe udruženog rada i radnih ljudi te da donose zakone,druge propise i opće akte i planove,u okviru ustavom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti društveno-političkih zajednica.
ČLAN 3.
Protuzakonito su svako potčinjavanje i eksploatacije tuđeg rada,svaki oblik upravljanja proizvodnjom i drugim društvenim djelatnostima i svaki oblik raspodjele koji izopačuje socijalističke samoupravne društvene odnose u obliku prisvajanja društvenih sredstava i rezultata rada uspostavljanjem monopola na državnovlasničkoj,grupovlasničkoj ili privatnovlasničkoj osnovi,na osnovi ekonomske ili političke moći ili u obliku birokratske samovolje,tehnokratske uzurpacije ili samovoljnog odlučivanja te svaka privilegija utemeljena na monopolu upravljanja sredstvima za proizvodnju i prisvajanju rezultata rada.
ČLAN 4.
U socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima radnici udružuju svoj rad i sredstva u društvenom vlasništvu,kojima upravljaju, u različite oblike udruživanja i međusobne suradnje radi:
-Razvijanja i unapređivanja socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa;
-Proširivanja i unapređivanja materijalne osnove udruženog rada, poboljšanja svoga materijalnog i društvenog položaja te zadovoljavanja osobnih,zajedničkih i općih društvenih potreba interesa;
-Povećanja svog dohotka i ukupnog dohotka društva na osnovi povećanja proizvodnosti svoga i ukupnog društvenog rada;
-Društveno i ekonomski svrsishodnog upravljanja i privređivanja tekućim i minulim radom;
-Samoupravnoga međusobnog usklađivanja i planiranja rada i razvoja privrednih i drugih društvenih djelatnosti;
-Samoupravnog utvrđivanja uvjeta rada i stjecanja te raspodjele dohotka.
Slaven- Broj postova : 6432
Location : Arkadija(mitološka zemlja sreće iz grčke mitologije)
Registration date : 2008-08-23 -
Nastavak...
Slaven Mon Sep 15, 2008 4:23 am
ČLAN 5.
Povezivanje cjelokupnoga društvenog rada sredstvima u društvenom vlasništvu u sistem samoupravnoga udruženog rada radnici ostvaruju:
— udruživanjem rada u osnovnim organizacijama udruženog rada i udruživanjem rada i sredstava društvene reprodukcije u radnim organizacijama,složenim organizacijama udruženog rada,poslovnim zajednicama te drugim oblicima udruživanja i poslovne suradnje utemeljenim na zajedničkim,interesima radnika;
— udruživanjem rada i sredstava suradnjom organizacija udruženog rada koje se bave proizvodnjom i drugim djelatnostima s organizacijama udruženog rada koje se bave poslovima prometa robe i usluga;
— udruživanjem novčanih sredstava društvene reprodukcije i zajedničkim korištenjem tih sredstava,radi zadovoljavanja zajedničkih interesa u proizvodnji i reprodukciji,proširivanja materijalne osnove rada ili ostvarivanja drugih zajedničkih interesa u stjecanju dohotka;
— slobodnom razmjenom rada koju ostvaruju neposredno u organizacijama udruženog rada,ili u okviru,odnosno preko samoupravnih interesnih zajednica te u mjesnim zajednicama kao i povezivanjem,na toj osnovi,djelatnosti materijalne proizvodnje i društvene djelatnosti;
— društvenim planiranjem,samoupravnim sporazumijevanjem i društvenim dogovaranjem;
— razvijanjem samoupravnih odnosa u radu i stjecanju te raspodjele dohotka,upravljanjem i privređivanjem tekućim i minulim radom;
— odlučivanjem u organizacijama udruženog rada,drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te društveno-politickim zajednicama o pitanjima koja se odnose na uvjete njihova rada i života i njihove druge osobne,zajedničke i društvene potrebe i interese,na upravljanje društvom u cjelini i na vršenje državne vlasti.
U sistem samoupravnog udruženog rada povezuju se i poljoprivrednici i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana,udruživanjem svog rada i sredstava rada u zadruge ili druge oblike udruživanja i suradnjom,neposredno ili prako zadruga,s organizacijama udruženog rada na osnovi zajedničkih interesa i na načelima dobrovoljnosti i ravnopravnosti.
Ustav SFRJ,Osnovna načela,točka III.
ČLAN 6.
Radnici u udruženom radu,prema ovom zakonu,jesu osobe koje rade društvenim sredstvima u organizaciji udruženog rada,u radnoj zajednici, ili drugom obliku udruživanja rada i sredstava.
