SFRJ4EVER
"SAMO ZAJEDNO SMO JACI"

Ako niste registrovani posjetilac foruma, kliknite na "registracija" na dnu ovog prozora, a ukoliko ste registrovani član, kliknite na "login".
Traži
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» ZIVI ZID-ONI ZASLUŽUJU NAŠU PAŽNJU!
Yesterday at 4:19 pm by Slaven

» MUZIKA KOJA POGAĐA U DUŠU...
Thu Dec 08, 2016 12:31 am by Valter

» SLUSAJ MUZIKU I ZAKLJUCUJ I SAM!
Wed Dec 07, 2016 11:31 pm by Valter

» DOMAĆA I STRANA MUZIKA
Wed Dec 07, 2016 11:22 pm by Valter

» DRUGI O TITU...
Wed Dec 07, 2016 9:59 pm by Valter

» SUBOTOM UVECE
Wed Dec 07, 2016 9:37 pm by Valter

» DRUŽENJE JEST...NAJLEPŠI DOŽIVLJAJ
Wed Dec 07, 2016 7:01 pm by Valter

» GRIJESECI UCIMO
Wed Dec 07, 2016 6:41 pm by Valter

» JEDNO PITANJE...
Wed Dec 07, 2016 6:23 pm by Valter

Gallery


Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Affiliates
free forum
December 2016
MonTueWedThuFriSatSun
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 

Calendar Calendar

Affiliates
free forum

"KUD PLOVI OVAJ BROD?"

Stranica 3/3 Previous  1, 2, 3

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

Re: "KUD PLOVI OVAJ BROD?"

Komentar  Valter on Sun Apr 10, 2016 8:17 pm







A ukidaju radna mesta.

"Slabo" poslovanje.

Radnicka klaso,kada ces se probuditi??????



Valter


Shocked affraid

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

KO JE SVE UMESAN

Komentar  Valter on Sun Apr 10, 2016 8:18 pm








_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Panama afere i ko stoji iza toga-SAD-e dakako!

Komentar  Slaven on Mon Apr 11, 2016 7:36 am


_________________
"Život nikad nije pošten,ali budući nas je većina nepoštenih-to nam i odgovara."

"Svijet su stvorile budale,da bi pametni mogli u njemu živjeti."

"Svakog iole pametnog i pravičnijeg odmah olajavaju sa svih strana."

"Najgori su licemjeri koji nastupaju kao moralni stupovi društva."


Gazi,gazi,gazi "poduzetnike,poduzetnike,poduzetnike"



Slaven
Admin

Broj postova : 1668
Location : Arkadija(mitološka zemlja sreće iz grčke mitologije)
Registration date : 2008-08-23

Vidi profil korisnika http://sfrj4ever.forumieren.de/profile.forum

Na vrh Go down

Re: "KUD PLOVI OVAJ BROD?"

Komentar  Valter on Wed Apr 13, 2016 6:00 pm

Zelim se svim "Navigatorima" zahvaliti na ucescu.

Nakon dugog niza godina sam sakupljajuci razne materijale uspeo saznati zasto je sve ovako kako je.

Sa jedne strane su "Demokratija"," Panamski Papiri"..... a sa druge strane su "Ovce".

Najteze je onima "izmedju".

Dobro je rekao jedan:"Sila boga nemoli".

Ocito je to stvarno tako.

Iz prilozenog se dobija utisak da istina izlazi na "dan" tek kada nekoj "sili" pocne "goreti pod nogama".

O zelji za istinom,se nemoze pri takvim dogadjajima govoriti.

Ocito je da se "jedna sila" sukobljava sa "drugom ili vise drugih sila" kada oseca da gubi tlo pod nogama.

Briga o gradjanima se tu niukom segmentu nevidi.

Ono sto je nekada bila svetinja (jedinstvo drzave) se sve vise pretvara u "regionalni" interes.

Mozda je jos bolje reci,interes Kontinenta.

Mozete me proglasiti zastarolm budalom,ali sretan sam sto sam rodjen i ziveo u vreme "postojanja drzava" kao jedinke.

Ne,nisam ja nacionalista.

Samo smatram da je ipak ona varijanta bila bolja od ove.

Mogla se evropska saradnja razvija ti i sa onakvim drzavama.

To pokazuje i svicarska drzava.

Sa dobrim ugovorima se moze uvek postici i dobra saradnja.

Sadasnji razvoj drzava u Evropi je u veoma kompexnoj fazi.

Ukoliko nebude "dalekovidosti" kod politicara (posebno onih u EU ) ce se mnogi "rado" secati proslih vremena.

Sto je jedna politicarka dobro rekla: ....da je u ovoj drzavi vidan napredak,vise niko nebi ni spominjao ono "proslo".

Na zalost je u vecini drzava od kada su "samostalne" sve gore i gore.

Pa se postavlja pitanje,dali je uvek i pod svaku cenu bitna ta "samostalnost".

Posebno kada je "ovakva",kakvu je danas imamo?

Zato predlazem svima da razmisle o tome sta je za gradjane stavno najbitnije?

Drugo pitanje je, koga interesuje dobrobit gradjana?

Ko sve ovo u cijem interesu radi?

I sada mi pade na pamet Bratsvo i jedinstvo",za koga?

Za narod.......



Valter


pale

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

EXKUZIVNO

Komentar  Valter on Sun Apr 24, 2016 7:17 pm

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/jasenovac-je-nuklearno-oruzje-s-kojim-je-partija-pokorila-hrvatski-narod-916088


Slovenski profesor o jasenovačkoj mitologiji prijevare

EKSKLUZIVNO: ‘Jasenovac je nuklearno oružje s kojim je Partija pokorila hrvatski narod’
Autor: Boštjan Marko TÜRK/7Dnevno/22. travnja 2016.
Nedjelja, 24. Travanj 2016. u 14:36


Komunizam je morao propasti – jer je prijevara bila esencija tog sustava. Jedna od najvažnijih u bivšoj Jugoslaviji bila je mitologizacija NOP-a i prikaz žrtava od 1941. do 1945. Srce toga je Titov mit o „Jasenovcu“. Hrvatski narod je bio - i još uvijek jest - zarobljenik tog mita .

Tito je u zajednički prostor bivše Jugoslavije unio najvažniji element, koji se ni na koji način ne može ukloniti: prijevaru. U Sloveniji je sveučilišni profesor Andrej Umek otkrio da su njegov djed (iz Brežica) i Titov ujak (Titov je otac bio sklon akloholizmu pa nije bio u stanju skrbiti se za obitelj) bili dobri poznanici. Otac profesora Andreja Umeka i Tito su se tada, na početku 20. stoljeća, igrali kao djeca. Mali Broz je bio sramežljivo i introvertirano dijete, kako se zna reći, ali puno neizraženih kompleksa zbog socijalnog statusa svojega oca – pijanca koji je upropastio uglednu seljačku obitelj.

