RAZVOJ EVROPE
4 posters
SFRJ4EVER :: EVROPA I SVET :: EU
Stranica 2/3
Stranica 2/3 • 1, 2, 3
ODNOS SA KUBOM
www.advance.hr/vijesti/trumpu-se-nece-svidjeti-ministrica-vanjskih-poslova-eu-federica-mogherini-posjetila-kubu-i-najavila-dodatno-jacanje-odnosa-izmedu-europe-i-havane-kao-i-potpisivanje-novih-ekonomskih-sporazuma/
Trumpu se neće svidjeti: Ministrica vanjskih poslova EU, Federica Mogherini, posjetila Kubu i najavila dodatno jačanje odnosa između Europe i Havane kao i potpisivanje novih ekonomskih sporazuma
Ministrica vanjskih poslova Europske unije, Federica Mogherini, posjetila je Kubu te se sastala s visokim dužnosnicima, uključujući i s kubanskim predsjednikom, Raulom Castrom.
Europska unija ovim potezom pokazuje kako želi jače odnose s Havanom, no u isto vrijeme ovaj proces pomno prate iz Washingtona. Naime, iako je ponovna uspostava diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a bila glavni okidač za veće otvorenje Kube prema Zapadu, to se desilo za vrijeme Obamine administracije, a od onda se situacija znatno promijenila.
Donald Trump, za razliku od svog prethodnika, očigledno radi na tome da se odnosi vrate tamo gdje su bili i ranije - u fazi međusobnog animoziteta i neprijateljstva.
Mogherini je pak za vrijeme dvodnevnog sastanka istaknula kako bilateralni odnosi između Havane i EU-a jačaju. Nadalje, poručila je kako je EU sada najveći kubanski ekonomski partner te je najavila potpisivanje niza sporazuma. Također je najavila kako će kasnije ovog mjeseca Kubu posjetiti delegacija Europske investicijske banke.
Trumpu se neće svidjeti: Ministrica vanjskih poslova EU, Federica Mogherini, posjetila Kubu i najavila dodatno jačanje odnosa između Europe i Havane kao i potpisivanje novih ekonomskih sporazuma
Ministrica vanjskih poslova Europske unije, Federica Mogherini, posjetila je Kubu te se sastala s visokim dužnosnicima, uključujući i s kubanskim predsjednikom, Raulom Castrom.
Europska unija ovim potezom pokazuje kako želi jače odnose s Havanom, no u isto vrijeme ovaj proces pomno prate iz Washingtona. Naime, iako je ponovna uspostava diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a bila glavni okidač za veće otvorenje Kube prema Zapadu, to se desilo za vrijeme Obamine administracije, a od onda se situacija znatno promijenila.
Donald Trump, za razliku od svog prethodnika, očigledno radi na tome da se odnosi vrate tamo gdje su bili i ranije - u fazi međusobnog animoziteta i neprijateljstva.
Mogherini je pak za vrijeme dvodnevnog sastanka istaknula kako bilateralni odnosi između Havane i EU-a jačaju. Nadalje, poručila je kako je EU sada najveći kubanski ekonomski partner te je najavila potpisivanje niza sporazuma. Također je najavila kako će kasnije ovog mjeseca Kubu posjetiti delegacija Europske investicijske banke.
EVROPA...
www.logicno.com/politika/europa-na-povijesnoj-prekretnici-ostati-americki-vazal-ili-odabrati-neovisnost.html
Europa na povijesnoj prekretnici – Ostati američki vazal ili odabrati neovisnost?
Jučer je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na sastanku u Sofiji pozvao članice Europske unije na jedinstvo i rekao “kako EU treba biti zahvalna američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji joj je svojim potezima Europljanima pomogao da se riješe svih iluzija”. Podsjetimo kako ova izjava dolazi od strane visokog europskog dužnosnika koji je sve do jučer bio gorljivi zagovornik čvrstog saveza svih zemalja Europske unije sa Sjedinjenim Državama, posebno u vojnom i energetskom sektoru, kako bi se što bolje oduprli “ruskoj agresiji”.
“Gledajući posljednje odluke predsjednika Trumpa, netko bi čak mogao pomisliti kako s ovakvim prijateljima tko još treba neprijatelje? Iskreno govoreći, Europa treba biti zahvalna predsjedniku Trumpu, jer smo se zahvaljujući njemu riješili svih iluzija”, izjavio je Tusk uoči neformalnog sastanka 28 čelnika Europske unije u Sofiji.
Za danas je zakazana rasprava o sudbini Zapadnog Balkana i perspektivi ulaska ostatka zemalja u EU, dok je sinoć održana večera na kojoj se razgovaralo o europskom odgovoru na posljednje poteze američke administracije i povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom, kao i uvođenju carina na uvoz aluminija i čelika u SAD.
Donald Tusk je dao izjavu koja je donedavno bila nezamisliva. Prema njegovim riječima je EU suočena s novim fenomenom, “kapricioznom i nasrtljivom američkom administracijom”.
Ipak je dodao kako Europa treba učiniti sve što može kako bi očuvala dobre transatlantske veze, ali mora biti spremna za sve scenarije.
“Imamo dovoljno potencijala da se suočimo s tim izazovom. Ali treba nam više političkog jedinstva i odlučnosti”, rekao je Donald Tusk.
Jučer su agencije objavile vijest kako se Bruxelles složio da se Europska unija u izračunima za isplatu iranske nafte s dolara prebaciti na euro, da će Europska investicijska banka kreditne linije za ulaganja u Islamskoj Republici također denominirati u euru, a zemlje s unosnim ugovorima će učiniti sve da zaobiđu američke sankcije ponovno nametnute Iranu.
Čini se da je Europa odlučila braniti svoju neovisnost – Može li se oduprijeti američkom pritisku?
Čini se da je Europa odlučila obraniti svoju neovisnost. Priopćila je kako neće razmatrati reviziju postojećeg sporazuma s Iranom i neće poštivati američke sankcije nametnute Islamskoj Republici. Raskid nuklearnog sporazuma s Iranom od strane Washingtona kao da je bila posljednja kap koja je prelila čašu strpljenja Europske unije. Činjenica je da daljnja podređenost atlantskom diktatu čitav europski projekt čini besmislenim, iako je on izvorno bio ideja američkih okupacijskih snaga nakon Drugog svjetskog rata. Hoće li svibanj 2018. biti prekretnica u povijesti i početak raskola između Sjedinjenih Država i europskih saveznika? Sve ovo su pitanja koja traže odgovor, iako sve ovisi o činjenici može li EU izdržati američki pritisak?
Čelnici europskih zemalja i čelnici Europske unije koji su se jučer okupili u Sofiji su formalno raspravljali o pitanjima odnosa s balkanskim zemljama i njihovom mogućem ulasku u EU. Ali kako se može govoriti o širenju EU ako Bruxelles ne može zaštititi interese ni postojećih članica i divova poput Njemačke u Francuske? Zato se na neformalnoj večeri u Sofiji više pažnje posvetilo odnosima sa Sjedinjenim Državama s kojima je Europa ne samo na granici trgovinskog rata, već i pravog geopolitičkog sukoba.
Međutim, što su Sjedinjene Države za Europu? Viši partner, saveznik, vladar ili konkurencija? U geopolitičkom smislu su Sjedinjene Države o odnosu na Europu superiornije, jer su u okviru ujedinjenog Zapada i NATO pakta američki atlantisti uvijek bili ti koje se slušalo. Nakon Drugog svjetskog rata su Sjedinjene Države kroz različite oblike kontrole pokorile Njemačku, Italiju, Francusku i druge zemlje Zapada, kasnije i zemlje istoka Europe.
Njihov partner u kontroli Europe je bila Velika Britanija i bez obzira na razlike između dva kontinenta, Europa je čak i kao Europska unija ostala vazal Sjedinjenih Država.
No, kako je europski integracijski projekt dobivao zamah, među Europljanima se sve više budila želja za punom neovisnošću. Do sada su angloameričke elite uvijek držali situaciju pod kontrolom.
Prava nezavisnost Njemačke i njezino očigledno približavanje Rusiji je očito proturječilo interesima atlantista. Podsjetimo samo na razdoblje kancelara Gerharda Schrödera, čak i vladavinu Angele Merkel, koja ni po koju cijenu ne želi odustati od plinovoda “Sjeverni tok 2”, koji jeste komercijalni projekt, ali s dubokom geopolitičkom pozadinom.
Prije nekoliko godina, uvjerena u stvarnost “ruske prijetnje“, Europa se pridružila antiruskim sankcijama.
“Ukrajina je već bila vaša, a Putin vam nije dopuštao da je preuzmete u okrilje Europske unije”, bila je tadašnja poruka Washingtona europskim kancelarijama. Otprilike na isti način su govorili i pohlepni europski političare na početku geopolitičkog sukoba s Rusijom.
Međutim, većina europskih političkih snaga je ubrzo shvatila da je za EU profitabilno imati bliske veze s Rusijom. Čak i uz produljenje sankcija, uvijek je tražila priliku za okončanje sukoba s Moskvom. Nedavno je, radi očuvanja rusofobnog ozračja, London čak morao organizirati provokaciju sa Sergejom i Julijom Skripal, samo kako bi se zadržala razina napetosti u odnosima između Rusije i Europe. Sada je tu priču konačno sahranio njemački istraživački tim novinara, koji je za Der Spiegel otkrio kako je Njemačka još od početka ’90-ih posjedovala nervni agens kojim su navodno otrovani Skripali i da su uzorke dali NATO saveznicima.
Činilo se da će u nadolazećim mjesecima sve proći glatko. Europa je samo trebala čekati da se završi borbu za vlast u Sjedinjenim Državama i onda se pokušati prilagoditi i Trumpu i atlantističkoj eliti. Međutim, nedavne odluke Washingtona su otvorile “Pandorinu kutiju“.
Sada Europa jednostavno ne može prihvatiti američke zahtjeve, jer riskira da potpuno izgubiti obraz.
Trump je trebao prekid iranskog sporazuma, uglavnom zbog domaćih političkih prilika, ali i zbog velike želje Izraela i svog zeta Jareda Kushnera. Međutim, ova odluka za SAD ne znači ništa i svu će štetu snositi Europska unija. Prema Trumpovim planovima, SAD i EU bi se na kraju trebali dogovoriti, Europske zemlje bi se pridružile Washingtonu i zajedno bi prisilili Iran na novi ugovor, kojeg bi Trump u Americi mogao predstaviti kao njegovu veliku pobjedu.
Stav Rusije i Kine, koje se protive bilo kakvoj izmjeni postojećeg sporazuma, Trump ne uzima u obzir, očito inspiriran imaginarnim uspjeh svog korejskog proboja, uvjeren da je razbio jedinstvo Kine i Sjeverne Koreje.
U iranskoj politici je Europskoj uniji zaprijetio sankcijama, ali je Europa donijela odluku da će sačuvati poslove i odnose s Iranom.