Ustav SFRJ,član 13. Cum 161.
ČLAN 7.
Radni ljudi koji osobnim radom samostalno u obliku zanimanja obavljaju umjetničku ili drugu kulturnu,odvjetničku ili drugu profesionalnu djelatnost imaju na osnovi svog rada u načelu isti društvemo-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obveze kao i radnici u organizacijama udruženog rada.
*Ustav SFRJ,član 31.
ČLAN 8.
Poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji,obavljajući djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana,svoj rad,i sredstva rada udružuju u zadruge ili druge oblike udruživanja ili se neposredno ili preko zadruge povezuju,u proizvodnji ili prometu s organizacijom udruženog rada i s njom trajnije surađuju,imaju na osnovi svog rada društveno-ekonomski položaj i prava,obveze i odgovornosti kao i radnici u organizacijama udruženog rada,zavisno od stupnja udruženosti rada i sredstava te svog doprinosa ostvarivanju i povećanju dohotka.
Poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji samostalno osobnim radom obavljaju djelatnost sredstvima rada u vlasništvu građana imaju na osnovi svog rada u načelu isti drušrveno-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obveze kao i radnici u udruženom radu društvenim sredstvima.
Ustav SFRJ,član 61-&.
ČLAN 9.
Radnici čijim se radom kao dopunskim koriste radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana,odnosno radnici čijim se radom kao dopunskim, koriste druge osobe,imaju pravo na sredstva za zadovoljavanje osobnih,zajedničkih i općih društvenih potreba i druga prava kojima se osigurava njihova materijama i socijalna sigurnost, te odgovarajuće obveze,u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom koji sklapa sindikat i odgovarajuća privredna komora odnosno udruženje u kome su te osobe predstavljene.
*Ustav SFRJ,član 64.
ČLAN 10.
Sredstva u društvenom vlasništvu zajednička su materijalna osnova održavanja i razvoja socijalističkog društva i socijalističkih samoupravnih odnosa i njima upravljaju radnici u osnovnoj organizaciji udruženog rada i u svim oblicima udruživanja rada i sredstava radnici u radnoj zajednici odnosno drugi radni ljudi u samoupravno i interesnoj zajednici ili drugoj samoupravnoj organizaciji i zajednici te u društveno-političkoj zajednici.
Sredstva za proizvodnju i druga sredstva udruženog rada,proizvodi udruženog rada,sredstva za zadovoljavanje zajedničkih i općih društvenih potreba,prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi — društveno su vlasništvo.
Društvena sredstva,npr. stvari,materijalna prava i novčana sredstva u društvenom vlasništvu,materijalna su osnova rada radnika u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i radnim zajednicama ili ostvarivanja funkcija samoupravnih interesnih zajednica te drugih samoupravnih organizacija i zajednica i društveno-političkih zajednica.
*Ustav SFRJ,član 12.
*Član 11,227—239.
ČLAN 11.
Radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i u radinim zajednicama odnosno radnici i drugi radni ljudi u samoupravnim interesnim zajednicama te drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama i u društveno-političkim zajednicama imaju u pogledu korištenja,upravljanja i raspolaganja društvenim sredstvima prava, obveze i odgovornosti utvrđene ustavom i zakonom,u skladu s njihovom prirodom i namjenom.
Ustav SFRJ,član 13.
ČLAN 12
Nitko nemože steći pravo vlasništva na društvena sredstva koja su uvjet rada u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i u radnim zajednicama ili materijalna osnovna ostvarivanja funkcija samoupravnih interesnih zajednica ili drugih samoupravnih organizacija i zajednica te društveno političkih zajednica.
Akti i radnje koji su protivni odredbi stava 1. ovog člana bez pravnog su učinka
Povezivanje cjelokupnoga društvenog rada sredstvima u društvenom vlasništvu u sistem samoupravnoga udruženog rada radnici ostvaruju:
— udruživanjem rada u osnovnim organizacijama udruženog rada i udruživanjem rada i sredstava društvene reprodukcije u radnim organizacijama,složenim organizacijama udruženog rada,poslovnim zajednicama te drugim oblicima udruživanja i poslovne suradnje utemeljenim na zajedničkim,interesima radnika;
— udruživanjem rada i sredstava suradnjom organizacija udruženog rada koje se bave proizvodnjom i drugim djelatnostima s organizacijama udruženog rada koje se bave poslovima prometa robe i usluga;
— udruživanjem novčanih sredstava društvene reprodukcije i zajedničkim korištenjem tih sredstava,radi zadovoljavanja zajedničkih interesa u proizvodnji i reprodukciji,proširivanja materijalne osnove rada ili ostvarivanja drugih zajedničkih interesa u stjecanju dohotka;
— slobodnom razmjenom rada koju ostvaruju neposredno u organizacijama udruženog rada,ili u okviru,odnosno preko samoupravnih interesnih zajednica te u mjesnim zajednicama kao i povezivanjem,na toj osnovi,djelatnosti materijalne proizvodnje i društvene djelatnosti;
— društvenim planiranjem,samoupravnim sporazumijevanjem i društvenim dogovaranjem;
— razvijanjem samoupravnih odnosa u radu i stjecanju te raspodjele dohotka,upravljanjem i privređivanjem tekućim i minulim radom;
— odlučivanjem u organizacijama udruženog rada,drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te društveno-politickim zajednicama o pitanjima koja se odnose na uvjete njihova rada i života i njihove druge osobne,zajedničke i društvene potrebe i interese,na upravljanje društvom u cjelini i na vršenje državne vlasti.