Josipa Broza su početkom Prvog svjetskog rata poslali u podoficirsku školu. Kasnije, u životopisu dostavljenom Kominterni, tvrdio je da je bio dijete iz ropstva. To je vrlo važno, jer u obrnutom svijetu Komunističke partije možete graditi karijeru samo ako dolazite s dna društvenog poretka. Tito je iz ropstva došao na vrh. Sužanjska djeca ipak se nikada nisu slala u podoficirske škole u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Tu se moglo ići samo ako si bio sin imućnog seljaka. Josip Broz je to bio: svjedočanstvo o njegovu ocu i djedu profesora Andreja Umeka to može potvrditi.

Prevario Kominternu, potom i narode

Kako je Josip Broz prevario Komiternu, tako je prevario i narode koji su se između 1941. i  1945. nalazili u Kraljevini Jugoslaviji. Posljednja knjiga Petra Battyja – Titova velika prijevara – čiji je prijevod izašao u Ljubljani, točno opisuje kako je Tito sve vrijeme namjeravao u Jugoslaviji uspostaviti sovjetski sustav, a time i – koristeći se agentima KGB-a infiltriranima u britanske obavještajne službe, zapadne saveznike – stvoriti Narodnooslobodilački pokret (NOP).

Kada su u sudenome 1945. bili novi „izbori“ u Narodnoj Republici Jugoslaviji, sustav koji je uspostavljen značio je ostvarenje Titova cilja. A ostaje pitanje, je li postignut cilj osobe koja je putem Komiterne i sovjetske obavještajne službe uspostavila fenomen Tita, to jest Josipa Visarionoviča Staljina. Ne, jer je uslijedila nova prijevara.

Jasenovac i za informbirovce

Jasenovac ne prestaje „raditi“ završetkom 2. svjetskog rata,već tada kada titoizam iz nacionalne prijevare prerasta u prijevaru globalnih razmjera. U Jasenovcu su kao posljednje umirale žrtve Informbiroa: to je bilo potrebno da bi titoizam dobio legitimitet u sporu s Moskvom, da bi se kao njeno skriveno oružje proširilo među „nesvrstanima“.

Izrežirani sukob Tita i Staljina

O sukobu Tito – Staljin postoji mnogo tumačenja, ali je nekoliko sigurnih činjenica. Sovjetski je Savez pokorio svaki satelit koji se usudio oduprijeti. U tom je kontekstu Staljin povjerio Hruščovu: „Trebao bi samo prstom da mignem“. Uvjerenje da bi mogao Jugoslaviju vojno pokoriti, ako bi to samo htio, izrazio je i maršal Žukov: on je  prilikom njegova posjeta Jugoslaviji 1957. to potvrdio – na gala večeri u odabranom krugu. Tezu da je Staljin s lakoćom mogao razoriti Jugoslaviju potvrđuje sljedeća činjenica: između 1948. i 1963. godine u Jugoslaviji je bilo 60.000 sovjetskih agenata, odnosno po tri na stotinu ljudi (aktivnog stanovništva). Ali Staljin to nije učinio.

Tezu o prividnom sukobu na liniji Tito – Staljin potvrdilo je naknadno ponašanje jugoslavenskih vlasti u međunarodnoj politici. Naime, da se FNRJ stvarno odvojio od SSSR-a ne bi bilo moguće da se u svakom globalnom sukobu (iznimka je napad na Čehoslovačku, jer su se tu jugoslavenski komunisti osjetili ugroženima) postavlja sustavno na stranu sovjetskih interesa. Svi međunarodni sukobi koji su se dogodili na strani protagonista Hladnoga rata to su bez izuzetka potvrdili (Izraelsko-arapski rat, Sueska i Kubanska kriza). Sve je oružje koje je Jugoslavenska Narodna Armija koristila bilo sovjetskog podrijetla, pogotovo najvažnije – zrakoplovi, puške…

Staljinov najodaniji trojanski konj

Zašto su se Sovjeti ovako ponašali? Tito je bio Staljinov najvjerniji učenik i zato je dobio najtežu ulogu. U kontekstu bipolarnog svijeta bilo je potrebno napraviti trojanskog konja, koji bi zemljama koje su se oslobađale od imperijalizma, ponudio formulu međunarodne integracije. Ona bi i dalje bila pod nadzorom Komiterne, tj. Sovjetskog Saveza. Ali pro forma morali bi djelovati autonomno i zato je očit sukob s Moskvom bio od takvog značaja. Na osnivačkoj konferenciji u Bandungu (Indonezija) 1955. tako je nastao golemi kolos (od gotovo milijardu ljudi), koji je bio politički povezan s Titom (i Sovjetima koji su stajali u pozadini). Inače bi narodi oslobođeni od kolonijalizma uistinu postali nesvrstani, ili se obratili Zapadu – što bi bilo najgore u očima komunista.

Većina je nesvrstanih zemalja nakon raspada kolonijalnih carstava postala socijalistička. Tito je  uspio mobilizirati veliki broj prosovjetskih režima, koji sadrže sjeme despotizma. Kakvu je mobilizacijsku snagu Pokret nesvrstanih imao vidjelo se na ključnom susretu u Havani, 1979., gdje su nesvrstani, zajedno sa Sovjetskih Savezom i njihovim satelitima, činili dvije trećine svjetskog stanovništva. Samo Sjeverna Amerika, Australija, i neki dijelovi Zapadne Europe, stajali su na sunčanoj strani svijeta, tj. imali su demokratsko odnosno otvoreno društvo.

Nakon sloma SSSR-a i SFRJ „nesvrstani“ postali „suvišni“

„Nesvrstani“ su doživjeli kolaps kada je zbog unutranjih proturječja potkopano najvažnije središte njihove strukturne osi: raspadom Sovjetskog Saveza i Jugoslavije 1991. godine nisu bili više potrebni. Od tada ni oni ne igraju nikakvu ulogu. Danas je, groteskno, jedini europski član Pokreta nesvrstanih Lukašenkova diktatura – Bjelorusija.

A tko je najveći protivnik prijevarama nabrojenim u prethodnim stavkama? Nacionalna država ili zajednica nacionalnih država sa središtem u sebi (EU), a sve utemeljeno na ideologiji koja je oprečna povijesnom komunizmu, tj. realnom socijalizmu. To su strukture koje su od titoizma najudaljenije. Temelj titoizma je bila navodno nacionalno, radničko i međunarodno „oslobođenje“, u kombinaciji s tajnom diplomatskom dijalektikom u odnosu na Moskvu.