Sada će zbog iranskog sporazuma američki pritisak na Europsku uniju biti daleko veći od običnog nesporazuma među saveznicima.
“Gledajući posljednje odluke predsjednika Trumpa, netko bi čak mogao pomisliti kako s ovakvim prijateljima tko još treba neprijatelje? Iskreno govoreći, Europa treba biti zahvalna predsjedniku Trumpu, jer smo se zahvaljujući njemu riješili svih iluzija”, da ponovimo riječi Donalda Tuska koje su u Washingtonu odjeknule kao najveća hereza.
Čelnik Europske komisije, de facto vlade Europske unije, Jean-Claude Juncker je prošlog tjedna izjavio da bi EU trebala preuzeti vodeću ulogu na globalnoj razini, jer odluka Trumpa da raskine dogovor s Iranom znači da je plan Sjedinjenih Država da više ne surađuju s drugim državama i ne poštivati ni prijateljske odnose sa saveznicima. Stoga europske zemlje jednostavno trebaju spasiti sporazum s Iranom.
“Moramo zamijeniti Sjedinjene Države koje su kao međunarodni lider izgubile moć, a time dugoročno i utjecaj”, rekao je Jean-Claude Juncker.
Naime, čini se da Europa nije samo spremna preuzeti odgovornost za svoju budućnost, kao što govori Angela Merkel, nego se i sama brinuti za vlastitu sigurnost. Međutim, je li spremna zamijeniti SAD kao vodeći svjetski lider ili je sve pogrešno protumačeno?
Čini se da ne, jer su u europskim kancelarijama o tome počeli pričati odmah nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima. Dakle već više od godinu i pol dana. Čak i tada je bilo jasno kako Trump želi da Amerika brine o sebi, a ne o izgradnji jednog atlantskog svijeta i da će zbog punjenja američke države riznice dobro pritisnuti sve partnere, neprijatelje i saveznike.
Europljani, naviknuti na činjenicu da je njihov suverenitet ograničen samo u pitanjima rata i mira, iznenadili su se kada su čuli da moraju platiti američku zaštitu. Istu su poruku dobile i bogate zaljevske petromonarhije, što samo dokazuje jedinstven stav Trumpove uprave o ovom pitanju u cijelom svijetu.
Jedinstvo Zapada je napuklo, iako atlantističke elite s obje strane oceana žive u nadi da je Trump samo loš san i da će se 2020. sve vratiti u normalu. Međutim, više ne postoje realne šanse za vraćanje jedinstva Zapada kakvo smo poznavali. Amerika će mijenjati svoju vanjsku politiku uz slogan “biti opet velika”, bez obzira na to vodi li je Trump ili ne. Hegemonija je ugrožena zbog činjenice da su nacionalno orijentirane američke elite u vlasti prevladale aktere kojima je cilj da SAD igraju ulogu svjetskog policajca.
Što ostaje atlantistima? Mogu priznati poraz ili pokušati prebaciti središte “zapadnog svijeta” u Europu. Kao privremenu mjeru do povratka na vlast u Washingtonu, ili kao trajnu. Ali postoje li u Europi političari sposobnih da budu vođe? Merkel i Juncker? Teško, dok na Emmanuela Macrona ne vrijedi trošiti riječi. Stoga ne postoji ni rješenje za ovaj problem. Odnosi na Zapadu se pretvaraju u ono što je Trump želio, borbu između nacionalnih država.
To također izaziva otpor Europske unije, iako nedovršene, danas već jedinstvene države sastavljene od europskih nacionalnih entiteta. Ovaj neprirodni proces koče i opiru mu se političari poput Viktora Orbana i političke snage koje su u oporbi, iako bi im se uskoro mogla pridružiti vlada Italije, zemlje utemeljiteljice EU, što znači ulazak u krizu projekta europskih integracija.
Trump EU kao cjelinu vidi kao konkurenciju Americi i želi je oslabiti.
U iranskoj epizodi, gdje Njemačka i Francuska imaju velike gospodarske planove, važno je što SAD Europi jednostavno naređuju da zaboravi na zaštitu svojih interesa. Štoviše, pod apsolutno besmislenim izgovorom, jer za razliku od uvođenja antiruskih sankcija u slučaju Irana nema ni formalnih razloga za kršenje nuklearnog sporazuma.
“Europa se ne može složiti s tim. To bi bio samoubojstvo za EU kao takvu. S pristankom na nečuveni američki diktat, hoće li Europljani ikada moći vratiti svoju nezavisnost? Ovo je test istine za politički aspekt EU. Ako Europska unija poklekne pred Trumpom, izgubit će sve razloge svog postojanja”, za Le Figaro piše ugledni francuski novinar i kolumnist Renaud Girard.
Sada isto govore i oni koji su posljednjih nekoliko godina Europu prisiljavali da se uskladi s američkim pritiskom i sankcijama protiv Rusije, Donald Tusk među prvima.
“Ovo nije ništa manje od masovnog udara na suverenitet europskih zemalja i Europske unije. Izgubile su pravo donositi odluke o svojoj politici i njihovim akcijama u vezi s grubim diktatom navodno prijateljske zemlje. To je posve neprihvatljivo s europskog stajališta i proturječi samim pričama Trumpa. Europu se tjera na poštivanje i provedbu politike s kojom se duboko ne slaže”, za The Washington Postu je izjavio bivši švedski premijer Carl Bildt.
Europa ne može pristati na ovakav američki pritisak. Ali ako mu se odupre, svejedno se ne može pretvarati da je svjetski lider. EU zapravo samo želi više neovisnosti, što je najviše što može ostvariti u sadašnjoj situaciji. Zbog toga Europa prije velikih i važnih koraka mora stvoriti ravnotežu snaga i interesa koji će za nju biti povoljniji. U ovim uvjetima i traženju odgovora je prirodno da gleda u Moskvu. Nije slučajno da će tijekom sljedećeg tjedna čelnici vrlo utjecajnih svjetskih zemalja posjetiti Rusiju. Dolaze vođe Njemačke, Francuske, Japana i Indije. U početku će Angela Merkel i Emmanuel Macron ići razgovarati s Vladimirom Putinom o različitim temama, od Sirije i Ukrajine do trgovine. Međutim, glavna tema razgovora će biti Iran, što više nije samo ime važne zemlje, nego označava povijesnu prekretnicu i izbor kojeg Europa mora učiniti.
Europa na povijesnoj prekretnici – Ostati američki vazal ili odabrati neovisnost?
Jučer je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na sastanku u Sofiji pozvao članice Europske unije na jedinstvo i rekao “kako EU treba biti zahvalna američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji joj je svojim potezima Europljanima pomogao da se riješe svih iluzija”. Podsjetimo kako ova izjava dolazi od strane visokog europskog dužnosnika koji je sve do jučer bio gorljivi zagovornik čvrstog saveza svih zemalja Europske unije sa Sjedinjenim Državama, posebno u vojnom i energetskom sektoru, kako bi se što bolje oduprli “ruskoj agresiji”.
“Gledajući posljednje odluke predsjednika Trumpa, netko bi čak mogao pomisliti kako s ovakvim prijateljima tko još treba neprijatelje? Iskreno govoreći, Europa treba biti zahvalna predsjedniku Trumpu, jer smo se zahvaljujući njemu riješili svih iluzija”, izjavio je Tusk uoči neformalnog sastanka 28 čelnika Europske unije u Sofiji.
Za danas je zakazana rasprava o sudbini Zapadnog Balkana i perspektivi ulaska ostatka zemalja u EU, dok je sinoć održana večera na kojoj se razgovaralo o europskom odgovoru na posljednje poteze američke administracije i povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom, kao i uvođenju carina na uvoz aluminija i čelika u SAD.
Donald Tusk je dao izjavu koja je donedavno bila nezamisliva. Prema njegovim riječima je EU suočena s novim fenomenom, “kapricioznom i nasrtljivom američkom administracijom”.
Ipak je dodao kako Europa treba učiniti sve što može kako bi očuvala dobre transatlantske veze, ali mora biti spremna za sve scenarije.
“Imamo dovoljno potencijala da se suočimo s tim izazovom. Ali treba nam više političkog jedinstva i odlučnosti”, rekao je Donald Tusk.
Jučer su agencije objavile vijest kako se Bruxelles složio da se Europska unija u izračunima za isplatu iranske nafte s dolara prebaciti na euro, da će Europska investicijska banka kreditne linije za ulaganja u Islamskoj Republici također denominirati u euru, a zemlje s unosnim ugovorima će učiniti sve da zaobiđu američke sankcije ponovno nametnute Iranu.
Čini se da je Europa odlučila braniti svoju neovisnost – Može li se oduprijeti američkom pritisku?
Čini se da je Europa odlučila obraniti svoju neovisnost. Priopćila je kako neće razmatrati reviziju postojećeg sporazuma s Iranom i neće poštivati američke sankcije nametnute Islamskoj Republici. Raskid nuklearnog sporazuma s Iranom od strane Washingtona kao da je bila posljednja kap koja je prelila čašu strpljenja Europske unije. Činjenica je da daljnja podređenost atlantskom diktatu čitav europski projekt čini besmislenim, iako je on izvorno bio ideja američkih okupacijskih snaga nakon Drugog svjetskog rata. Hoće li svibanj 2018. biti prekretnica u povijesti i početak raskola između Sjedinjenih Država i europskih saveznika? Sve ovo su pitanja koja traže odgovor, iako sve ovisi o činjenici može li EU izdržati američki pritisak?
Čelnici europskih zemalja i čelnici Europske unije koji su se jučer okupili u Sofiji su formalno raspravljali o pitanjima odnosa s balkanskim zemljama i njihovom mogućem ulasku u EU. Ali kako se može govoriti o širenju EU ako Bruxelles ne može zaštititi interese ni postojećih članica i divova poput Njemačke u Francuske? Zato se na neformalnoj večeri u Sofiji više pažnje posvetilo odnosima sa Sjedinjenim Državama s kojima je Europa ne samo na granici trgovinskog rata, već i pravog geopolitičkog sukoba.
Međutim, što su Sjedinjene Države za Europu? Viši partner, saveznik, vladar ili konkurencija? U geopolitičkom smislu su Sjedinjene Države o odnosu na Europu superiornije, jer su u okviru ujedinjenog Zapada i NATO pakta američki atlantisti uvijek bili ti koje se slušalo. Nakon Drugog svjetskog rata su Sjedinjene Države kroz različite oblike kontrole pokorile Njemačku, Italiju, Francusku i druge zemlje Zapada, kasnije i zemlje istoka Europe.
Njihov partner u kontroli Europe je bila Velika Britanija i bez obzira na razlike između dva kontinenta, Europa je čak i kao Europska unija ostala vazal Sjedinjenih Država.
No, kako je europski integracijski projekt dobivao zamah, među Europljanima se sve više budila želja za punom neovisnošću. Do sada su angloameričke elite uvijek držali situaciju pod kontrolom.
