TREBA DA PROCITATE

https://www.express.hr/znanost/svijet-ovisi-o-gradu-koji-se-zagrijava-najbrze-na-planetu-20723
Pukotine su pokazatelj da se taj temeljni sloj topi, a vrijeme u tom dijelu svijeta postale toplije puno većom brzinom nego igdje drugdje

Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola. U glavnom gradu tog otočnog teritorija Longyearbyenu, najsjevernijem gradu na svijetu udaljenom oko 1000 kilometara od Sjevernog pola, živi oko 1800 ljudi, uglavnom Norvežana i Rusa. A oni su počeli primjećivati sve više i više pukotina na zgradama.

To ih je počelo brinuti jer je Svalbard grad koji obiluje planinama, fjordovima i glečerima, a izgrađen je na stalno zaleđenom tlu, tzv. permafrostu. Dugo je godina on bio dobar temelj za beton, za gradnju na ovom području koje bilježi četiri mjeseca tame tijekom zimskih mjeseci, i četiri mjeseca dana tijekom ljetnih mjeseci, piše CNN.

Pukotine su pokazatelj da se taj temeljni sloj topi, a kako se čini u tom dijelu svijeta, vrijeme postale toplije puno većom brzinom nego igdje drugdje. I to zbog ubrzanog zagrijavanja Arktika, dok povećane temperature smanjuju ledeni i snježni pokrivač, reflektira se manje sunčeve svjetlosti.

Po istraživanju Inger Hanssen-Bauer, sa norveškog meteorološkog instituta, godišnja temperatura 1900. godine bila je -7,8 stupnjeva. Od tada se povećala za 3,7 stupnjeva, što je tri puta više od globalnog prosjeka. U gradu se često bilježe i temperature iznad nule, a kako kažu stručnjaci čini se da će se porast temperature i nastaviti.
Sađenje biljke
Idealna za život Znanost
Savršena biljka mogla bi zaustaviti klimatske promjene

Osim što je postalo toplije, postalo je i vlažnije. Tako se danas bilježe povremeni bujni pljuskovi sa oko 50 milimetara kiše dnevno, dok je krajem 20. stoljeća bilo oko 200 milimetara kiše na godišnjoj razini. Promjena klime mogla bi ugroziti živote stanovnika, izgladnjeti životinje koje žive u zaleđu i ugroziti instituciju koja čuva svjetsku zalihu usjeva.

Mnogi su se već morali preselili upravo zbog topljenja leda, pa su tako jedne zime visoki valovi uništili 13 metara obale u samo jednom danu. Zgrade su osjetljive jer su izgrađene na drvenim stupovima koji je potonuo u permafrost. Zahvaljujući toj klimi, stupovi postaju mokri i počinju truliti, i tako destabiliziraju kuće. Najopasnije su lavine, koje su povezane i sa velikim oborinama i tim uništenim vječnim ledom.

U prosincu 2015. godine, žestoka oluja izazvala je lavinu koja je ubila 42-godišnjeg muškarca i dvogodišnju djevojčicu. U 2017. godini druga velika lavina pogodila je grad i uništila više domova.

"Ne možemo više vjerovati 'vječnom' ledu", rekla je Hege Njaa Aschim, iz Statsbygga, državne agencije u čijem je vlasništvu 75 posto gradskih građevina.

Grade novih 60 stanova na sigurnim udaljenostima od planinskih padina, i procjenjuju koliko će kuća morati srušiti i zamijeniti. Umjesto drvenih stupova, nove kuće koriste željezne koji se ugrađuju u stjenovito tlo. Zgrade su opremljene i detektorima temperature, kišnice i pokreta i alarmiraju nadležne u bilo kojem trenutku promjene.

"Ne želimo ništa prepustiti slučaju", naglašava Aschim.
Vrućine
Globalno zatopljenje Znanost
Klimatolozi: 2019. će biti paklena, ekstremna i opasna

To što država pokušava napraviti za neke ipak nije dovoljno brzo. Među onima koji su napustili svoje domove bio je i urednik lokalnih novina Mark Sabbatini. Kuću je napustio prije tri godine nakon što je vlast naredila hitnu evakuaciju. Još uvijek se u nju nije vratio, no zahvaljujući financijskoj pomoći svojih prijatelja uspio je ostati u Longyearbyenu. Ostali nisu bili te sreće.