Komunizam je – retorika borbe za vlast i nasilje

Nakon potpunog pada komunizma na planetu, znamo da je to bila samo retorika borbe za vlast. Komunizam je devastirao radnike, kmetstvo i nacionalna pitanja pretvorio u ratna žarišta svjetskih razmjera (bivša Jugoslavija, Čečenija, Palestina kao elitna opcija Nesvrstanih). U smislu sadržaja, nijedna ideologija u povijesti čovječanstva nije propala tako radikalno kao komunizam.

To se je moralo dogoditi, jer je bitni elemenat ovog sustava bio baš prijevara. Jedna od najvažnijih na području bivše Jugoslavije bila je mitologizacija nacionalno–oslobodilačke borbe, i prebrojavanje žrtava u razdoblju od 1941. do 1945. Srce toga je Titov mit o „Jasenovcu“. Jasenovac je nuklearno oružje, s kojim je Partija pokorila hrvatski narod, i to na način da mu je pripisala krivnju za holokaust u kampu uz rijeku Savu. Hrvatski narod je bio – i još uvijek jest – zarobljenik tog mita. Sada je svjetski poznati redatelj Jakov Sedlar snimio film, u kojem je uz pomoć povijesne rekonstrukcije događaja istaknuo dva važna elementa koja se protive titoističkim tumačenjima. Prvo, da je broj žrtava u Jasenovcu izvan mitskih okvira, kakvima se smatraju destruktivni logori smrti u Poljskoj, ili Njemačkoj. S tim je povezana činjenica da je u Jasenovcu poginulo više Hrvata, nego ljudi drugih nacionalnosti: uglavnom su to bili Mačekovi simpatizeri i protivnici Pavelićeva režima. I drugo, još važnije. Jasenovac ne prestaje „raditi“ završetkom 2. svjetskog rata,već tada kada titoizam iz nacionalne prijevare prerasta u prijevaru globalnih razmjera. U Jasenovcu su kao posljednje umirale žrtve Informbiroa: to je bilo potrebno da bi titoizam dobio legitimitet u sporu s Moskvom, da bi se kao njeno skriveno oružje proširilo među „nesvrstanima“.

U filmu, koji je sastavni dio murala povijesnih događaja, su imena onih koji titoističku prijevaru pod svaku cijenu žele održavati na životu. To je Jutarnji list, a posebno njegov kolumnist Jurica Pavičić. Pavičić je jedan od najboljih primjera, kako titoizam danas uništava povijesne stvarnosti, posebice hrvatske države. Ako autor teksta u njoj i živi i zarađuje kruh, da sam na mjestu hrvatske države ozbiljno bih razmislio o tome da mu ona – oduzme državljanstvo.

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Nikad van iz kružnog toka...

Komentar  Valter on Sun Apr 24, 2016 7:20 pm

Kada cemo izaci iz "KRUZNOG TOKA"?

I jos i ovo.

Vi sami zakljucite sta se radi.



Valter

Rolling Eyes


http://www.mikstone.si/prison/item/737-ludak-sto-posto

Dva paznika iz prijavnice sta začela preštevati obsojence. Dejan pa je dregnil Turka pod rebra in se mu predstavil; Ja sam Milić, Dejan Milić! Turkov Boštjan ga je zaprepadeno pogledal, prebledel in začel loviti sapo. Dejanu se je za trenutek zazdelo, da bo modela zadela kap. Po nekaj sekundah je Turk le ujel sapo in zakrulil na ves glas; Na pomoč pazniki, na pomoč! Potem se je histerično vrgel po tleh in začel cepetati. Dejan je stopil korak stran in začudeno gledal. Kaj podobnega še ni doživel v življenju.

Paznika King Kong in kanarček Goran sta stopila do Turka in ga poskušala umiriti. Turk pa je z izbuljenimi očmi in peno na ustih kričal; Na pomoč, ubiti me hočejo, na pomoč. King Kong je zamahnil z roko in kolegu navrgel, da gre poklicat psihiatrijo v Polju, da ga prevzame. V tem sta iz stavbe prišla še dva paznika iz zaprtega oddelka in obsojence odpeljala na igrišče. Pred stavbo zapora sta ostala paznika iz prijavnice in na tleh ležeči zblazneli Turk. Trajalo je dobrih dvajset minut, da je prispelo reševalno vozilo iz norišnice. Medtem so se na oknih zapora zbrali tisti, ki so ostali po sobah. Krohotali so se izpadu debelega domobranskega cepetavčka in veselo žvižgali. Ko sta medicinska tehnika tlačila Turka v prisilni jopič, je bebček protestno kričal; Janša, Janša, dokler mu eden od tehnikov ni v rit nabil injekcijo s pomirjevali.

Ubit me hočejo, Janez, ubit me hočejo pomagaj, je še poslednjič zakrulil Turkov pujs. Potem so se vrata reševalnega vozila zaprla. Turka so odpeljali na opazovanje med norce, tja kamor očitno sodi. Dejan je medtem na sprehodu gledal v nebo in razmišljal o tem, kar je videl? Tip se je iz nič vrgel po tleh in začel kričati, da ga hočejo ubiti! Pizda, huda šizofrenija ga seka, je zaključil Dejan in si prižgal nov cigaret. Ta izpad mu je pokvaril načrte. Slabe volje je krožil okoli igrišča in opazoval nabijanje nogometa. Odkar je zadet od apaurinov stal na golu in je njegova robijaška ekipa grdo izgubila, ga niso več vabili medse. Dejanu pa se ni preganjalo za žogo, ker je potem ves prešvican smrdel po sobi in fehtal paznike za tuš.

Bližal se je konec sprehoda. Dejan se je ustavil pri pazniku, ki je stal na koncu igrišča in ga previdno vprašal, če ve kaj se je zgodilo z obsojencem, ki so ga odpeljali v norišnico. Paznik je zlovoljno odkimal in potem navrgel; Boli me kurac za tega klerofašista Janševega, imam svoje skrbi. Dejan je pokimal in nadaljeval sprehod. Deset minut kasneje je spet stal v vrsti in čakal preštevanje. Potem je sledil detektor in stopnišče. Po stopnicah je skoraj stekel na zaprti oddelek in se postavil pred vrata dežurne pisarne. Pazniku je zatežil za časopis, v resnici pa si je ogledoval desni hodnik in se spraševal, zakaj se ni na sprehodu ali vsaj stopnicah pojavil Mehmed. Nekaj mu je naročil, cigo pa ko cigo nič od njega.

Paznik Slavko je Dejanu izročil časopis in ga nagnal v sobo. Mehmeda pa od nikjer. Slavko je Dejanu med odklepanjem vrat  omenil, da je Turka najbrž napadla božjast. Dejan se je zasmejal i n odkimal z glavo; Nije paznik, nije. Ja njemu ko sam, on pada i urla. Ludak sto posto!