Prava nezavisnost Njemačke i njezino očigledno približavanje Rusiji je očito proturječilo interesima atlantista. Podsjetimo samo na razdoblje kancelara Gerharda Schrödera, čak i vladavinu Angele Merkel, koja ni po koju cijenu ne želi odustati od plinovoda “Sjeverni tok 2”, koji jeste komercijalni projekt, ali s dubokom geopolitičkom pozadinom.
Prije nekoliko godina, uvjerena u stvarnost “ruske prijetnje“, Europa se pridružila antiruskim sankcijama.
“Ukrajina je već bila vaša, a Putin vam nije dopuštao da je preuzmete u okrilje Europske unije”, bila je tadašnja poruka Washingtona europskim kancelarijama. Otprilike na isti način su govorili i pohlepni europski političare na početku geopolitičkog sukoba s Rusijom.
Međutim, većina europskih političkih snaga je ubrzo shvatila da je za EU profitabilno imati bliske veze s Rusijom. Čak i uz produljenje sankcija, uvijek je tražila priliku za okončanje sukoba s Moskvom. Nedavno je, radi očuvanja rusofobnog ozračja, London čak morao organizirati provokaciju sa Sergejom i Julijom Skripal, samo kako bi se zadržala razina napetosti u odnosima između Rusije i Europe. Sada je tu priču konačno sahranio njemački istraživački tim novinara, koji je za Der Spiegel otkrio kako je Njemačka još od početka ’90-ih posjedovala nervni agens kojim su navodno otrovani Skripali i da su uzorke dali NATO saveznicima.
Činilo se da će u nadolazećim mjesecima sve proći glatko. Europa je samo trebala čekati da se završi borbu za vlast u Sjedinjenim Državama i onda se pokušati prilagoditi i Trumpu i atlantističkoj eliti. Međutim, nedavne odluke Washingtona su otvorile “Pandorinu kutiju“.
Sada Europa jednostavno ne može prihvatiti američke zahtjeve, jer riskira da potpuno izgubiti obraz.
Trump je trebao prekid iranskog sporazuma, uglavnom zbog domaćih političkih prilika, ali i zbog velike želje Izraela i svog zeta Jareda Kushnera. Međutim, ova odluka za SAD ne znači ništa i svu će štetu snositi Europska unija. Prema Trumpovim planovima, SAD i EU bi se na kraju trebali dogovoriti, Europske zemlje bi se pridružile Washingtonu i zajedno bi prisilili Iran na novi ugovor, kojeg bi Trump u Americi mogao predstaviti kao njegovu veliku pobjedu.
Stav Rusije i Kine, koje se protive bilo kakvoj izmjeni postojećeg sporazuma, Trump ne uzima u obzir, očito inspiriran imaginarnim uspjeh svog korejskog proboja, uvjeren da je razbio jedinstvo Kine i Sjeverne Koreje.
U iranskoj politici je Europskoj uniji zaprijetio sankcijama, ali je Europa donijela odluku da će sačuvati poslove i odnose s Iranom.
Sada će zbog iranskog sporazuma američki pritisak na Europsku uniju biti daleko veći od običnog nesporazuma među saveznicima.
“Gledajući posljednje odluke predsjednika Trumpa, netko bi čak mogao pomisliti kako s ovakvim prijateljima tko još treba neprijatelje? Iskreno govoreći, Europa treba biti zahvalna predsjedniku Trumpu, jer smo se zahvaljujući njemu riješili svih iluzija”, da ponovimo riječi Donalda Tuska koje su u Washingtonu odjeknule kao najveća hereza.
Čelnik Europske komisije, de facto vlade Europske unije, Jean-Claude Juncker je prošlog tjedna izjavio da bi EU trebala preuzeti vodeću ulogu na globalnoj razini, jer odluka Trumpa da raskine dogovor s Iranom znači da je plan Sjedinjenih Država da više ne surađuju s drugim državama i ne poštivati ni prijateljske odnose sa saveznicima. Stoga europske zemlje jednostavno trebaju spasiti sporazum s Iranom.
“Moramo zamijeniti Sjedinjene Države koje su kao međunarodni lider izgubile moć, a time dugoročno i utjecaj”, rekao je Jean-Claude Juncker.
Naime, čini se da Europa nije samo spremna preuzeti odgovornost za svoju budućnost, kao što govori Angela Merkel, nego se i sama brinuti za vlastitu sigurnost. Međutim, je li spremna zamijeniti SAD kao vodeći svjetski lider ili je sve pogrešno protumačeno?
Čini se da ne, jer su u europskim kancelarijama o tome počeli pričati odmah nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima. Dakle već više od godinu i pol dana. Čak i tada je bilo jasno kako Trump želi da Amerika brine o sebi, a ne o izgradnji jednog atlantskog svijeta i da će zbog punjenja američke države riznice dobro pritisnuti sve partnere, neprijatelje i saveznike.
Europljani, naviknuti na činjenicu da je njihov suverenitet ograničen samo u pitanjima rata i mira, iznenadili su se kada su čuli da moraju platiti američku zaštitu. Istu su poruku dobile i bogate zaljevske petromonarhije, što samo dokazuje jedinstven stav Trumpove uprave o ovom pitanju u cijelom svijetu.
Jedinstvo Zapada je napuklo, iako atlantističke elite s obje strane oceana žive u nadi da je Trump samo loš san i da će se 2020. sve vratiti u normalu. Međutim, više ne postoje realne šanse za vraćanje jedinstva Zapada kakvo smo poznavali. Amerika će mijenjati svoju vanjsku politiku uz slogan “biti opet velika”, bez obzira na to vodi li je Trump ili ne. Hegemonija je ugrožena zbog činjenice da su nacionalno orijentirane američke elite u vlasti prevladale aktere kojima je cilj da SAD igraju ulogu svjetskog policajca.
Što ostaje atlantistima? Mogu priznati poraz ili pokušati prebaciti središte “zapadnog svijeta” u Europu. Kao privremenu mjeru do povratka na vlast u Washingtonu, ili kao trajnu. Ali postoje li u Europi političari sposobnih da budu vođe? Merkel i Juncker? Teško, dok na Emmanuela Macrona ne vrijedi trošiti riječi. Stoga ne postoji ni rješenje za ovaj problem. Odnosi na Zapadu se pretvaraju u ono što je Trump želio, borbu između nacionalnih država.
To također izaziva otpor Europske unije, iako nedovršene, danas već jedinstvene države sastavljene od europskih nacionalnih entiteta. Ovaj neprirodni proces koče i opiru mu se političari poput Viktora Orbana i političke snage koje su u oporbi, iako bi im se uskoro mogla pridružiti vlada Italije, zemlje utemeljiteljice EU, što znači ulazak u krizu projekta europskih integracija.
Trump EU kao cjelinu vidi kao konkurenciju Americi i želi je oslabiti.
U iranskoj epizodi, gdje Njemačka i Francuska imaju velike gospodarske planove, važno je što SAD Europi jednostavno naređuju da zaboravi na zaštitu svojih interesa. Štoviše, pod apsolutno besmislenim izgovorom, jer za razliku od uvođenja antiruskih sankcija u slučaju Irana nema ni formalnih razloga za kršenje nuklearnog sporazuma.
“Europa se ne može složiti s tim. To bi bio samoubojstvo za EU kao takvu. S pristankom na nečuveni američki diktat, hoće li Europljani ikada moći vratiti svoju nezavisnost? Ovo je test istine za politički aspekt EU. Ako Europska unija poklekne pred Trumpom, izgubit će sve razloge svog postojanja”, za Le Figaro piše ugledni francuski novinar i kolumnist Renaud Girard.
Sada isto govore i oni koji su posljednjih nekoliko godina Europu prisiljavali da se uskladi s američkim pritiskom i sankcijama protiv Rusije, Donald Tusk među prvima.
“Ovo nije ništa manje od masovnog udara na suverenitet europskih zemalja i Europske unije. Izgubile su pravo donositi odluke o svojoj politici i njihovim akcijama u vezi s grubim diktatom navodno prijateljske zemlje. To je posve neprihvatljivo s europskog stajališta i proturječi samim pričama Trumpa. Europu se tjera na poštivanje i provedbu politike s kojom se duboko ne slaže”, za The Washington Postu je izjavio bivši švedski premijer Carl Bildt.
Europa ne može pristati na ovakav američki pritisak. Ali ako mu se odupre, svejedno se ne može pretvarati da je svjetski lider. EU zapravo samo želi više neovisnosti, što je najviše što može ostvariti u sadašnjoj situaciji. Zbog toga Europa prije velikih i važnih koraka mora stvoriti ravnotežu snaga i interesa koji će za nju biti povoljniji. U ovim uvjetima i traženju odgovora je prirodno da gleda u Moskvu. Nije slučajno da će tijekom sljedećeg tjedna čelnici vrlo utjecajnih svjetskih zemalja posjetiti Rusiju. Dolaze vođe Njemačke, Francuske, Japana i Indije. U početku će Angela Merkel i Emmanuel Macron ići razgovarati s Vladimirom Putinom o različitim temama, od Sirije i Ukrajine do trgovine. Međutim, glavna tema razgovora će biti Iran, što više nije samo ime važne zemlje, nego označava povijesnu prekretnicu i izbor kojeg Europa mora učiniti.
Re: RAZVOJ EVROPE
Valter (citat):www.logicno.com/politika/europa-na-povijesnoj-prekretnici-ostati-americki-vazal-ili-odabrati-neovisnost.html
Europa na povijesnoj prekretnici – Ostati američki vazal ili odabrati neovisnost?
Jučer je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na sastanku u Sofiji pozvao članice Europske unije na jedinstvo i rekao “kako EU treba biti zahvalna američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji joj je svojim potezima Europljanima pomogao da se riješe svih iluzija”. Podsjetimo kako ova izjava dolazi od strane visokog europskog dužnosnika koji je sve do jučer bio gorljivi zagovornik čvrstog saveza svih zemalja Europske unije sa Sjedinjenim Državama, posebno u vojnom i energetskom sektoru, kako bi se što bolje oduprli “ruskoj agresiji”.
“Gledajući posljednje odluke predsjednika Trumpa, netko bi čak mogao pomisliti kako s ovakvim prijateljima tko još treba neprijatelje? Iskreno govoreći, Europa treba biti zahvalna predsjedniku Trumpu, jer smo se zahvaljujući njemu riješili svih iluzija”, izjavio je Tusk uoči neformalnog sastanka 28 čelnika Europske unije u Sofiji.
Za danas je zakazana rasprava o sudbini Zapadnog Balkana i perspektivi ulaska ostatka zemalja u EU, dok je sinoć održana večera na kojoj se razgovaralo o europskom odgovoru na posljednje poteze američke administracije i povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom, kao i uvođenju carina na uvoz aluminija i čelika u SAD.