Kaže kako je u gradu teško naći "pristupačne i prazne stanove". Neki njegovi prijatelji bili su prisiljeni napustiti grad, dok su neki počeli živjeti na brodovima.
U predgrađu Longyearbyena je jedna posebna zgrada koja se mora čuvati pod svaku cijenu. Nazivaju ju "trezorom sudnjeg dana" a to globalno skladište sjemena čuva kopije gotovo milijuna paketa sjemena, kako bi se sačuvali od katastrofe, bolesti, nametnika i klimatskih promjena. Potječu iz gotovo svake zemlje u svijetu, pa su tako tu na sigurnom i pšenica i riža, kao i neke rijetke i ugrožene vrste. "Svalbard je sigurno mjesto za bioraznolikost usjeva", rekla je Marie Haga, direktorica Crop Trusta, tvrtke koja je izgradila riznicu 2008. godine u suradnji sa norveškom vladom. Haga kaže kako je to idealno mjesto za sjemenje jer nema vulkana i potresa, dok je i norveški politički sistem "stabilan". Sam trezor nalazi se duboko u planini, tunel je to dugačak 120 metara, izgleda poput tunela Jamesa Bonda. Zahvaljujući klimi relativno je lako ohladiti riznicu na potrebnih -18 stupnjeva. No tu postoji niz problema. Tijekom velikih kiša u rujnu 2016. godine voda je poplavila polovicu tunela i smrznula se u blokove leda. Iako nije stigla do same riznice, stručnjaci su znali da se nešto mora poduzeti.

Pročitajte više na: https://www.express.hr/znanost/svijet-ovisi-o-gradu-koji-se-zagrijava-najbrze-na-planetu-20723 - www.express.hr

https://www.tacno.net/kultura/90-rodendan-ane-frank-rijetko-sta-dojmi-djecu-tako-intenzivno/
90. rođendan Ane Frank: „Rijetko šta dojmi djecu tako intenzivno“
Lea Struckmeier - tagesschau.de
Danas (12.6.2019.) bi Ani Frank bilo 90 godina, međutim nju su ubili nacisti. Njen život, smrt i dnevnik simboliziraju opasnosti od diskriminacije, rasizma i antisemitizma i do danas nisu ništa izgubili na važnosti.

Piše Lea Struckmeier za tagesschau.de
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Udisanje svježeg vazduha, zraci sunca na licu, kiša na koži – dvije godine Ana Frank nije osjetila ništa od toga. Svoj posljednji rođendan, petnaesti, provodi zatvorena u 50 kvadratnih metara velikoj stražnjoj kući u Prinsengracht 263 u Amsterdamu. Od 1942. do 1944. tamo se pred nacistima sakrila porodica Frank zajedno sa porodicom van Pels i jevrejskim zubarom Fritzom Pfefferom.

Dnevnik koji je ona pisala na svoju izmišljenoj prijateljicu “Kitty”, spada u najčitanije knjige na svijetu. Do danas je objavljeno 35 miliona primjeraka na 70 jezika. Ana Frank je simbol nehumanosti nacionalsocijalizma i genocid nad Jevrejima.
Stalno mjesto u školama

Zbog toga imaju Ana Frank i njen dnevnik stalno mjesto u njemačkim školama, kaže Heinz-Peter Meidinger, predsjednik njemačkog saveza učitelja i direktor gimnazije Robert Koch u Deggendorfu. Ana Frank se danas ne izučava samo u nastavi istorije nego i u predmetima njemači jezik, religija i etika.

Mnogi dijelovi nastave o nacionalsocijalizmu izazivaju jake osjećaje kod učenika – kao posjeta nekadašnjim koncentracionim logorima. Međutim, uvijek su osobne sudbine kao ova od Ane Frank te koje učenike najviše imresioniraju.

Za mnoge učenike su dnevnički zapisi Ane Frank prvi izvještaji suvremenika o genocidu nad Jevrejima sa kojima dolaze u dodir. „Jedva da ima nešto što tako intenzivno utiče na djecu kao što je dnevnik Ane Frank“, kaže Meidinger. Upravo zato njeno djelo zadržava svoju relevantnost. Dnevnik Ane Frank izgleda kao izvještaj suvremenika koji je nadživio vrijeme, smatra direktor škole.
„Ana Frank opisuje u svome dnevniku mnogo toga što je svako od nas doživio. Svakodnevnica, pubertet. […] Mnogo toga iz dnevnika radi svako od nas.“ Osim toga zbog svoje mladalačke dobi ona ima veliki idnetifikacioni potencijal za učenike.

Ne samo žrtva, nego čovjek

Za profesora Andreasa Körbera, voditelja radnog područja didaktika istorije na univerzitetu Hamburg istorija Ane Frank i njen dnevnik nisu sa godina izgubili na značaju. Ana Frank stoji kao „konkretna osoba“ za milione žrtava nacionalsocijalizma. Uprkos tomu upravo je važno da se ona ne shvata samo kao žrtva, nego „da se posmatra kao čovjek i da se shvate njeni pogledi, perspektive i nadanja“. Dnevnik Ane Frank je za to idealan jer omogućava identifikaciju sa njom. „Može se predstaviti kako je to za nju moralo biti“.

Međutim, istorija Ane Frank nije samo dio kulture sjećanja nego i opomena. Njen dnevnik nudi „uvid u poslijedice političkog djelovanja i nehumanog ponašanja“, kaže Körber. To je upravo danas aktuelno, „jer opet postoje antisemitističke i desničarske tendencije“.