Ludak2

Dan se je počasi prevešal v večer. Dejan je dvakrat prebral časopis, ker ni imel kaj početi. Prebral je cel tv in radijski spored, potem pa zlovoljno pogledal tranzistor na mizi. Koliko noči ni mogel zaspati, pa je vrtel postaje na ničvrednem tranzistorju. Na koncu je še vedno obupal, saj razen šumenja in slovenskih popevk, drugega  ni ujel. Kakšni cepci so slovenci, si je mislil Dejan. Tako zanič glasbo imajo, da jo morajo z zakonom predpisovat. Kot zdravila u pizdo materino, se je razburjal pri sebi. Recept za dva Murkota in Modrijane, plus festival domobranskega brigadirja, pa bo narod ozdravel od komunizma in Murgel.

Večerja, je zatulil paznik in odklenil vrata prve sobe. Kmalu so hodnik in stopnišče okupirali obsojenci, ki so trgovali z zgornjim nadstropjem. Razen šetnje je večerja in srečanje na stopnicah edina možnost. Dejan se je izogibal poslov na stopnišču, odkar so namestili varnostne kamere. Stekel je do jedilnice in se skoraj zaletel v Bucota. Buco ni bil slučajno pred vrati jedilnice. Čakal je Dejana. Ko se je ta skoraj zaletel vanj, mu je Buco šepnil; Važne vesti za tebe!

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

NASA TRAGEDIJA

Komentar  Valter on Sun Apr 24, 2016 7:41 pm

Nasa najveca tragedija je sto malo ko pokusava da trezveno razmotri dostignuce za vreme SFRJ.

Vecina se ponasa kao da smo u SFRJ imali "RUSKU OPSADU".

Kao sto su je imali nase susedne zemlje.

To nije istina.

No,i ako nekom "silom" bude to i zakonom potvrdjeno,je to samo dokaz "balkanskog" metaliteta.

Bez obzira sta se dogadjalo "oko nas" je za vecinu kod nas najvaznije "isterivanje vestica".

Mi smo u skolama citali o vremenu inkvizicije.

"To davno proslo vreme" se medjutim danas u dvadeset i prvom veku cini tako blizu,da se postavlja pitanje koliko smo mi umno od "onog vremena" stvarno napredovali?

Radnicka klasa je i u ta "davna vremena" bila rob,kao sto se danas zahvaljujuci "napredku demokracije" ponovo pretvara u roba.

Dok je u SFRJ radnicka klasa ima radnicka odmaralista na moru u "totalitarnom" sistemu,ce se nakon "paljenja svetla" vratiti u poziciju iz robovasnikog doba.

Ako je to ono sto ste svi trazili,vam cestitam.

To ste i dobili.

Radnicka klasa nije bila kriva ni tada,kao sto nije kriva ni danas.

Steta je samo sto je i "tada" kao i danas sastavljena od velikog broja naivaca i jos vise "ovcica".

Sa takvim sastavom se nemoze uspravne "glave" u buducnost.

Zato sto "ovcice" gledaju samo u "travu",a ne u "buducnost".

Samo "VI" i dalje slusajte ono sto vam razne religije "savatuju" i sve ce "biti dobro".

Oni ljudi koji imaju ukljucen svoj mozak (izgeda ih je malo) ce i dalje siriti pravu istinu,jer se postavlja pitanje zasto je covek na ovoj planeti?

Da bude rob i sluzi kapitalistima li da se bori za ravnopravnost svakoga u drustvu?

Onako kako se budete ponasali,tako cete i ziveti.

Za sada se "ponasate" demokratski.



Valter


Evil or Very Mad

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

TOLIKO TOGA JE RECENO...

Komentar  Valter on Thu Apr 28, 2016 11:10 am

Dogadjaji se nastavljaju u onom pravcu,koji radnicka klasa najmanje zeli

Pored toga se taj pravac nastavlja?

Koga od "velikih" interesuje radnicka klasa?

Puno slicnih pitanja bi se moglo postaviti, samo malo odgovora bi bilo.

Ne zelim se ponavljati,ali je sasvim jasno zasto je sve ovako doslo.

Kako se nista ne manja je nepotrebno o tome dalje pisati.



Valter

Embarassed

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: "KUD PLOVI OVAJ BROD?"

Komentar  Valter on Thu Apr 28, 2016 9:32 pm


_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

REGION

Komentar  Valter on Thu May 12, 2016 10:50 am

http://www.newsweek.rs/region/


Ako vas interesuje.

Iz svake drzave po nesto.

Iz regiona,naravno.

"Nebrinite nista,dobro biti nece".



Valter


No

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: "KUD PLOVI OVAJ BROD?"

Komentar  Valter on Sat May 14, 2016 9:20 am

Promene se nemogu (pravilno) odvijati,preko noci.

Svima (i sa jedne i sa druge strane) je potrebno da shvate da "nista vise nije kao pre".

Komentari ispod clanka u dnevnim listovima najbolje govore o "licnom napredku" svakoga "pisca".

No,mislim da je dovoljno o tome pisano.

Ocito je da je najteze izaci iz "kruznog toka".

To zahteva puno rada.

Posebno rada na samome sebi.

Koliko smo u zadnjih par godina napredovali,nam pokazuje i to da se jos uvek nalazimo u "kruznom toku".

Unapredjenje medjuljudskih odnosa je prevenstveni zadatak politicara u drzavi.

Zato su i izabrani da budu predstavnici "vecine".

Polazi se od pretpostavke da su politicari,kada je "pogled u buducnost" na visem stepenu "dalekovidosti" od obicnih gradjana.

Da nije "nekih interesa" koje "neki" uvek zele iskoristiti.

Za politicku partiju ili za sebe licno.

Zato ponavljam.

Nije jednostavno stvoriti "normalan" tok.

Posebno kada je "kruzni" tok laksa varijanta.

Stvarati nemire je lako.

Nemire pretvarati u mir i normalan radni tok.

E,za to je potreban velicina i karakter.

I ne samo to.

Prvenstveno je potrebna volja vecine da se taj mir i ostvari.



Valter


Embarassed

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: "KUD PLOVI OVAJ BROD?"