Donald Tusk je dao izjavu koja je donedavno bila nezamisliva. Prema njegovim riječima je EU suočena s novim fenomenom, “kapricioznom i nasrtljivom američkom administracijom”.
Ipak je dodao kako Europa treba učiniti sve što može kako bi očuvala dobre transatlantske veze, ali mora biti spremna za sve scenarije.
“Imamo dovoljno potencijala da se suočimo s tim izazovom. Ali treba nam više političkog jedinstva i odlučnosti”, rekao je Donald Tusk.
Jučer su agencije objavile vijest kako se Bruxelles složio da se Europska unija u izračunima za isplatu iranske nafte s dolara prebaciti na euro, da će Europska investicijska banka kreditne linije za ulaganja u Islamskoj Republici također denominirati u euru, a zemlje s unosnim ugovorima će učiniti sve da zaobiđu američke sankcije ponovno nametnute Iranu.
Čini se da je Europa odlučila braniti svoju neovisnost – Može li se oduprijeti američkom pritisku?
Čini se da je Europa odlučila obraniti svoju neovisnost. Priopćila je kako neće razmatrati reviziju postojećeg sporazuma s Iranom i neće poštivati američke sankcije nametnute Islamskoj Republici. Raskid nuklearnog sporazuma s Iranom od strane Washingtona kao da je bila posljednja kap koja je prelila čašu strpljenja Europske unije. Činjenica je da daljnja podređenost atlantskom diktatu čitav europski projekt čini besmislenim, iako je on izvorno bio ideja američkih okupacijskih snaga nakon Drugog svjetskog rata. Hoće li svibanj 2018. biti prekretnica u povijesti i početak raskola između Sjedinjenih Država i europskih saveznika? Sve ovo su pitanja koja traže odgovor, iako sve ovisi o činjenici može li EU izdržati američki pritisak?
Čelnici europskih zemalja i čelnici Europske unije koji su se jučer okupili u Sofiji su formalno raspravljali o pitanjima odnosa s balkanskim zemljama i njihovom mogućem ulasku u EU. Ali kako se može govoriti o širenju EU ako Bruxelles ne može zaštititi interese ni postojećih članica i divova poput Njemačke u Francuske? Zato se na neformalnoj večeri u Sofiji više pažnje posvetilo odnosima sa Sjedinjenim Državama s kojima je Europa ne samo na granici trgovinskog rata, već i pravog geopolitičkog sukoba.
Međutim, što su Sjedinjene Države za Europu? Viši partner, saveznik, vladar ili konkurencija? U geopolitičkom smislu su Sjedinjene Države o odnosu na Europu superiornije, jer su u okviru ujedinjenog Zapada i NATO pakta američki atlantisti uvijek bili ti koje se slušalo. Nakon Drugog svjetskog rata su Sjedinjene Države kroz različite oblike kontrole pokorile Njemačku, Italiju, Francusku i druge zemlje Zapada, kasnije i zemlje istoka Europe.
Njihov partner u kontroli Europe je bila Velika Britanija i bez obzira na razlike između dva kontinenta, Europa je čak i kao Europska unija ostala vazal Sjedinjenih Država.
No, kako je europski integracijski projekt dobivao zamah, među Europljanima se sve više budila želja za punom neovisnošću. Do sada su angloameričke elite uvijek držali situaciju pod kontrolom.
Prava nezavisnost Njemačke i njezino očigledno približavanje Rusiji je očito proturječilo interesima atlantista. Podsjetimo samo na razdoblje kancelara Gerharda Schrödera, čak i vladavinu Angele Merkel, koja ni po koju cijenu ne želi odustati od plinovoda “Sjeverni tok 2”, koji jeste komercijalni projekt, ali s dubokom geopolitičkom pozadinom.
Prije nekoliko godina, uvjerena u stvarnost “ruske prijetnje“, Europa se pridružila antiruskim sankcijama.
“Ukrajina je već bila vaša, a Putin vam nije dopuštao da je preuzmete u okrilje Europske unije”, bila je tadašnja poruka Washingtona europskim kancelarijama. Otprilike na isti način su govorili i pohlepni europski političare na početku geopolitičkog sukoba s Rusijom.
Međutim, većina europskih političkih snaga je ubrzo shvatila da je za EU profitabilno imati bliske veze s Rusijom. Čak i uz produljenje sankcija, uvijek je tražila priliku za okončanje sukoba s Moskvom. Nedavno je, radi očuvanja rusofobnog ozračja, London čak morao organizirati provokaciju sa Sergejom i Julijom Skripal, samo kako bi se zadržala razina napetosti u odnosima između Rusije i Europe. Sada je tu priču konačno sahranio njemački istraživački tim novinara, koji je za Der Spiegel otkrio kako je Njemačka još od početka ’90-ih posjedovala nervni agens kojim su navodno otrovani Skripali i da su uzorke dali NATO saveznicima.
Činilo se da će u nadolazećim mjesecima sve proći glatko. Europa je samo trebala čekati da se završi borbu za vlast u Sjedinjenim Državama i onda se pokušati prilagoditi i Trumpu i atlantističkoj eliti. Međutim, nedavne odluke Washingtona su otvorile “Pandorinu kutiju“.
Sada Europa jednostavno ne može prihvatiti američke zahtjeve, jer riskira da potpuno izgubiti obraz.
Trump je trebao prekid iranskog sporazuma, uglavnom zbog domaćih političkih prilika, ali i zbog velike želje Izraela i svog zeta Jareda Kushnera. Međutim, ova odluka za SAD ne znači ništa i svu će štetu snositi Europska unija. Prema Trumpovim planovima, SAD i EU bi se na kraju trebali dogovoriti, Europske zemlje bi se pridružile Washingtonu i zajedno bi prisilili Iran na novi ugovor, kojeg bi Trump u Americi mogao predstaviti kao njegovu veliku pobjedu.
Stav Rusije i Kine, koje se protive bilo kakvoj izmjeni postojećeg sporazuma, Trump ne uzima u obzir, očito inspiriran imaginarnim uspjeh svog korejskog proboja, uvjeren da je razbio jedinstvo Kine i Sjeverne Koreje.
U iranskoj politici je Europskoj uniji zaprijetio sankcijama, ali je Europa donijela odluku da će sačuvati poslove i odnose s Iranom.
Sada će zbog iranskog sporazuma američki pritisak na Europsku uniju biti daleko veći od običnog nesporazuma među saveznicima.
“Gledajući posljednje odluke predsjednika Trumpa, netko bi čak mogao pomisliti kako s ovakvim prijateljima tko još treba neprijatelje? Iskreno govoreći, Europa treba biti zahvalna predsjedniku Trumpu, jer smo se zahvaljujući njemu riješili svih iluzija”, da ponovimo riječi Donalda Tuska koje su u Washingtonu odjeknule kao najveća hereza.
Čelnik Europske komisije, de facto vlade Europske unije, Jean-Claude Juncker je prošlog tjedna izjavio da bi EU trebala preuzeti vodeću ulogu na globalnoj razini, jer odluka Trumpa da raskine dogovor s Iranom znači da je plan Sjedinjenih Država da više ne surađuju s drugim državama i ne poštivati ni prijateljske odnose sa saveznicima. Stoga europske zemlje jednostavno trebaju spasiti sporazum s Iranom.
“Moramo zamijeniti Sjedinjene Države koje su kao međunarodni lider izgubile moć, a time dugoročno i utjecaj”, rekao je Jean-Claude Juncker.
Naime, čini se da Europa nije samo spremna preuzeti odgovornost za svoju budućnost, kao što govori Angela Merkel, nego se i sama brinuti za vlastitu sigurnost. Međutim, je li spremna zamijeniti SAD kao vodeći svjetski lider ili je sve pogrešno protumačeno?
Čini se da ne, jer su u europskim kancelarijama o tome počeli pričati odmah nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima. Dakle već više od godinu i pol dana. Čak i tada je bilo jasno kako Trump želi da Amerika brine o sebi, a ne o izgradnji jednog atlantskog svijeta i da će zbog punjenja američke države riznice dobro pritisnuti sve partnere, neprijatelje i saveznike.
Europljani, naviknuti na činjenicu da je njihov suverenitet ograničen samo u pitanjima rata i mira, iznenadili su se kada su čuli da moraju platiti američku zaštitu. Istu su poruku dobile i bogate zaljevske petromonarhije, što samo dokazuje jedinstven stav Trumpove uprave o ovom pitanju u cijelom svijetu.
Jedinstvo Zapada je napuklo, iako atlantističke elite s obje strane oceana žive u nadi da je Trump samo loš san i da će se 2020. sve vratiti u normalu. Međutim, više ne postoje realne šanse za vraćanje jedinstva Zapada kakvo smo poznavali. Amerika će mijenjati svoju vanjsku politiku uz slogan “biti opet velika”, bez obzira na to vodi li je Trump ili ne. Hegemonija je ugrožena zbog činjenice da su nacionalno orijentirane američke elite u vlasti prevladale aktere kojima je cilj da SAD igraju ulogu svjetskog policajca.
Što ostaje atlantistima? Mogu priznati poraz ili pokušati prebaciti središte “zapadnog svijeta” u Europu. Kao privremenu mjeru do povratka na vlast u Washingtonu, ili kao trajnu. Ali postoje li u Europi političari sposobnih da budu vođe? Merkel i Juncker? Teško, dok na Emmanuela Macrona ne vrijedi trošiti riječi. Stoga ne postoji ni rješenje za ovaj problem. Odnosi na Zapadu se pretvaraju u ono što je Trump želio, borbu između nacionalnih država.
To također izaziva otpor Europske unije, iako nedovršene, danas već jedinstvene države sastavljene od europskih nacionalnih entiteta. Ovaj neprirodni proces koče i opiru mu se političari poput Viktora Orbana i političke snage koje su u oporbi, iako bi im se uskoro mogla pridružiti vlada Italije, zemlje utemeljiteljice EU, što znači ulazak u krizu projekta europskih integracija.
Trump EU kao cjelinu vidi kao konkurenciju Americi i želi je oslabiti.
U iranskoj epizodi, gdje Njemačka i Francuska imaju velike gospodarske planove, važno je što SAD Europi jednostavno naređuju da zaboravi na zaštitu svojih interesa. Štoviše, pod apsolutno besmislenim izgovorom, jer za razliku od uvođenja antiruskih sankcija u slučaju Irana nema ni formalnih razloga za kršenje nuklearnog sporazuma.
“Europa se ne može složiti s tim. To bi bio samoubojstvo za EU kao takvu. S pristankom na nečuveni američki diktat, hoće li Europljani ikada moći vratiti svoju nezavisnost? Ovo je test istine za politički aspekt EU. Ako Europska unija poklekne pred Trumpom, izgubit će sve razloge svog postojanja”, za Le Figaro piše ugledni francuski novinar i kolumnist Renaud Girard.
Sada isto govore i oni koji su posljednjih nekoliko godina Europu prisiljavali da se uskladi s američkim pritiskom i sankcijama protiv Rusije, Donald Tusk među prvima.