U sistem samoupravnog udruženog rada povezuju se i poljoprivrednici i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana,udruživanjem svog rada i sredstava rada u zadruge ili druge oblike udruživanja i suradnjom,neposredno ili prako zadruga,s organizacijama udruženog rada na osnovi zajedničkih interesa i na načelima dobrovoljnosti i ravnopravnosti.
Ustav SFRJ,Osnovna načela,točka III.
ČLAN 6.
Radnici u udruženom radu,prema ovom zakonu,jesu osobe koje rade društvenim sredstvima u organizaciji udruženog rada,u radnoj zajednici, ili drugom obliku udruživanja rada i sredstava.
Ustav SFRJ,član 13. Cum 161.
ČLAN 7.
Radni ljudi koji osobnim radom samostalno u obliku zanimanja obavljaju umjetničku ili drugu kulturnu,odvjetničku ili drugu profesionalnu djelatnost imaju na osnovi svog rada u načelu isti društvemo-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obveze kao i radnici u organizacijama udruženog rada.
*Ustav SFRJ,član 31.
ČLAN 8.
Poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji,obavljajući djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana,svoj rad,i sredstva rada udružuju u zadruge ili druge oblike udruživanja ili se neposredno ili preko zadruge povezuju,u proizvodnji ili prometu s organizacijom udruženog rada i s njom trajnije surađuju,imaju na osnovi svog rada društveno-ekonomski položaj i prava,obveze i odgovornosti kao i radnici u organizacijama udruženog rada,zavisno od stupnja udruženosti rada i sredstava te svog doprinosa ostvarivanju i povećanju dohotka.
Poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji samostalno osobnim radom obavljaju djelatnost sredstvima rada u vlasništvu građana imaju na osnovi svog rada u načelu isti drušrveno-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obveze kao i radnici u udruženom radu društvenim sredstvima.
Ustav SFRJ,član 61-&.
ČLAN 9.
Radnici čijim se radom kao dopunskim koriste radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana,odnosno radnici čijim se radom kao dopunskim, koriste druge osobe,imaju pravo na sredstva za zadovoljavanje osobnih,zajedničkih i općih društvenih potreba i druga prava kojima se osigurava njihova materijama i socijalna sigurnost, te odgovarajuće obveze,u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom koji sklapa sindikat i odgovarajuća privredna komora odnosno udruženje u kome su te osobe predstavljene.
*Ustav SFRJ,član 64.
ČLAN 10.
Sredstva u društvenom vlasništvu zajednička su materijalna osnova održavanja i razvoja socijalističkog društva i socijalističkih samoupravnih odnosa i njima upravljaju radnici u osnovnoj organizaciji udruženog rada i u svim oblicima udruživanja rada i sredstava radnici u radnoj zajednici odnosno drugi radni ljudi u samoupravno i interesnoj zajednici ili drugoj samoupravnoj organizaciji i zajednici te u društveno-političkoj zajednici.
Sredstva za proizvodnju i druga sredstva udruženog rada,proizvodi udruženog rada,sredstva za zadovoljavanje zajedničkih i općih društvenih potreba,prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi — društveno su vlasništvo.
Društvena sredstva,npr. stvari,materijalna prava i novčana sredstva u društvenom vlasništvu,materijalna su osnova rada radnika u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i radnim zajednicama ili ostvarivanja funkcija samoupravnih interesnih zajednica te drugih samoupravnih organizacija i zajednica i društveno-političkih zajednica.
*Ustav SFRJ,član 12.
*Član 11,227—239.
ČLAN 11.
Radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i u radinim zajednicama odnosno radnici i drugi radni ljudi u samoupravnim interesnim zajednicama te drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama i u društveno-političkim zajednicama imaju u pogledu korištenja,upravljanja i raspolaganja društvenim sredstvima prava, obveze i odgovornosti utvrđene ustavom i zakonom,u skladu s njihovom prirodom i namjenom.
Ustav SFRJ,član 13.
ČLAN 12
Nitko nemože steći pravo vlasništva na društvena sredstva koja su uvjet rada u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i u radnim zajednicama ili materijalna osnovna ostvarivanja funkcija samoupravnih interesnih zajednica ili drugih samoupravnih organizacija i zajednica te društveno političkih zajednica.
Akti i radnje koji su protivni odredbi stava 1. ovog člana bez pravnog su učinka
Slaven- Broj postova : 6432
Location : Arkadija(mitološka zemlja sreće iz grčke mitologije)
Registration date : 2008-08-23 -
Kraj
Slaven Mon Sep 15, 2008 4:24 am
ČLAN 320.
Radnici imaju pravo i dužnost dio radne organizacije organizirati kao osnovnu organizaciju,pod ovim uvjetima:
1.da takav dio čini radnu cjelinu;
2.da se rezultat zajedničkog rada radnika u radnoj cjelini koja se organizira kao osnovna organizacija može samostalno izraziti kao vrijednost u radnoj organizaciji ili na tržištu;
3.da radnici kao osnovna samoupravna zajednica radnika u toj radnoj cjelini mogu ostvarivati svoja društveno-ekonomska i druga samoupravna prava.
Točke Člana 320.su detaljnije objašnjene u slijedećim članovima.
ČLAN 321.
Smatra se da radnu cjelinu,prema članu 320. točka 1. ovog zakona,čini dio proizvodnje odnosno drugoga društvenog rada u radnoj organizaciji u kome su radnici neposredno povezani jedinstvenim procesom rada i time u radu međusobno zavisni i u kome radeći sredstvima zajedničkog rada ostvaruju zajednički rezultat rada.
ČLAN 322.
Smatra se da se rezultat rada radnika može samostalno izraziti kao vrijednost,prema članu 320. točka 2. ovog zakona,ako je dio radne organizacije koji se organizira kao osnovna organizacija sposoban ostvariti ukupni prihod i stjecati dohodak na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.
Sposobnost dijela radne organizacije da izrazi zajednički rezultat rada radnika u njemu kao vrijednost ne može se uvjetovati visinom ukupnog prihoda odnosno dohotka.
ČLAN 323.
Smatra se da radnici mogu ostvarivati svoja društveno-ekonomska i druga samoupravna prava,prema članu 320. točka 3. ovoga zakona,ako neposredno mogu ostvarivati ta prava i ako u osnovnoj organizaciji mogu zajedno i ravnopravno upravljati radom i poslovanjem osnovne organizacije i radne organizacije u čijem je sastavu,udruživati rad i sredstva s drugim radnicima,upravljati dohotkom koji ostvare u različitim oblicima udruživanja rada i sredstava te poslovima i sredstvima u cjelokupnosti odnosno društvene reprodukcije,uređivati radni odnos i sudjelovati u ostvarivanju funkcija samoupravnih interesnih zajednica, mjesnih zajednica i društveno-političkih zajednica.
Radnici imaju pravo i dužnost dio radne organizacije organizirati kao osnovnu organizaciju,pod ovim uvjetima:
1.da takav dio čini radnu cjelinu;
2.da se rezultat zajedničkog rada radnika u radnoj cjelini koja se organizira kao osnovna organizacija može samostalno izraziti kao vrijednost u radnoj organizaciji ili na tržištu;
3.da radnici kao osnovna samoupravna zajednica radnika u toj radnoj cjelini mogu ostvarivati svoja društveno-ekonomska i druga samoupravna prava.
Točke Člana 320.su detaljnije objašnjene u slijedećim članovima.
ČLAN 321.
Smatra se da radnu cjelinu,prema članu 320. točka 1. ovog zakona,čini dio proizvodnje odnosno drugoga društvenog rada u radnoj organizaciji u kome su radnici neposredno povezani jedinstvenim procesom rada i time u radu međusobno zavisni i u kome radeći sredstvima zajedničkog rada ostvaruju zajednički rezultat rada.
ČLAN 322.
Smatra se da se rezultat rada radnika može samostalno izraziti kao vrijednost,prema članu 320. točka 2. ovog zakona,ako je dio radne organizacije koji se organizira kao osnovna organizacija sposoban ostvariti ukupni prihod i stjecati dohodak na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.