Komentar  Valter on Sun Jun 05, 2016 12:56 pm

http://www.jutarnji.hr/biznis/digitalna-ekonomija-nas-sve-manje-treba-i-drasticno-smanjuje-nasa-radna-prava/4129002/


Digitalna ekonomija nas sve manje treba i drastično smanjuje naša radna prava

   AUTOR:

       Željko Ivanković

   OBJAVLJENO:

   04.06.2016. u 20:06




Digitalizacija, ponovio je, možda čak ironično, jedan od govornika na zagrebačkom prosvjedu protiv deformacije reforme obrazovanja, čuvenu frazu prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka iz onih njegovih predizbornih intervjua u kojima je pokušao građanima opisati program kojim će pokrenuti gospodarstvo. Kod oba govornika digitalizacija je predstavljena kao rješenje. Ništa čudno, taj status tehnološka modernizacija, kako obrazovanja tako i ekonomije, ima već desetljećima.

Tehnološke promjene, međutim, imaju i drugu stranu, onu koja je najvidljivija u rastućoj neizvjesnosti, u radikalnoj transformaciji karaktera (i tržišta) rada, a ni kapital ne ostavlja nedirnutim. Poznata je teza da je upravo tehnologija uzrok sve vidljivije i rastuće nejednakosti. Lijeve i liberalne politike, kojima su ekonomija i društvo tradicionalno u fokusu (za razliku od konzervativaca čija je retorika ispunjena vrijednostima), tim se temama u posljednje vrijeme ponovno počinju baviti.

Za početak, dobro je ustanoviti dimenzije problema. Prema nedavnom istraživanju Ursule Huws sa Sveučilišta Hertfordshire, 20 posto stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva između 16 i 75 godina, dakle oko devet milijuna ljudi, tražilo je privremeni posao preko raznih internetskih platformi, a oko pet milijuna ljudi (11 posto) u tom je traženju i uspjelo. Kako je broj zaposlenih u UK malo veći od 30 milijuna, to znači da je broj onih koji su neku (skromnu) zaradu našli tim putem usporediv sa šestinom svih zaposlenih.
Izloženost riziku

Prema analizi utjecajnog bruxelleskog think tanka Bruegel, u Hrvatskoj je rizicima od kompjutorizacije izloženo 55 posto radnih mjesta. Prema istoj tablici, objavljenoj u recentnoj preglednoj studiji Europskog sindikalnog instituta (ETUI, autor Christophe Degryse) pod naslovom “Utjecaj digitalizacije ekonomije na tržište rada”, viši je postotak rizika samo u Portugalu i Rumunjskoj. Rizik je najmanji u Švedskoj koja je najdalje otišla u digitalnoj transformaciji. To, naravno, ne znači da će u sljedećih deset godina svih 55 posto radnih mjesta nestati, nego se mogu i transformirati, geografski dislocirati (u jeftinije krajeve) ili pomaknuti u proizvodnom procesu. U bilo kojem od tih slučajeva bit će to izazov kako za biznis tako i za radnike, ali i za obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Ne radi se, dakle, samo o traženju posla na internetu, kao u Velikoj Britaniji, nego o istraživanju ukupnog utjecaja digitalizacije na promjene karaktera rada. U Sjedinjenim su Državama brojne online agencije izravno našle posao za samo jedan posto svih zaposlenih, no upravo su one snažno utjecale na rast alternativnih radnih aranžmana koji su dostigli 16 posto svih ugovora o radu (Alan Krueger, Princeton, i Lawrence Katz, Harvard.) U to su ime sindikati nekoliko europskih država potaknuli seriju anketa, istraživanja i analiza o digitalnoj transformaciji radnog mjesta.
Niže zarade

U Hrvatskoj, kao i u većini europskih država, nema cjelovitih istraživanja o radnim efektima digitalne ekonomije, ali nekoliko anketa i analiza statističkih podataka potvrđuje veliku transformaciju. Savez samostalnih sindikata proveo je anketu o prekarnom radu na gotovo 400 zaposlenika tvrtki u kojima djeluje. To je svakako za pohvalu, premda nalazi uglavnom potvrđuju ono što se moglo očekivati: kao i svih prethodnih desetljeća, kao i u socijalizmu, oni koji rade na određeno vrijeme imaju niže zarade, izloženi su neizvjesnosti i isključeni iz niza prava koja imaju stalno zaposleni.

Studija “Rast dvostrukog tržišta rada” Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO, Hrvoje Butković i Višnja Samardžija, u suradnji s Ivanom Skazlić i Ivanom Čavar), iz sindikalnog i zakonodavnog kuta analizira tzv. prekarni rad u pet područja: u građevinskoj i metalnoj industriji, trgovini na malo, javnom zdravstvu te u radu putem agencija za zapošljavanje. Ni ovi nalazi nisu ni novi, ni iznenađujući, ali se ističu neke hrvatske specifičnosti.

Rad na nepuno radno vrijeme (part-time) kod nas je puno rjeđi nego u EU, iako udio rada na određeno vrijeme raste i u Hrvatskoj je veći nego u prosjeku EU, a značajno je veći među mladima. Aktivnosti domaćih agencija za zapošljavanje su slabe u usporedbi s europskima; uglavnom angažiraju radnike najnižih kvalifikacija. Statistika loše lovi kako stvari stoje sa samozapošljavanjem.

U medijima se mogu naći podaci o rastu broja “nezavisnih profesionalaca” (freelancera) te članstva u profesionalnim udrugama. Rast udjela profesionalnih usluga (Velimir Šonje) i kulturne industrije (Ivana Rašić Bakarić i dr.) u BDP-u vrlo je vjerojatno dio velike transformacije, no pionirska istraživanja i analize još ne obuhvaćaju strukturne promjene poslovne organizacije i oblika rada u tim područjima. Sve su analize dobrim dijelom orijentirane na zakonodavnu regulaciju i - posredno - na odnose moći institucionaliziranih društvenih grupa. Poslodavci, posloprimci, političari i znanstvenici, cijelo društvo, svi zajedno stvari promatraju (promatramo) u horizontu u kojem tehnološke promjene padaju s neba, a mi za njih trebamo napisati zakone. Hrvatskom vlada regulatorni aktivizam (osim s ovom Vladom, no tu su razlogi druge vrste).

Dva zaključka Europskog sindikalnog instituta, jedan opći i drugi specifičan, pomažu razumijevanju o čemu se radi. Prvo, iako je kriza iz 2008. godine ubrzala promjene na tržištu rada, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, čini se da su “korijeni problema manje u Velikoj recesiji ili Velikoj stagnaciji, a više u Velikom restrukturiranju”. Drugo, u zemljama koje su lošije plasirane na ljestvici digitalizacije radna su mjesta izložena višem stupnju rizika i neizvjesnosti. Podsjetimo, prema DESI-ju, indeksu digitalizacije ekonomije i društva, Hrvatska je 24. od 28 zemalja. Drugim riječima, na poboljšanje stvari više bi utjecalo ulaganje u javna dobra kao što su e-obrazovanje, razvoj digitalnih javnih servisa, širenje mreže i pojeftinjenje pristupa, nego odmjeravanje moći u zakonodavnom procesu.