“Ovo nije ništa manje od masovnog udara na suverenitet europskih zemalja i Europske unije. Izgubile su pravo donositi odluke o svojoj politici i njihovim akcijama u vezi s grubim diktatom navodno prijateljske zemlje. To je posve neprihvatljivo s europskog stajališta i proturječi samim pričama Trumpa. Europu se tjera na poštivanje i provedbu politike s kojom se duboko ne slaže”, za The Washington Postu je izjavio bivši švedski premijer Carl Bildt.
Europa ne može pristati na ovakav američki pritisak. Ali ako mu se odupre, svejedno se ne može pretvarati da je svjetski lider. EU zapravo samo želi više neovisnosti, što je najviše što može ostvariti u sadašnjoj situaciji. Zbog toga Europa prije velikih i važnih koraka mora stvoriti ravnotežu snaga i interesa koji će za nju biti povoljniji. U ovim uvjetima i traženju odgovora je prirodno da gleda u Moskvu. Nije slučajno da će tijekom sljedećeg tjedna čelnici vrlo utjecajnih svjetskih zemalja posjetiti Rusiju. Dolaze vođe Njemačke, Francuske, Japana i Indije. U početku će Angela Merkel i Emmanuel Macron ići razgovarati s Vladimirom Putinom o različitim temama, od Sirije i Ukrajine do trgovine. Međutim, glavna tema razgovora će biti Iran, što više nije samo ime važne zemlje, nego označava povijesnu prekretnicu i izbor kojeg Europa mora učiniti.
Re: RAZVOJ EVROPE
[url=/www.logicno.com/politika/summit-g7-otkrio-da-je-liberalni-svjetski-poredak-neostvareni-san.html]/www.logicno.com/politika/summit-g7-otkrio-da-je-liberalni-svjetski-poredak-neostvareni-san.html[/url]
Summit G7 otkrio da je “liberalni svjetski poredak” neostvareni san
09/06/2018 N. Babić
“Vjera Europe u liberalni svjetski poredak je bila naivna. Za Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa postoje samo suparnici, ne i partneri”, izjavio je stručnjak za Ameriku njemačkog Vijeća za inozemne odnose Josef Braml.
Brumley je rekao “kako se Europa desetljećima oslanjala na vodeću roditeljsku ulogu Sjedinjenih Država, dolar kao glavnu svjetsku valutu i da će SAD uspjeti jamčiti djelotvorno funkcioniranje međunarodnih institucija, uključujući i WTO, NATO i UN”.
Međutim, ova vremena su prošla i Europa bi to trebala shvatiti.
“Probudite se i prestanite govoriti o željama koje treba realizirati. Funkcioniranje liberalizma i njegovih institucija je neostvareni san”, rekao je Josef Braml, ističući kako je Trump odlučan u namjeri da uništiti ove institucije.
Uloga Sjedinjenih Država kao “branitelja liberalnog svjetskog poretka” je oslabila već pod Barackom Obamom, rekao je stručnjak. “Postoji samo svijet političkog realizma u kojem nema prijatelja i postoje samo zaraćeni blokovi”, naglasio je.
Razinu ranjivosti Europe dokazuje situacija oko Irana. “Političko ujedinjenje Europe protiv Sjedinjenih Država ne funkcionira jer europska ekonomija ima mnogo više interesa poslujući u Americi nego u Iranu”, rekao je stručnjak.
Prema njegovim riječima, ove godine nisu isključene ni vojne akcije protiv Irana od strane Sjedinjenih Država ili Izraela, jer ako SAD i Europa “napuste Iran zbog sankcija”, Kina će početi jačati poslovanje u toj zemlji, a to Washington neće dozvoliti.
Europa svoju politiku sankcija pokušava provoditi uvodeći iz za Harley Davidson ili viski, ali je EU duboko u zabludi ako se nada da će time pogoditi Republikansku stranku. Prema riječima stručnjaka, Trump je već uništio Republikansku stranku, dok je istodobno “ukinuo sustav provjere i ravnoteže i sustav demokratske podijele ovlasti”.
“Europske tvrtke trebaju uložiti u Europu. Moramo modernizirati i proširiti infrastrukturu kontinenta, što će nas učiniti jačima, ali ne s partnerstvom sa Sjedinjenim Državama, kojeg, strogo govoreći, više nema”, zaključio je Braml.
Njemački ministar vanjskih poslova, Heiko Maas, stvorio je jaz između Sjedinjenih Država i Europe koji se više ne može zanemariti. Čelnik Ministarstva vanjskih poslova Njemačke je kritizirao politiku Donalda Trumpa, koji svjesno donosi odluke na štetu Europske unije.
Podsjetimo, 1. lipnja su Sjedinjene Države su uvele carine na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Kanade i Meksika, čime su počele trgovinski rat sa svojim saveznicima.
Činjenica je da se atlantski saveznici više ne mogu složiti oko nijedne važne teme. Osim toga, Trump ke na summitu G7 rekao kako Rusiji treba vratiti mjesto u klubu, iako je Dmitrij Peskov prošle godine rekao kako Moskva nema nikakvu namjeru vraćati se u tu skupinu i da joj je više nego dovoljno djelovati kroz skupinu G20.
Ipak, prije odlaska na summit u Quebec je američki predsjednik pozvao čelnike G7 da prihvate povratak Moskve u skupinu.
“Možda nije politički ispravno, ali moramo vladati svijetom. G7, koji je nekoć bio G8, ali su izbacili Rusiju, treba dopustiti Rusiji da se vrati i sjedne za pregovarački stol”, rekao je čelnik Bijele kuće novinarima.
Kanada, koja je u 2014. inzistirala na protjerivanju Rusije, odbila je prijedlog Trumpa, ali je inicijativu podržao talijanski premijer Giuseppe Conte, koji je rekao “kako bi povratak Rusije u G7 bio u interesu svih”, prenosi CBC.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je izjavio da je Rusija zainteresirana za format G7 manje od ostalih članova. Europski dužnosnik je priznao da sadašnji broj članova grupe više voli, jer “sedam je sretan broj”.
Njemačka kancelarka je rekla kako se prije moraju steći uvjeti za povratak, a oni su povezani sa situacijom u Ukrajini.
U Moskvi su također reagirali na Trumpovu izjavu i ponovili što su rekli prije nekoliko godina.
“Mi smo se fokusirati na druge formate”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Na temelju izjava i pristupa čelnika skupine G7 je vidljiv oštar pomak u globalnoj politici. Proturječnosti između Sjedinjenih Država i Europske unije je nemoguće sakriti. Zemlje su ne mogu dogovoriti o financijama i ekonomskoj suradnji, niti usvojiti zajednički pristup u vanjskoj politici. Trump se ponaša kao slon u staklarskoj radnji u kojom “lomi” čak u Kanadu, najtišeg saveznika Washingtona, koji je zbog toga u šoku i nevjerici.
“Ideja da smo na neki način su prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti je, iskreno, uvredljiva i neprihvatljiva”, rekao je kanadski premijer Justin Trudeau u intervjuu za NBC.
Ako ćemo “kopati do dna”, ipak govorimo o političarima koji su većinom marionete stvarnih vladara. Nije slučajno 7. lipnja, isti dan kada Vladimir Putin u “Izravnoj liniji odgovarao na pitanja svojih sunarodnjaka”, otvorena godišnja konferencija kluba Bilderberg u Torinu. Ovo nije slučajnost. U isto vrijeme se održava summit G7, konferencija kluba Bilderberg i summit Šangajske organizacije za suradnju.
Vladimir Putin je, odgovarajući Zaharu Prilepinu, časniku i savjetniku predsjednika Donjecke Narodne Republike, na pitanje što će se dogoditi ako Ukrajina napadne Donbas tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva, odgovorio kako bi Kijev u tom slučaju riskirao svoju državnost.
Ruski lider je prvo rekao kako se nada da do takvih provokacija neće doći, ali je upozorio vlasti u Kijevu: “Ako do toga ipak dođe, mislim da će to imati veoma teške posljedice za ukrajinsku državnost u cjelini. Mi pomažemo i Donjeckoj i Luganskoj Republici i to ćemo i nadalje činiti.”
To bi otprilike bio odgovor kojeg je Angela Merkel dobila i prije nego je postavila svoje uvjete ua povratak Rusije u skupinu G7, iako Moskva ne želi ni biti njen dio.
Vraćajući se na sastanak skupine G7, američki “carinski rat” protiv satelita, kao i protiv Kine, obzirom da je nedavni krug pregovora propao, nastavit će se. No, Rusija je svjesna situacije i neće se upecati na udicu. Konkretne zaključke treba izvući nakon završetka summita Šangajske organizacije za suradnju koji se upravo održava u Kini.
Europa nikada neće pobjeći od Amerike. Ona je dobro ugrađena u novom općem kursu Washingtona. Može to učiniti “dragovoljno” ili na teži način, kroz pritisak carinama zbog kojeg je već spremna na sramotnu izdaju Irana.
Iako tvrde da se bore za očuvanje nuklearnog sporazuma, europske zemlje ne mogu učiniti ništa i većina kompanija se povlači iz Irana, ostavljajući prostor za poslovanje Kini, Rusiji, Indiji i drugim velikim azijskim ekonomijama.
Današnji multipolarni svijet nije nikakva “svjetska mirna i prijateljska zajednica”, nego sposobnost svakog središta moći, globalnog ili regionalnog, da obrani i ojača svoje interese, ako je potrebno i suprotstavljajući se svima koji ih ugrožavaju.
To znači da svaki centar mora imati svoj put, projekt, suverenitet u poslovanju i financijama, kao i osnovne tehnologije. Nijedan suverenitet bez toga nije moguć. Rusiji i Kini Europska unija ne treba kao strateški saveznik, nego kao partner u uzajamno korisnom poslovanju. Što prije Europska unija to shvati i oslobodi se iluzije da će SAD vječno igrati ulogu “moćnog zaštitnika liberalizma i novog svjetskog poretka”, koji je propao prije nego je zaživio, tim bolje.
Summit G7 otkrio da je “liberalni svjetski poredak” neostvareni san
09/06/2018 N. Babić
“Vjera Europe u liberalni svjetski poredak je bila naivna. Za Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa postoje samo suparnici, ne i partneri”, izjavio je stručnjak za Ameriku njemačkog Vijeća za inozemne odnose Josef Braml.
Brumley je rekao “kako se Europa desetljećima oslanjala na vodeću roditeljsku ulogu Sjedinjenih Država, dolar kao glavnu svjetsku valutu i da će SAD uspjeti jamčiti djelotvorno funkcioniranje međunarodnih institucija, uključujući i WTO, NATO i UN”.
Međutim, ova vremena su prošla i Europa bi to trebala shvatiti.
“Probudite se i prestanite govoriti o željama koje treba realizirati. Funkcioniranje liberalizma i njegovih institucija je neostvareni san”, rekao je Josef Braml, ističući kako je Trump odlučan u namjeri da uništiti ove institucije.