Više antisemitizma

Savezna kriminalistička služba zabilježila je prošle godine 1799 antisemitističkih kaznenih i djela nasilja. Skoro 20 posto više nego 2017. godine. U vremenu kada su „Židov“ i „žrtva“ psovke u njemačkim školskim dvorištima istorija Ane Frank razvija novu relevantnost, kaže Körber.

Za didaktičara 90-i rođendan Ane Frank je povod da se pogleda na skalu vrijednosti mladih. Prije svega pošto danas u školama sjede mladi ljudi koji su nedavno morali bježati od rata i progona. Njihova iskustva su djelomično bliska onome što je Ana Frank doživjela prije 74 godine. Time se aktuelno mijenja debata o dnevniku Ane Frank i njegovom značenju.

„Nije dovoljno samo čitati“

Istorija Ane Frank se u školi stalno obrađuje ali za učenike je danas potrebno za to nešto više nego samo dnevnik. Jer novi način korištenja medija zahtjeva i novi način polemike. Istorija Ane Frank je već dest puta filmovana. WDR će povodom 90. rođendana napraviti “Augmented Reality”-App u kome će njene suvremenice, sa kojima je bila sprijateljena, pričati o njenoj istoriji.

Naučnik Körber gleda kritički na takva virtualna pripovjedanja o istoriji Ane Frank i mišljenja je da bi se dnevnik trebao čitati u originalu. To je istorijski izvor a ne pripovjetka. Uprkos tomu samo čitanje nije dovoljno. „Učenici se moraju individualno baviti dnevnikom“, kaže on.

Predsjednik udruženja učitelja Meininger nasuprot tomu podupire upotrebu digitalnih nastavnih materijala da bi se prenijela istorija Ane Frank. On sumnja da je danas samo njen tekst dovoljan za razumjevanje učenika. Dnevnik ne bi mogao djelovati sam za sebe nego je potrebna obazriva pratnja učitelja.

Dnevnik

Svake godine dnevnik Ane Frank pročitaju hiljade učenika na nastavi. Pritom to nije samo dnevnik jedne mlade djevojke, nego prije svega istorijski izvor i literarno djelo. Da je Ana Frank danas doživjela 90 godina mogla bi vjerovatno za sobom imati mnogo daljih djela. Jer tada u stražnjoj kući njen san je bio da postane spisateljica ili novinarka.

12.6.2019.

https://www.pozitivno.ba/otto-skorzeny-nacisticki-ss-komandant-koji-je-kasnije-postao-ubica-izraelskog-mosada/


Otto Skorzeny: Nacistički SS komandant koji je kasnije postao ubica izraelskog Mosada
May 7, 2021 Ostalo
Hitlerov potpukovnik Oto Skorzeny bio je jedan od najboljih operativaca izraelske obavještajne službe

https://www.poslovni.hr/sci-tech/neprijatelj-broj-1-ove-aplikacije-predstavljaju-smrt-za-bateriju-mobitela-4288209?utm_source=Vecernji&utm_medium=below_article

U svojoj studiji tražili su tri stvari: funkcije koje koristi aplikacija, potrošnju energije pri normalnom korištenju i ima li aplikacija takozvani tamni način rada (dark mode).

Danas je gotovo nemoguće provesti dan bez korištenja nekih od mobilnih aplikacija. Nedavna studija pokazala je da čak 93 posto korisnika mobitela otvara čitav niz aplikacija dnevno.

Napredna grafika, dodana funkcionalnost i poboljšanja u kodiranju osiguravaju da se sve komponente pametnih telefona koriste do njihova maksimalnog potencijala. No nisu sve aplikacije napravljene jednake. Dok recimo Twitter ne crpi puno resursa iz pametnog mobitela, mobilne videoigre jednostavno proždiru grafičke mogućnosti i bateriju uređaja, piše Zimo.hr.

Postoji i skrivena strana mobilnih aplikacija. Nekolicina aplikacija koje se doimaju neškodljivima zapravo su najveći krivci za brzo trošenje baterije vašeg uređaja. To nije uvijek očito, ali aplikacije koje koriste najviše unutarnjih funkcija uređaja uzrokuju i najviše kaosa.

https://www.vecernji.hr/lifestyle/ne-bacajte-novac-ovo-je-pet-gresaka-koje-cinimo-prilikom-spremanja-hrane-u-hladnjak-1494209

Ne bacajte novac. Ovo je pet grešaka koje činimo prilikom spremanja hrane u hladnjak
Prosječna obitelj godišnje baci hranu u vrijednosti jedne hrvatske plaće zbog neispravnog korištenja prostora u hladnjaku

https://geek.hr/clanak/kako-se-racuna-pdv/

Kako se računa PDV?