Gdje je tu politika, osobito lijeva i liberalna? Autor europske sindikalne studije Christophe Degryse u digitalnoj ekonomiji ne vidi samo opasnosti, nego i mogućnosti, prilike. I ne samo on. Prema (nereprezentativnoj) anketi na internetskoj stranici hrvatskoga Društva neovisnih profesionalaca, od njih 1300 (40 posto dizajneri), 85 posto su samozaposleni po vlastitom izboru, iako su im zarade ispodprosječne, što je prilično neugodno za njihovu kvalifikacijsku strukturu (70 posto visokoobrazovani). Unatoč rizicima, ima nešto i u samostalnosti.

Ne treba, međutim, rad u novim uvjetima idealizirati. Ne treba obezvređivati činjenicu da digitalna ekonomija drastično smanjuje radna prava. Ne radi se samo o božićnicama, regresima i drugim sitnim privilegijima. Desetljeća su, kaže jedan EU-analitičar, potrošena na poboljšanje uvjeta rada, smanjenje buke i prašine na radnome mjestu. Današnji su problem stres i slom živaca. A samozaposleni imaju bijedno zdravstveno, ako ga uopće imaju. U studiji se navodi primjer mehaničara za dizala čije kretanje sustav putem pametnog telefona nadzire tako da mu registrira gubitak vremena i kad pomogne starici prijeći cestu, a da se o pet minuta razgovora s prijateljem i ne govori. Napokon, kada dođe do dizala, stroj upravlja svakom njegovom radnjom. Postaje produžetak stroja, usporediv s Chaplinovim radnikom na traci iz filma “Moderna vremena”. Neugodno.
Radnik na poziv

U industrijskom je društvu osnovna funkcija kapitala bila da zaposlenima jamči prihode kad posao počinje, kad još nema prodaje i kad nastupe poremećaji na tržištu. Inače, zašto bi radnik trebao kapital, naprosto bi radio i zarađivao. I obratno, zašto bi se radnika uopće zapošljavalo, mogao bi raditi samo kada ga pozovu. Danas je upravo tako: rad je raspoloživ u svakom trenutku, moguće ga je unajmiti samo kad ima posla, čak i u međurazdoblju kad su usluga ili proizvod već prodani, a još nisu isporučeni. Radnik je izložen tržišnoj neizvjesnosti od koje ga je kapital prije ugovorno štitio. Radi se projektno, prihvaća se svaka prilika, radi se dan i noć, na poziv. Ako jedan odbije, drugi će prihvatiti, okolnosti baš i nisu za demonstriranje dostojanstva. U odnosu na prije, pad zaista izgleda prilično dubok.

Prvoloptaški ideolozi vide to kao carstvo efikasnosti u kojem se prije svega režu “nepotrebni” troškovi. Njihova se logika mora respektirati: ne srežu li troškove oni, “učinit će to tržište”, posao će otići drugdje, možda u Kinu. Kao i kod zapošljavanja, i ovdje je riječ o sustavu, a ne o poduzetnicima srca kamena. Što se može učiniti?

Prvoloptaška “logika” ne vidi kako funkcionira ekonomija. Njezina komparativna efikasnost ne ovisi samo o efikasnosti postojećih poduzetničkih pothvata, nego i o iskorištenim ili propuštenim prilikama. Na primjer, nesigurnost radnog mjesta razlog je zašto banke nevoljko daju kredite “projektnim” i “povremenim” zaposlenicima, a bez kredita smanjuje se prodaja trajnije robe, čak i sredstava za rad, kao što su bolja računala, usporava se građevinska industrija, a ukupna ekonomija prelazi na sporiju stazu. Hrvatska je egzemplar ekonomije koja zbog nametnute ideologije podizanja efikasnosti pojedinog poduzeća ne zaostaje toliko u produktivnosti koliko u propuštenim prilikama. Stabiliziranje posla može podići ukupnu efikasnost.
Razorna nejednakost

Ako je igdje i ikad za politiku vrijedilo da je umijeće mogućeg, onda je to sad, u usklađivanju razumnih, ali suprotstavljenih interesa, a radi podizanja ukupne efikasnosti. To je izvorni zadatak politike, razrješavanje sukoba i upravljanje zajedničkim poslovima. Politika stvarno zainteresirana za usklađivanje različitih pozicija i emancipaciju depriviranih socijalnih grupa (dakle lijeva), umjesto voluntarizma i propagandne retorike kao paravana za ideološku rentu, može za početak razmotriti iskustva slučaja Uber, paradigmatičnog za poslovanje biznis-platformi.

Uber je u New Yorku prihvatio novčano i organizacijski podržati udrugu vozača i osigurati im pristup potrebnim informacijama da svoje vrijeme mogu efikasnije organizirati ne samo kompanija, nego i pojedinci. Prva je strategija, dakle, snaženje profesionalnih asocijacija, ondje gdje članovi ne konkuriraju jedni drugima.

To, naravno, nije dovoljno da smanji razornu nejednakost. Samozaposleni su osobito ranjivi na izostanak efikasne socijalne i zdravstvene zaštite, bez kojih se ne može očekivati podizanje ukupne efikasnosti. Ideja temeljnog dohotka nije pala s neba, nego služi očuvanju dostignute civilizacijske razine. U razmrvljenom društvu nije riješeno ni pitanje na koga padaju troškovi obrazovanja. Upravo su razlike u pristupu obrazovanju izvor glavnih nejednakosti. Drugi je, dakle, smjer emancipatorne (dakle liberalne) politke već spomenuti razvitak digitalnih javnih dobara, uključujući i digitalne pismenosti u najširem smislu, ne samo informatičke.

Za kraj, prilike se mogu tražiti u promjeni karaktera kapitala, organizacije poduzeća i strukture ekonomije. Na djelu je “tranzicija od industrijske prema ekonomiji kulturne proizvodnje” (Degryse), iščezavanje razlike između uslužnih i proizvodnih djelatnosti, to jest podređivanje industrije uslugama: umjesto industrijski, automobil postaje softverski i dizajnerski proizvod. Google i Apple razvijaju automobile bez vozača i preuzimaju automobilsku industriju.
Slabost analize

Riječ “kultura” ovdje znači i “odnosi”. Odnosi postaju važni. Značenje intelektualnog kapitala se povećava u odnosu na financijski i materijalni kapital (strojeve, zemljište, zgrade itd.). Thomas Piketty dobro je istaknuo rast nejednakosti, no slabost njegove analize ponajprije je u tome što nije ulovio ovu promjenu karaktera “kapitala” i “kapitalista”. Drastični su primjeri tvrtki od nekoliko desetaka ili stotina zaposlenika koje dostižu cijene u milijardama dolara. (WhatsApp, tvrtku bez prihoda, a sa samo 55 zaposlenika, Facebook je kupio za 19 milijardi dolara.) Digitalna je ekonomija izrazito otvorena prema pluralizmu vlasništva, pa dakle i razvitku participativnih vlasničkih oblika, partnerstava i održavanja i upravljanja zajedničkim resursima. Besplatnog je sve više, open source postaje standard koji prihvaćaju i najveće kompanije. Zahvaljujući tome, mijenja se i način organizacije poduzeća, odnos nadređenog i podređenog, poslodavca i zaposlenika.