Uloga Sjedinjenih Država kao “branitelja liberalnog svjetskog poretka” je oslabila već pod Barackom Obamom, rekao je stručnjak. “Postoji samo svijet političkog realizma u kojem nema prijatelja i postoje samo zaraćeni blokovi”, naglasio je.
Razinu ranjivosti Europe dokazuje situacija oko Irana. “Političko ujedinjenje Europe protiv Sjedinjenih Država ne funkcionira jer europska ekonomija ima mnogo više interesa poslujući u Americi nego u Iranu”, rekao je stručnjak.
Prema njegovim riječima, ove godine nisu isključene ni vojne akcije protiv Irana od strane Sjedinjenih Država ili Izraela, jer ako SAD i Europa “napuste Iran zbog sankcija”, Kina će početi jačati poslovanje u toj zemlji, a to Washington neće dozvoliti.
Europa svoju politiku sankcija pokušava provoditi uvodeći iz za Harley Davidson ili viski, ali je EU duboko u zabludi ako se nada da će time pogoditi Republikansku stranku. Prema riječima stručnjaka, Trump je već uništio Republikansku stranku, dok je istodobno “ukinuo sustav provjere i ravnoteže i sustav demokratske podijele ovlasti”.
“Europske tvrtke trebaju uložiti u Europu. Moramo modernizirati i proširiti infrastrukturu kontinenta, što će nas učiniti jačima, ali ne s partnerstvom sa Sjedinjenim Državama, kojeg, strogo govoreći, više nema”, zaključio je Braml.
Njemački ministar vanjskih poslova, Heiko Maas, stvorio je jaz između Sjedinjenih Država i Europe koji se više ne može zanemariti. Čelnik Ministarstva vanjskih poslova Njemačke je kritizirao politiku Donalda Trumpa, koji svjesno donosi odluke na štetu Europske unije.
Podsjetimo, 1. lipnja su Sjedinjene Države su uvele carine na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Kanade i Meksika, čime su počele trgovinski rat sa svojim saveznicima.
Činjenica je da se atlantski saveznici više ne mogu složiti oko nijedne važne teme. Osim toga, Trump ke na summitu G7 rekao kako Rusiji treba vratiti mjesto u klubu, iako je Dmitrij Peskov prošle godine rekao kako Moskva nema nikakvu namjeru vraćati se u tu skupinu i da joj je više nego dovoljno djelovati kroz skupinu G20.
Ipak, prije odlaska na summit u Quebec je američki predsjednik pozvao čelnike G7 da prihvate povratak Moskve u skupinu.
“Možda nije politički ispravno, ali moramo vladati svijetom. G7, koji je nekoć bio G8, ali su izbacili Rusiju, treba dopustiti Rusiji da se vrati i sjedne za pregovarački stol”, rekao je čelnik Bijele kuće novinarima.
Kanada, koja je u 2014. inzistirala na protjerivanju Rusije, odbila je prijedlog Trumpa, ali je inicijativu podržao talijanski premijer Giuseppe Conte, koji je rekao “kako bi povratak Rusije u G7 bio u interesu svih”, prenosi CBC.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je izjavio da je Rusija zainteresirana za format G7 manje od ostalih članova. Europski dužnosnik je priznao da sadašnji broj članova grupe više voli, jer “sedam je sretan broj”.
Njemačka kancelarka je rekla kako se prije moraju steći uvjeti za povratak, a oni su povezani sa situacijom u Ukrajini.
U Moskvi su također reagirali na Trumpovu izjavu i ponovili što su rekli prije nekoliko godina.
“Mi smo se fokusirati na druge formate”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Na temelju izjava i pristupa čelnika skupine G7 je vidljiv oštar pomak u globalnoj politici. Proturječnosti između Sjedinjenih Država i Europske unije je nemoguće sakriti. Zemlje su ne mogu dogovoriti o financijama i ekonomskoj suradnji, niti usvojiti zajednički pristup u vanjskoj politici. Trump se ponaša kao slon u staklarskoj radnji u kojom “lomi” čak u Kanadu, najtišeg saveznika Washingtona, koji je zbog toga u šoku i nevjerici.
“Ideja da smo na neki način su prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti je, iskreno, uvredljiva i neprihvatljiva”, rekao je kanadski premijer Justin Trudeau u intervjuu za NBC.
Ako ćemo “kopati do dna”, ipak govorimo o političarima koji su većinom marionete stvarnih vladara. Nije slučajno 7. lipnja, isti dan kada Vladimir Putin u “Izravnoj liniji odgovarao na pitanja svojih sunarodnjaka”, otvorena godišnja konferencija kluba Bilderberg u Torinu. Ovo nije slučajnost. U isto vrijeme se održava summit G7, konferencija kluba Bilderberg i summit Šangajske organizacije za suradnju.
Vladimir Putin je, odgovarajući Zaharu Prilepinu, časniku i savjetniku predsjednika Donjecke Narodne Republike, na pitanje što će se dogoditi ako Ukrajina napadne Donbas tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva, odgovorio kako bi Kijev u tom slučaju riskirao svoju državnost.
Ruski lider je prvo rekao kako se nada da do takvih provokacija neće doći, ali je upozorio vlasti u Kijevu: “Ako do toga ipak dođe, mislim da će to imati veoma teške posljedice za ukrajinsku državnost u cjelini. Mi pomažemo i Donjeckoj i Luganskoj Republici i to ćemo i nadalje činiti.”
To bi otprilike bio odgovor kojeg je Angela Merkel dobila i prije nego je postavila svoje uvjete ua povratak Rusije u skupinu G7, iako Moskva ne želi ni biti njen dio.
Vraćajući se na sastanak skupine G7, američki “carinski rat” protiv satelita, kao i protiv Kine, obzirom da je nedavni krug pregovora propao, nastavit će se. No, Rusija je svjesna situacije i neće se upecati na udicu. Konkretne zaključke treba izvući nakon završetka summita Šangajske organizacije za suradnju koji se upravo održava u Kini.
Europa nikada neće pobjeći od Amerike. Ona je dobro ugrađena u novom općem kursu Washingtona. Može to učiniti “dragovoljno” ili na teži način, kroz pritisak carinama zbog kojeg je već spremna na sramotnu izdaju Irana.
Iako tvrde da se bore za očuvanje nuklearnog sporazuma, europske zemlje ne mogu učiniti ništa i većina kompanija se povlači iz Irana, ostavljajući prostor za poslovanje Kini, Rusiji, Indiji i drugim velikim azijskim ekonomijama.
Današnji multipolarni svijet nije nikakva “svjetska mirna i prijateljska zajednica”, nego sposobnost svakog središta moći, globalnog ili regionalnog, da obrani i ojača svoje interese, ako je potrebno i suprotstavljajući se svima koji ih ugrožavaju.
To znači da svaki centar mora imati svoj put, projekt, suverenitet u poslovanju i financijama, kao i osnovne tehnologije. Nijedan suverenitet bez toga nije moguć. Rusiji i Kini Europska unija ne treba kao strateški saveznik, nego kao partner u uzajamno korisnom poslovanju. Što prije Europska unija to shvati i oslobodi se iluzije da će SAD vječno igrati ulogu “moćnog zaštitnika liberalizma i novog svjetskog poretka”, koji je propao prije nego je zaživio, tim bolje.
TRAMP
www.24sata.hr/news/trump-imigracija-u-europi-uzrokuje-kulturne-promjene-578663
Trump: Imigracija u Europi uzrokuje "kulturne" promjene U Njemačkoj se kriminal dramatično smanjio. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca izvijestilo da je u u zemlji u 2017. počinjeno 5,76 milijuna kaznenih djela, najmanje od 1992.
Pročitajte više na: https://www.24sata.hr/news/trump-imigracija-u-europi-uzrokuje-kulturne-promjene-578663 - 24sata.hr
Predsjednik SAD-a Donald Trumpu ponedjeljak je optužio migrante u Europi za, kako je netočno napisao, rast kriminala u Njemačkoj te nasilnu promjenu kulture, dodavši da ono što se događa s imigracijom u Europi predstavlja sličnu prijetnju i u Sjedinjenim Državama.
"Njemački narod se okreće protiv svog vodstva a migracija je uzdrmala već krhku berlinsku koaliciju. Kriminal je u Njemačkoj snažno porastao. Velika greška je što se u cijeloj Europi dopustio ulazak milijunima ljudi koji snažno i nasilno mijenjaju njihovu kulturu!", napisao je Trump u tweetu.
U Njemačkoj se, međutim, kriminal, prema službenim podatcima, dramatično smanjio. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca izvijestilo da je u u zemlji u 2017. počinjeno 5,76 milijuna kaznenih djela, najmanje od 1992., što je najniža stopa kriminaliteta u Njemačkoj u više od 30 godina.
U Njemačku je od 2014. došlo više od 1,6 milijuna migranata, većinom muslimana bježeći od ratova i siromaštva na Bliskom istoku.
Merkel je na meti kritike u zemlji zbog svoje odveć velikodušne politike azila, a spor oko migranata doveo je u pitanje 70-godišnje savezništvo Merkelinog CDU-a i bavarskog CSU-a i zaprijetio opstanku njemačke vlade.
Merkel je u ponedjeljak pristala da kraj lipnja bude rok za uvođenje kontrola na njemačkim granicama kako je zatražio ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer iz CSU-a, koji je rekao da će naložiti graničnoj policiji da počne vraćati migrante ako Merkel ne ispuni obećanje da će na europskoj razini pronaći rješenje za ilegalnu migraciju.
Trump poručio da SAD neće postati "migrantski kamp"
Sjedinjene Države neće biti "kamp za migrante", izjavio je u ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump, pozivajući se na europski primjer u obrani svoje politike "nulte tolerancije" prema ilegalnoj imigraciji na granici.
"Sjedinjene Države neće biti kamp za migrante i izbjeglički centar", rekao je. "Pogledajte što se događa u Europi, pogledajte što se događa drugdje. Ne možemo dopustiti da se to događa i u SAD-u. Ne dok sam ja predsjednik", dodao je, istaknuvši da se "tužna" situacija s djecom koja su odvojena od svojih roditelja koji nemaju osobnih isprava, mogla "brzo" riješiti da je Kongres donio zakon o imigraciji.
Trumpova administracija nalazi se pod valom kritika zbog odvajanje djece od odraslih na meksičko-američkoj granici. Demokrati ali i neki unutar Trumpove republikanske stranke osudili su administraciju za odvajanje gotovo 2000 djece od roditelja od sredine travnja do kraja svibnja.
Razdvajanje obitelji posljedica je politike nulte tolerancije po kojoj se uhićuju svi odrasli koji se uhvate da ilegalno pokušavaju ući u SAD.
Dok su roditelji u zatvoru, djeca se šalju u druge prihvatne centre.