Sposobnost dijela radne organizacije da izrazi zajednički rezultat rada radnika u njemu kao vrijednost ne može se uvjetovati visinom ukupnog prihoda odnosno dohotka.
Baltazar (citat):Svaka gore spomenuta,i moguća OOUR,može "svoj proizvod" prodati.
Niskogradnja gradi ceste,kanalizacije,vodovode.
Visokogradnja gradi kuće.
Projektanti mogu svoj projekat prodati.
Računovodstvo isto tako može prodavati svoje usluge.
Mehanizacije se brine o strojevima i "iznajmljuje" ih OOUR niskogradnja odnosno visokogradnja.
Dakle i ona može svoj "proizvod" prodati na tržištu.
ČLAN 323.
Smatra se da radnici mogu ostvarivati svoja društveno-ekonomska i druga samoupravna prava,prema članu 320. točka 3. ovoga zakona,ako neposredno mogu ostvarivati ta prava i ako u osnovnoj organizaciji mogu zajedno i ravnopravno upravljati radom i poslovanjem osnovne organizacije i radne organizacije u čijem je sastavu,udruživati rad i sredstva s drugim radnicima,upravljati dohotkom koji ostvare u različitim oblicima udruživanja rada i sredstava te poslovima i sredstvima u cjelokupnosti odnosno društvene reprodukcije,uređivati radni odnos i sudjelovati u ostvarivanju funkcija samoupravnih interesnih zajednica, mjesnih zajednica i društveno-političkih zajednica.
Valter (citat):Ovaj član,stavlja RADNIKA u prvi plan.(po neznam koji puta u ZUR-u).
ON mora moći odlučivati,ON mora moći upravljati svojim radom,ON mora moći upravljati svojim dohotkom.
ON,RADNIK,je vladar svega što je stvorio i što će još stvoriti.
Meni nije poznato da je prije toga,ali niti kasnije,postojao neki zakon koji je radniku davao toliku vlast.
Slaven- Broj postova : 6432
Location : Arkadija(mitološka zemlja sreće iz grčke mitologije)
Registration date : 2008-08-23 -
Re: ZAKON O UDRUŽENOM RADU(ZUR)
Valter Thu Dec 25, 2008 9:30 am
ČLAN 320.
Ovaj član,stavlja RADNIKA u prvi plan.(po neznam koji puta u ZUR-u).
ON mora moći odlučivati,ON mora moći upravljati svojim radom,ON mora moći upravljati svojim dohotkom.
ON,RADNIK,je vladar svega što je stvorio i što će još stvoriti.
Meni nije poznato da je prije toga,ali niti kasnije,postojao neki zakon koji je radniku davao toliku vlast.
Da bi radnik,mogao da donosi odluke i raspolaze svojim dohotkom on mora posedovati odredjeni stepen odgovornosti prema tom dohotku i drustvenoj imovini.
Dugi niz godina je potrebno usavrsavanje svakog radnika,kako od strane drustva tako i od samog radnika.
Svest potrebna za ostvraenje takvih ciljeva,je visoka.
Nas radnik je bio "mlad"(procitaj istoriju) u razvoju i nije bio u stanju da shvati odgovornost koja pred njim stoji kada je u pitanju celokupno drustvo.
Sve ovo sto se nama desilo je dokaz neozbiljnosti,nezrelosti radnicke klase da shvati tezinu posledica po nju i celokupno drustvo.
Zato je preko potrebno,sve snage usmeriti ka udruzivanju svih naprednih snaga koje su spremne da ujedine snage u interesu radnicke klase.
Samo se na taj nacin moze povratiti polozaj radnicke klase na ono mesto na kom zasluzuje biti.
Omalovazavanje radnicke klase i njenog polozaja u drustvu je i dovela do ove situacije,za koju je i radnicka klas sama odgovorna.
To se mora pod hitno menjati.
Te promene se mogu postici aktivnim ukljucivanje u rad onih struktura koje se bore za interes svih gradjana i radnicke klase uopste.
Valter
Valter- Admin
- Broj postova : 9621
Age : 72
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11 -
SFRJ4EVER :: SFRJ4EVER :: SFRJ4EVER :: ZAŠTO SFRJ?
Stranica 1/1
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
» DOKAZI, CEGA ....
» "KUD PLOVI OVAJ BROD?"
» DALI ZNATE ZA OVO?
» TKO SNOSI NAJVEĆU ODGOVORNOST?
» KRIVI SMO MI!
» ISTORIJA JUGOSLAVIJE
» GOVORI DRUGA TITA
» TEžINA LANACA(BORIS MALAGURSKI)