Nejednakost i sužavanje mogućnosti koje iz nje slijede ostaju problem. Digitalno doba sve redefinira, kapital nije onaj kapital, rad nije onaj rad, javno je privatno, privatno sve više javno, a klase nisu one klase: poduzetnici i vlasnici kapitala su zaposlenici, a zaposlenici poduzetnici i vlasnici kapitala. (Jesu li vozači Ubera poduzetnici ili zaposlenici?) To je danas tako. Iako je nemoguće unaprijed znati koje će ideje biti uspješne, “skretanje tijeka povijesti” (a ustvari nametanje svojih interesa drugima) čini se manje perspektivnim od suočavanja sa stanjem kakvo jest, sada i ovdje.

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

OCITO

Komentar  Valter on Sun Jun 19, 2016 10:55 am

Nema se sta vise reci.

Sve je receno.

Jedina nada je da ce mladi ipak shvatiti sta treba ciniti.

Ocito je da "BALKAN" ostaje BALKAN.

Ma koliko se neki trudili da dokazu da nisu Balkanci,njihovo ponasanje potvrdjuje suprotno.

"SAMO KOSMOS I KRATKOVIDOST SU BESKONACNI".



Valter


pale

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Ovce marljivo kupe za bilijunaše...

Komentar  Slaven on Mon Jun 20, 2016 9:22 am


_________________
"Život nikad nije pošten,ali budući nas je većina nepoštenih-to nam i odgovara."

"Svijet su stvorile budale,da bi pametni mogli u njemu živjeti."

"Svakog iole pametnog i pravičnijeg odmah olajavaju sa svih strana."

"Najgori su licemjeri koji nastupaju kao moralni stupovi društva."


Gazi,gazi,gazi "poduzetnike,poduzetnike,poduzetnike"



Slaven
Admin

Broj postova : 1668
Location : Arkadija(mitološka zemlja sreće iz grčke mitologije)
Registration date : 2008-08-23

Vidi profil korisnika http://sfrj4ever.forumieren.de/profile.forum

Na vrh Go down

ISTINA SE NEMOZE SAKRITI DUGO

Komentar  Valter on Wed Aug 10, 2016 7:06 pm



http://www.index.hr/vijesti/clanak/instant-karma-hdzovci-na-twitteru-napali-sdp-zbog-petokrake-pa-se-opet-osramotili/911947.aspx


HDZ i SDP nastavljaju s prepucavanjem preko društvenih mreža. Čini se kako su predizborne kampanje samo dodatno zaoštrile već napete prepirke i usiljene replike dviju najvećih političkih stranaka na Twitteru.

Naime, nakon što je SDP jučer pozdravio svoje simpatizere na Twitteru pred "treću smjenu", ali i stranačke "botove", nije dugo trebalo čekati na reakciju iz redova HDZ-a.

"Laku noć SDP. Javite se kad se probudite za 4 godine. Bez vas, kao kapa bez petokrake...", napisali su, i tu bi priči bio kraj, da se korisnik Twittera "Lažni Branitelj" nije upleo u prepisku.

"Je l' to 'vaka kapa, k'o sa slike?", upitao je Twitteraš, objavljujući fotografiju mladog Franje Tuđmana kako nosi kapu s petokrakom.

HDZ se nakon te objave više nije javljao.


Kad saberete sve generale JNA koji su danas tajkuni i jos po kojeg politicara,vam odjednom postane jasno koje ustvari unistio najbolji sistem na svetu.

Davali svoju zakletvu drzavi (onoj) danas "OVOJ" a sutra gospodji Merkel.

Svaka cast na "dalekovidu" istih.

Stvarno su nam "unapredili svima zivot."

To naravno vazi za sve bivse republike SFRJ

"Za otadzbinu i pravdu."

A "OVCE" ko ovce,tapsu im,tapsu im ..........dokle???



Valter


Evil or Very Mad

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Blogeri

Komentar  Valter on Sat Aug 27, 2016 5:10 pm

Izmedju ostalog i ovaj.

http://redarmy.bloger.index.hr/

Koga interesuje,vredi procitati,i napraviti svoj zakljucak.



Valter


bounce

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

DALI UOPSTE POSTOJI NEKO KO JE SHVATIO?

Komentar  Valter on Sat Sep 03, 2016 9:43 am

Nakon svih ovih godina (koje su protekle) se ima utisak da jos uvek vlada "kratkovidost i kruzni tok" na nasem podruciju. "NEMOGU " da verujem.

Svako ljudsko bice koje malo inteligencije poseduje je vec odavno (cak i u Nemackoj) shvatila sta se dogadja.

Samo na "BALKANU" je sujeta jaca od mozga.

Ta sujeta = "kratkovidost" je u medjuvremenu,ima se takodje utisak,prerasla u hronicnu bolest.

Radje i sa crnim vragom,negli priznati da je sve sto se dogadja velika greska.

To ponasanje ce ceo Balkan,a izgleda i ceo svet odvesti u "ponor".

I dalje se tvrdi da je sve za "BOLJE SUTRA " svih.

A "OVCE" i dalje tapse.

Dali je stvarno moguce da je "kratkovidost" ljudska toliko velika da je u stanju da unisti celu planetu samo da nemora priznati gresku.

A svi znamo da samo onaj ko gresku prizna,moze nesto i da ispravi.

Razmislite dobro,i otvorite svoje oci.

Dali stvarno to zelite za sebe i svoju decu?

Vase odluke u buducnosti ce to pokazati.

Ne zaboravite,"RACUN" stize na kraju uvek.

Hteli vi to ili ne.

Nemojte mi pricati posle "NISAM ZNAO (znala)".

Znate,dobro znate.

Cutanje je odobravanje.

Dali cete i dalje cutati,zavisi o vama.

Posledice toga cutanja cete isto osetiti vi.

"NEKA MOCI INTELIGENCIJE BUDE SA VAMA" i zapamtite,"SAMO ONI LJUDI KOJI DRUGACIJE MISLE MENJAJU SVET".

Nikako ne oni koji cute.