Video snimke pokazuju da se djeca migranata drže u žičanim kavezima, te da sjede po podu.
Trump: Imigracija u Europi uzrokuje "kulturne" promjene U Njemačkoj se kriminal dramatično smanjio. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca izvijestilo da je u u zemlji u 2017. počinjeno 5,76 milijuna kaznenih djela, najmanje od 1992.
Pročitajte više na: https://www.24sata.hr/news/trump-imigracija-u-europi-uzrokuje-kulturne-promjene-578663 - 24sata.hr
Predsjednik SAD-a Donald Trumpu ponedjeljak je optužio migrante u Europi za, kako je netočno napisao, rast kriminala u Njemačkoj te nasilnu promjenu kulture, dodavši da ono što se događa s imigracijom u Europi predstavlja sličnu prijetnju i u Sjedinjenim Državama.
"Njemački narod se okreće protiv svog vodstva a migracija je uzdrmala već krhku berlinsku koaliciju. Kriminal je u Njemačkoj snažno porastao. Velika greška je što se u cijeloj Europi dopustio ulazak milijunima ljudi koji snažno i nasilno mijenjaju njihovu kulturu!", napisao je Trump u tweetu.
U Njemačkoj se, međutim, kriminal, prema službenim podatcima, dramatično smanjio. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca izvijestilo da je u u zemlji u 2017. počinjeno 5,76 milijuna kaznenih djela, najmanje od 1992., što je najniža stopa kriminaliteta u Njemačkoj u više od 30 godina.
U Njemačku je od 2014. došlo više od 1,6 milijuna migranata, većinom muslimana bježeći od ratova i siromaštva na Bliskom istoku.
Merkel je na meti kritike u zemlji zbog svoje odveć velikodušne politike azila, a spor oko migranata doveo je u pitanje 70-godišnje savezništvo Merkelinog CDU-a i bavarskog CSU-a i zaprijetio opstanku njemačke vlade.
Merkel je u ponedjeljak pristala da kraj lipnja bude rok za uvođenje kontrola na njemačkim granicama kako je zatražio ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer iz CSU-a, koji je rekao da će naložiti graničnoj policiji da počne vraćati migrante ako Merkel ne ispuni obećanje da će na europskoj razini pronaći rješenje za ilegalnu migraciju.
Trump poručio da SAD neće postati "migrantski kamp"
Sjedinjene Države neće biti "kamp za migrante", izjavio je u ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump, pozivajući se na europski primjer u obrani svoje politike "nulte tolerancije" prema ilegalnoj imigraciji na granici.
"Sjedinjene Države neće biti kamp za migrante i izbjeglički centar", rekao je. "Pogledajte što se događa u Europi, pogledajte što se događa drugdje. Ne možemo dopustiti da se to događa i u SAD-u. Ne dok sam ja predsjednik", dodao je, istaknuvši da se "tužna" situacija s djecom koja su odvojena od svojih roditelja koji nemaju osobnih isprava, mogla "brzo" riješiti da je Kongres donio zakon o imigraciji.
Trumpova administracija nalazi se pod valom kritika zbog odvajanje djece od odraslih na meksičko-američkoj granici. Demokrati ali i neki unutar Trumpove republikanske stranke osudili su administraciju za odvajanje gotovo 2000 djece od roditelja od sredine travnja do kraja svibnja.
Razdvajanje obitelji posljedica je politike nulte tolerancije po kojoj se uhićuju svi odrasli koji se uhvate da ilegalno pokušavaju ući u SAD.
Dok su roditelji u zatvoru, djeca se šalju u druge prihvatne centre.
Video snimke pokazuju da se djeca migranata drže u žičanim kavezima, te da sjede po podu.
Re: RAZVOJ EVROPE
Valter (citat):www.24sata.hr/news/trump-imigracija-u-europi-uzrokuje-kulturne-promjene-578663
Trump: Imigracija u Europi uzrokuje "kulturne" promjene U Njemačkoj se kriminal dramatično smanjio. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca izvijestilo da je u u zemlji u 2017. počinjeno 5,76 milijuna kaznenih djela, najmanje od 1992.
Pročitajte više na: https://www.24sata.hr/news/trump-imigracija-u-europi-uzrokuje-kulturne-promjene-578663 - 24sata.hr
Predsjednik SAD-a Donald Trumpu ponedjeljak je optužio migrante u Europi za, kako je netočno napisao, rast kriminala u Njemačkoj te nasilnu promjenu kulture, dodavši da ono što se događa s imigracijom u Europi predstavlja sličnu prijetnju i u Sjedinjenim Državama.
"Njemački narod se okreće protiv svog vodstva a migracija je uzdrmala već krhku berlinsku koaliciju. Kriminal je u Njemačkoj snažno porastao. Velika greška je što se u cijeloj Europi dopustio ulazak milijunima ljudi koji snažno i nasilno mijenjaju njihovu kulturu!", napisao je Trump u tweetu.
U Njemačkoj se, međutim, kriminal, prema službenim podatcima, dramatično smanjio. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca izvijestilo da je u u zemlji u 2017. počinjeno 5,76 milijuna kaznenih djela, najmanje od 1992., što je najniža stopa kriminaliteta u Njemačkoj u više od 30 godina.
U Njemačku je od 2014. došlo više od 1,6 milijuna migranata, većinom muslimana bježeći od ratova i siromaštva na Bliskom istoku.
Merkel je na meti kritike u zemlji zbog svoje odveć velikodušne politike azila, a spor oko migranata doveo je u pitanje 70-godišnje savezništvo Merkelinog CDU-a i bavarskog CSU-a i zaprijetio opstanku njemačke vlade.
Merkel je u ponedjeljak pristala da kraj lipnja bude rok za uvođenje kontrola na njemačkim granicama kako je zatražio ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer iz CSU-a, koji je rekao da će naložiti graničnoj policiji da počne vraćati migrante ako Merkel ne ispuni obećanje da će na europskoj razini pronaći rješenje za ilegalnu migraciju.
Trump poručio da SAD neće postati "migrantski kamp"
Sjedinjene Države neće biti "kamp za migrante", izjavio je u ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump, pozivajući se na europski primjer u obrani svoje politike "nulte tolerancije" prema ilegalnoj imigraciji na granici.
"Sjedinjene Države neće biti kamp za migrante i izbjeglički centar", rekao je. "Pogledajte što se događa u Europi, pogledajte što se događa drugdje. Ne možemo dopustiti da se to događa i u SAD-u. Ne dok sam ja predsjednik", dodao je, istaknuvši da se "tužna" situacija s djecom koja su odvojena od svojih roditelja koji nemaju osobnih isprava, mogla "brzo" riješiti da je Kongres donio zakon o imigraciji.
Trumpova administracija nalazi se pod valom kritika zbog odvajanje djece od odraslih na meksičko-američkoj granici. Demokrati ali i neki unutar Trumpove republikanske stranke osudili su administraciju za odvajanje gotovo 2000 djece od roditelja od sredine travnja do kraja svibnja.
Razdvajanje obitelji posljedica je politike nulte tolerancije po kojoj se uhićuju svi odrasli koji se uhvate da ilegalno pokušavaju ući u SAD.
Dok su roditelji u zatvoru, djeca se šalju u druge prihvatne centre.
Video snimke pokazuju da se djeca migranata drže u žičanim kavezima, te da sjede po podu.
Postavlja se pitanje?
Ko je kriv za sve ove dogadjaje?
Potrazite odgovor na to pitanje.
Valter
Re: RAZVOJ EVROPE
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/117417/wigemark_zabrinut_milijarde_eura_nestaju_u_korupciji.html
WIGEMARK ZABRINUT: "Milijarde eura nestaju u korupciji"
Borba protiv korupcije jedno je od ključnih prioriteta na putu neke zemlje ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ali to je pitanje koje ni zemlje članice nisu mogle u potpunosti iskorijeniti, a milijarde eura nestaje u korupciji, ponovio je danas u Sarajevu šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
Inspektor, tužilac i policijski službenici su, nakon što su našli jedan dio teleskopske palice na šahtu u blizini, u noći kada je prebijen Vladimir Kovačević, novinar BN televizije, telefonskim lampama ispod automobila parkiranih blizu zgrade tražili drugi dio palice.
Rečeno je ovo na ročištu Marku Čoliću, koji je optužen da je 26. avgusta prošle godine zajedno s Nedjeljkom Dukićem, za kojim se još traga, prebio Kovačevića ispred zgrade u kojoj živi.
"Te noći kada smo vršili uviđaj saginjali smo se ispod vozila koja su bila parkirana tu i tražili drugi dio teleskopske palice ili nešto što nam je važno za uviđaj. Jedan dio palice smo već bili pronašli u blizini", kazao je Željko Rodić, inspektor MUP-a RS, kojeg je kao svjedoka predložio Gordan Jovišević, Čolićev branilac, te dodao da je parking te večeri bio pun, svjetlost slaba i padala je sitna kiša. Naveo je da je tragova krvi najviše bilo ispred ulaza u zgradu, ali i na travnatoj površini koja se nalazila u blizini.
Osim Rodića, na Joviševićev prijedlog su još svjedočili i Dragana Lipovčić, okružni javni tužilac, i Vladan Todorović, kriminalistički tehničara, koji su takođe u noći kada je Kovačević pretučen vršili uviđaj, kao i Radojica Dabić, inspektor PU Banjaluka, koji je dan nakon ovog događaja došao na lice mjesta jer je, kako kaže, obaviješten da je tu pronađen važan trag za ovaj slučaj.
Lipovčićeva je kazala da se na samom ulazu u zgradu nalazila lokva krvi, malo dalje odatle kapi krvi, a tragova krvi je bilo i na travnatoj površini.
"Kod šahta u blizini pronađen je dio teleskopske palice, a sjećam se da smo pronašli i peškir i kišobran. Na parkingu smo se saginjali i ispod vozila tražili dio palice, koliko je to bilo moguće, s obzirom na to da su bila blizu parkirana", navela je ona.
Dodala je da dan nakon što je Kovačević prebijen i nakon što je pronađena teleskopska palica nije otišla na uviđaj, jer je smatrala da to nije potrebno. Todorović je rekao da je na licu mjesta pronađeno šest-sedam tragova krvi, a nakon što mu je Čolićev branilac predočio fotografiju parkinga, svjedok je potvrdio da je to parking koji se nalazi pored zgrade, dok je Dabić, koji je na lice mjesta došao dan nakon prebijanja Kovačevića, rekao da je taj dan vršen novi uviđaj, ali da je palica koja je pronađena obilježena brojem devet, jer su prethodnu noć dokazi označavani brojevima do osam.
"Vršen je novi uviđaj taj dan zbog sistema, a palica je obilježena brojem devet kako ne bi bila stvorena konfuzija", rekao je Dabić.
WIGEMARK ZABRINUT: "Milijarde eura nestaju u korupciji"
Borba protiv korupcije jedno je od ključnih prioriteta na putu neke zemlje ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ali to je pitanje koje ni zemlje članice nisu mogle u potpunosti iskorijeniti, a milijarde eura nestaje u korupciji, ponovio je danas u Sarajevu šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
Inspektor, tužilac i policijski službenici su, nakon što su našli jedan dio teleskopske palice na šahtu u blizini, u noći kada je prebijen Vladimir Kovačević, novinar BN televizije, telefonskim lampama ispod automobila parkiranih blizu zgrade tražili drugi dio palice.
Rečeno je ovo na ročištu Marku Čoliću, koji je optužen da je 26. avgusta prošle godine zajedno s Nedjeljkom Dukićem, za kojim se još traga, prebio Kovačevića ispred zgrade u kojoj živi.
"Te noći kada smo vršili uviđaj saginjali smo se ispod vozila koja su bila parkirana tu i tražili drugi dio teleskopske palice ili nešto što nam je važno za uviđaj. Jedan dio palice smo već bili pronašli u blizini", kazao je Željko Rodić, inspektor MUP-a RS, kojeg je kao svjedoka predložio Gordan Jovišević, Čolićev branilac, te dodao da je parking te večeri bio pun, svjetlost slaba i padala je sitna kiša. Naveo je da je tragova krvi najviše bilo ispred ulaza u zgradu, ali i na travnatoj površini koja se nalazila u blizini.
Osim Rodića, na Joviševićev prijedlog su još svjedočili i Dragana Lipovčić, okružni javni tužilac, i Vladan Todorović, kriminalistički tehničara, koji su takođe u noći kada je Kovačević pretučen vršili uviđaj, kao i Radojica Dabić, inspektor PU Banjaluka, koji je dan nakon ovog događaja došao na lice mjesta jer je, kako kaže, obaviješten da je tu pronađen važan trag za ovaj slučaj.
Lipovčićeva je kazala da se na samom ulazu u zgradu nalazila lokva krvi, malo dalje odatle kapi krvi, a tragova krvi je bilo i na travnatoj površini.
"Kod šahta u blizini pronađen je dio teleskopske palice, a sjećam se da smo pronašli i peškir i kišobran. Na parkingu smo se saginjali i ispod vozila tražili dio palice, koliko je to bilo moguće, s obzirom na to da su bila blizu parkirana", navela je ona.
Dodala je da dan nakon što je Kovačević prebijen i nakon što je pronađena teleskopska palica nije otišla na uviđaj, jer je smatrala da to nije potrebno. Todorović je rekao da je na licu mjesta pronađeno šest-sedam tragova krvi, a nakon što mu je Čolićev branilac predočio fotografiju parkinga, svjedok je potvrdio da je to parking koji se nalazi pored zgrade, dok je Dabić, koji je na lice mjesta došao dan nakon prebijanja Kovačevića, rekao da je taj dan vršen novi uviđaj, ali da je palica koja je pronađena obilježena brojem devet, jer su prethodnu noć dokazi označavani brojevima do osam.
"Vršen je novi uviđaj taj dan zbog sistema, a palica je obilježena brojem devet kako ne bi bila stvorena konfuzija", rekao je Dabić.
Re: RAZVOJ EVROPE
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/117424/na_korak_do_premijerskog_mandata_johnson_izraziti_pobjednik_prvog_kruga_izbora_za_nasljednika_therese_may.html
NA KORAK DO PREMIJERSKOG MANDATA: Johnson izraziti pobjednik prvog kruga izbora za nasljednika Therese May
Boris Johnson, kandidat za novog čelnika torijevaca koji je obećao Brexit 31. oktobra s dogovorom ili bez njega, u četvrtak je došao korak bliže vođenju Velike Britanije nakon što je u prvom krugu izbora dobio daleko najviše podrške zastupnika Konzervativne stranke za nasljednika premijerke Therese May
Tri godine nakon što su se Britanci s 52 posto glasova ‘za’ i 48 posto glasova ‘protiv’ odlučili za napuštanje Evropske unije, Velika Britanija se kreće prema mogućoj krizi oko Brexita jer je većina kandidata koji imaju ambiciju naslijediti May spremna napustiti Europsku uniju i bez dogovora, prenose agencije.
No britanski parlament je najavio da će pokušati izbjeći takav izlazak za koji investitori upozoravaju da bi mogao izazvati šokove na finansijskim tržištima i uzdrmati svjetsku ekonomiju.
Johnson, bivši ministar vanjskih poslova i gradonačelnik Londona u dva mandata, u prvom je krugu dobio podršku 114 konzervativnih zastupnika od 313 koliko ih je glasalo.
Od ostalih deset kandidata najuspješniji su bili trenutni ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt s 43, ministar ekologije Michael Gove s 37, te Dominic Raab, bivši ministar za Brexit s 27 glasova. Iz utrke su ispali Andrea Leadsom, Mark Harper i Esther McVey.
Kladionice su i prije prvog kruga Johnsonu davale 70 posto šanse za preuzimanje torijevaca. On je u četvrtak, nakon glasanja, zahvalio ‘prijateljima i kolegama u konzervativnoj i unionističkoj stranci na podršci’.
‘Oduševljen sam prvim krugom, no još ima mnogo posla pred nama’, poručio je.
Idući krugovi izbora održat će se 18., 19. i 20. juna dok ne ostanu samo dva kandidata. Tada će o novom čelniku pismenim putem glasati i šire članstvo konzervativne stranke. Novi premijer trebao bi biti odabran do kraja jula.
Johnson je svoju službenu kampanju započeo u srijedu obećanjem da će izvesti Britaniju iz Evropske unije 31. oktobra i upozorenjem svojoj konzervativnoj stranci da ‘odgoda predstavlja poraz’.
‘Nakon tri godine i dva propuštena roka, moramo napustiti EU 31. oktobra’, naglasio je.
Johnson je podršku u svojoj stranci dobio tvrdnjom da samo on može spasiti torijevce tako što će napokon provesti Brexit. Stranci se pridružio nakon što se proslavio kao novinar u Bruxellesu koji je napadao Evropsku uniju.
Neke Europljane je uoči referenduma uznemirio tvrdnjama da su ciljevi EU-a slični onima Adolfa Hitlera i Napoleona.
Svojom dovitljivošću i ekscentričnim stilom izvukao se iz niza skandala, kao kad je dobio otkaz iz stranačkog tima za smišljanje mjera jer je lagao o svojoj izvanbračnoj vezi.
No gdje drugi nisu to uspijevali, Johnson je postajao sve popularniji, što je kulminiralo dvjema pobjedama na izborima za gradonačelnika Londona, grada koji teži ljevici, 2008. i 2012.
alt
NA KORAK DO PREMIJERSKOG MANDATA: Johnson izraziti pobjednik prvog kruga izbora za nasljednika Therese May
Boris Johnson, kandidat za novog čelnika torijevaca koji je obećao Brexit 31. oktobra s dogovorom ili bez njega, u četvrtak je došao korak bliže vođenju Velike Britanije nakon što je u prvom krugu izbora dobio daleko najviše podrške zastupnika Konzervativne stranke za nasljednika premijerke Therese May
Tri godine nakon što su se Britanci s 52 posto glasova ‘za’ i 48 posto glasova ‘protiv’ odlučili za napuštanje Evropske unije, Velika Britanija se kreće prema mogućoj krizi oko Brexita jer je većina kandidata koji imaju ambiciju naslijediti May spremna napustiti Europsku uniju i bez dogovora, prenose agencije.
No britanski parlament je najavio da će pokušati izbjeći takav izlazak za koji investitori upozoravaju da bi mogao izazvati šokove na finansijskim tržištima i uzdrmati svjetsku ekonomiju.
Johnson, bivši ministar vanjskih poslova i gradonačelnik Londona u dva mandata, u prvom je krugu dobio podršku 114 konzervativnih zastupnika od 313 koliko ih je glasalo.
Od ostalih deset kandidata najuspješniji su bili trenutni ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt s 43, ministar ekologije Michael Gove s 37, te Dominic Raab, bivši ministar za Brexit s 27 glasova. Iz utrke su ispali Andrea Leadsom, Mark Harper i Esther McVey.
Kladionice su i prije prvog kruga Johnsonu davale 70 posto šanse za preuzimanje torijevaca. On je u četvrtak, nakon glasanja, zahvalio ‘prijateljima i kolegama u konzervativnoj i unionističkoj stranci na podršci’.
‘Oduševljen sam prvim krugom, no još ima mnogo posla pred nama’, poručio je.
Idući krugovi izbora održat će se 18., 19. i 20. juna dok ne ostanu samo dva kandidata. Tada će o novom čelniku pismenim putem glasati i šire članstvo konzervativne stranke. Novi premijer trebao bi biti odabran do kraja jula.
Johnson je svoju službenu kampanju započeo u srijedu obećanjem da će izvesti Britaniju iz Evropske unije 31. oktobra i upozorenjem svojoj konzervativnoj stranci da ‘odgoda predstavlja poraz’.
‘Nakon tri godine i dva propuštena roka, moramo napustiti EU 31. oktobra’, naglasio je.
Johnson je podršku u svojoj stranci dobio tvrdnjom da samo on može spasiti torijevce tako što će napokon provesti Brexit. Stranci se pridružio nakon što se proslavio kao novinar u Bruxellesu koji je napadao Evropsku uniju.
Neke Europljane je uoči referenduma uznemirio tvrdnjama da su ciljevi EU-a slični onima Adolfa Hitlera i Napoleona.
Svojom dovitljivošću i ekscentričnim stilom izvukao se iz niza skandala, kao kad je dobio otkaz iz stranačkog tima za smišljanje mjera jer je lagao o svojoj izvanbračnoj vezi.
No gdje drugi nisu to uspijevali, Johnson je postajao sve popularniji, što je kulminiralo dvjema pobjedama na izborima za gradonačelnika Londona, grada koji teži ljevici, 2008. i 2012.
alt
Stranica 2/3 • 1, 2, 3
SFRJ4EVER :: EVROPA I SVET :: EU
Stranica 2/3
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Sun Mar 17, 2024 1:07 am by Valter
» DOKAZI, CEGA ....
Sat Jan 20, 2024 10:57 pm by Valter
» "KUD PLOVI OVAJ BROD?"
Mon Jan 15, 2024 12:48 am by Valter
» DALI ZNATE ZA OVO?
Sat Jan 06, 2024 1:01 am by Valter
» TKO SNOSI NAJVEĆU ODGOVORNOST?
Mon Dec 25, 2023 11:43 pm by Valter
» KRIVI SMO MI!
Mon Dec 25, 2023 12:38 am by Valter
» ISTORIJA JUGOSLAVIJE
Tue Nov 28, 2023 11:15 pm by Valter
» GOVORI DRUGA TITA
Tue Nov 28, 2023 10:48 pm by Valter
» TEžINA LANACA(BORIS MALAGURSKI)
Tue Nov 28, 2023 10:40 pm by Valter