Valter


No

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: "KUD PLOVI OVAJ BROD?"

Komentar  Valter on Sun Nov 27, 2016 1:11 pm

http://www.tportal.hr/biznis/trendovi/454101/Razlika-izmedu-bogatih-i-siromasnih-nikad-veca.html?utm_source=direct_vecernji&utm_medium=directVecernji&utm_campaign=TrafficExchange_vecernji


Razlika između bogatih i siromašnih nikad veća

Autor: Karlo Vajdić

   

Ekonomski oporavak u razvijenim zemljama pogodovao je bogatima i razlika između dohodaka bogatih i siromašnih dosegnula je rekordnu razinu, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

‘U posljednjih sedam godina, razine nejednakosti u dohocima zadržale su se na povijesno najvišim razinama’, objavio je ovog tjedna OECD. Zahvaljujući ekonomskom oporavku od 2010. godine u razvijenim je zemljama došlo do rasta zaposlenosti i rasta prihoda kućanstava. No ‘oporavkom nije preokrenut trend rasta razlike između prihoda bogatih i siromašnih koji se bilježi već desetljećima', kažu ekonomisti OECD-a.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Co-operation and Development) je organizacija četrdesetak država koje se tradicionalno smatra ekonomski razvijenima. Prema revidiranim najnovijim podacima, objavljenim ovog tjedna, vrijednost Gini koeficijenta (vidi okvir) kojim se mjeri nejednakost dohotka za sve države je u 2014. dosegnula 0,318, što je tek za nijansu više nego u 2007., ali i ‘najviša vrijednost od sredine osamdesetih godina’, otkad OECD bilježi podatke.

U OECD-u ističu da ekonomski oporavak, čak i kad je slab, smanjuje nezaposlenost i stvara nova radna mjesta, što bi trebalo smanjivati razliku u dohocima bogatih i siromašnih. No isti taj oporavak može i povećati te nejednakosti jer povećava prihode od kapitala (npr. od ulaganja u dionice, nekretnine i sl.) koji su češći kod bogatih ili povećava dohotke bolje stojećih kućanstava. Uz to, sadašnji ekonomski oporavak u razvijenim zemljama nerijetko je vezan uz politiku državne štednje, kako bi se oporavili proračuni, a takva politika je smanjivala socijalnu pomoć i druge transfere siromašnijim građanima.

Najmanje razlike u nordijskim zemljama, ali i Sloveniji

Među četrdesetak zemalja članica OECD-a, najmanja razlika između dohodaka bogatih i siromašnih, prema posljednjim dostupnim podacima, postoji u nordijskim zemljama. Island se nalazi na samom vrhu (s Gini koeficijentom od 0,244), na drugom je mjestu Norveška (0,252), a nakon nje Danska (0,254). Slijedi, kao mala zemljopisna iznimka nama susjedna Slovenija (0,255), a nakon nje Finska (0,257).

Na dnu tablice, država s najvećom razlikom dohodaka među bogatima i siromašnima jest Čile (Gini koef. 0,465), a na predzadnjem mjestu nalazi se Meksiko (0,459). Prije Meksika dolaze Sjedinjene Američke Države (0,394), a njima na tablici prethodi Turska (0,393).

Ginijev koeficijent

Ginijev koeficijent koristi se za mjerenje koncentracije ili disperzije vrijednosti u nekom nizu. U ekonomiji se najčešće koristi za izražavanje razine nejednakosti dohodaka u određenoj državi. Vrijednost Ginijeva koeficijenta bliža 0 znači veću jednakost dohodaka, a vrijednost bliža 1 znači veću nejednakost u raspoloživim dohocima.
U SAD-u, jednoj od najrazvijenijih država svijeta, problem nejednakosti u dohocima bogatih i siromašnih posebno je izražen. Financijska i ekonomska kriza krajem prošlog desetljeća tu je razliku dovela u središte pažnje javnosti zbog čega su nezadovoljni građani organizirali brojne prosvjede diljem SAD-a. Ti prosvjedi nisu bili ograničeni samo na SAD nego su se organizirali i u ostalim razvijenim državama gdje su građani upozoravali na trend u kojem se bogati sve više bogate, a siromašni su sve siromašniji.

Zabrinjavajuće je što su smanjeni prihodi od rada u većini država

Najpoznatiji među prosvjedima bio je tzv. Occupy pokret u kojima su prosvjednici ‘okupirali’ financijske centre u velikim gradovima (poput Wall Streeta u New Yorku i sl.). Occupy pokret iznjedrio je sintagmu ‘1 postotnih’ bogataša kojom se upozoravalo na nerazmjerni utjecaj koji u politici i ekonomiji ima 1 posto daleko najbogatijih građana, za razliku od preostalih 99 posto stanovništva.

Ekonomisti OECD-a objašnjavaju da su tijekom ekonomske krize u razvijenim zemljama relativno najviše izgubila kućanstva s najvišim i najnižim prihodima. ‘Tijekom oporavka, bogata kućanstva imala su viši oporavak prihoda zahvaljujući nejednakom rastu plaća i promjena u redistribuciji’, dodaju u OECD-u.

Između 2007. i 2010. prihodi od rada smanjeni su u ‘velikoj većini država’ tvrde u OECD-u. I iako su se tijekom idućih godina u prosjeku dohoci oporavili gotovo do razine na kojoj su bili prije krize, to nije slučaj i za one najsiromašnije gdje ‘između 2010. i 2013./14. oporavak nije donio značajniji rast prihoda od rada’.

Podaci OECD-a pokazuju i da je razina siromaštva najviša u Izraelu, SAD-u i Turskoj. Po tim podacima u Izraelu se ispod granice siromaštva nalazi 18,6 posto kućanstava, u SAD-u 17,5 posto njih, a u Turskoj 17,2 posto. Na drugoj strani tablice, razvijene države s najmanjim udjelima siromašnih kućanstava su Island (4,6 posto), Danska (5,4 posto) i Češka (6 posto).

Ono što je specifično za posljednjih nekoliko godina su i promjene u udjelima siromaštva gledano po dobnim skupinama. Dok je tradicionalno najrizičnija skupina bila ona iznad 65 godina, posljednjih godina dolazi do redistribucije i rizik od siromaštva polako raste među mlađima od 25 godina. Problem nezaposlenosti mladih postaje sve ozbiljnije socijalno pitanje u mnogim državama, a ekonomski oporavak koji pogoduje bogatima proteklih godina dovodi i do revolta koji posljedice ima i na političkoj sceni.

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: "KUD PLOVI OVAJ BROD?"

Komentar  Sponsored content Today at 2:05 am


Sponsored content


Na vrh Go down

Stranica 3/3 Previous  1, 2, 3

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu