ISTORIJA JUGOSLAVIJE

https://express.24sata.hr/life/ni-u-jugi-nije-bilo-bolje-na-more-su-isli-milijunasi-22161
Ni u Jugi nije bilo bolje: Na more su išli milijunaši
Piše Express
16. srpnja 2019.
Narednih dana na našem portalu čitajte feljton o ljetovanju u Jugoslaviji, kako se ljetovalo, kako su nastala odmarlišta, kad su počeli dolaziti strani gosti...
U drugom nastavku feljtona donosimo priču kako su ljetovali obični ljudi u Jugoslaviji i koliko su njihovi tadašnji problemi oko odlaska na more zapravo dosta slični današnjim - sve im je bilo skupo i vladala je atmosfera da ljetovanje mogu priuštiti samo bogati Jugoslaveni Za ljetovanje nam treba vreća para Travanj 1988: Četveročlanoj obitelji za deset dana odmora na Jadranskom moru u privatnom smještaju sa ishranom i boravišnom taksom bit će potrebno najmanje sto starih milijuna! Prijevoz, kava, sokovi, sladoled... nisu uračunati, a kako nam tek predstoji svibanjsko "odmrzavanje cijena" ne treba sumnjati da će i za to biti potrebna puna vreća para, počinje svoj tekst objavljen u magazinu Nada novinarka Ljiljana Matejić-Vučković. I Grčka, dosadašnja Meka jugoslovenskih turista, postala je nedostižna, iako su cijene u njoj upola manje nego kod nas...

Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/life/ni-u-jugi-nije-bilo-bolje-na-more-su-isli-milijunasi-22161 - express.24sata.hr

https://express.24sata.hr/top-news/velika-carolija-sezdesetih-godina-u-bivsoj-jugoslaviji-24853
Velika čarolija šezdesetih godina u bivšoj Jugoslaviji
Piše Tvrtko Jakovina
01. svibnja 2021.
1. DIO Šezdesete su bile važne za formatiranje modernog hrvatskog društva. Tri eseja objašnjavaju zašto... To je bilo bile vrijeme kad su mnogi željeli više uživati, kad je društvo osiguravalo dovoljno...

Uhvatili ribari kraj Brača srdelu. Godina je bila slaba pa su je odlučili odmah pripremiti. “Ne bacajte me na gradelu. Nisam srdela”, povika riba. “A nego ča si?”, zapitaše ribari. “Ja sam samo kit koji je prošao kroz socijalizam.” Vic je zapisao Josip Horvat dopisujući se sa Slavkom Batušićem početkom šezdesetih. Obojica su pripadali građanskom sloju, bili su susjedi iz najužeg centra Zagreba, nekad su bili masoni i prema novim su vlastima bili suzdržani. Doduše, priznavali su da se do šezdesetih godina zemlja naočigled promijenila. Gradovi su dobili nove vizure, gradilo se ubrzano i posvuda. Neboderi na Sušaku nastavljali su se na one na Pećinama, na horizontu je sve izgledalo sjajno, bolje nego u Splitu, ali “ipak se stvara!”. U Zagrebu se gradi 12 katova Elektrotehničkog fakulteta. Josip Horvat je pisao kako “nitko to ne bi mogao ostvariti bez diktature, koja ne treba polagati račune”.
Dio onih koji su vodili, kao novi predsjednik Privredne komore Hrvatske, Ivan Buković Ćiro, 1962. je svojem suradniku govorio da “moramo napraviti najbolju industriju na svijetu. (...) Vidjeti “kako naše najbolje fabrike stoje u odnosu na najbolje svjetske i gdje su naša uska grla, da ih tučemo. (...) To ili propast socijalizma”, razmišljali su oni najambiciozniji i još idealisti. Oni drugi vodili su borbu kakva se u vrhovima vlasti uvijek odvija. Tito je govorio o potrebi rotacije kadrova, važnosti da najbolji cirkuliraju iz Federacije u Republike. Bit će problema sa starijim drugovima, mislili su oni uz Tita, nedvojbeno zapravo govoreći i o sebi samima. Ivan Krajačić Stevo, dugogodišnji šef hrvatske Udbe, bojao se da će mu život biti težak ako ga pošalju u mirovinu. “Debelo se zavukao u salo. Vrišti u njemu osvajač vlasti i eksploatator položaja koji mu je dala revolucija”, kritizirali su ga drugi, mlađi. Doduše, svi su toga ljeta 1962., koji su imali pravo na službeni automobil, otišli ljetovati koristeći ono što je izrijekom bilo zabranjeno. Šezdesete su bile vrijeme kad su mnogi željeli više uživati, kad je društvo osiguravalo dovoljno, kad su na tržištu za imućnije masaže, putovanja i stvari bolje kvalitete postajale uobičajene. Autocesta Ljubljana - Gevgelija, dvotračna, ali suvremena prometnica, završena je 1963. Već godinu ranije ubrzano se gradila Zagorska magistrala pa je Kumrovec povezan sa Zagrebom, a od 1966. iz Dubrovnika do Rijeke moglo se Jadranskom magistralom bez zaustavljanja - izgrađen je Šibenski most.

Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/velika-carolija-sezdesetih-godina-u-bivsoj-jugoslaviji-24853 - express.24sata.hr

https://express.24sata.hr/top-news/velika-carolija-sezdesetih-godina-u-bivsoj-jugoslaviji-24853
Velika čarolija šezdesetih godina u bivšoj Jugoslaviji
Piše Tvrtko Jakovina
01. svibnja 2021.
1. DIO Šezdesete su bile važne za formatiranje modernog hrvatskog društva. Tri eseja objašnjavaju zašto... To je bilo bile vrijeme kad su mnogi željeli više uživati, kad je društvo osiguravalo dovoljno...

Uhvatili ribari kraj Brača srdelu. Godina je bila slaba pa su je odlučili odmah pripremiti. “Ne bacajte me na gradelu. Nisam srdela”, povika riba. “A nego ča si?”, zapitaše ribari. “Ja sam samo kit koji je prošao kroz socijalizam.” Vic je zapisao Josip Horvat dopisujući se sa Slavkom Batušićem početkom šezdesetih. Obojica su pripadali građanskom sloju, bili su susjedi iz najužeg centra Zagreba, nekad su bili masoni i prema novim su vlastima bili suzdržani. Doduše, priznavali su da se do šezdesetih godina zemlja naočigled promijenila. Gradovi su dobili nove vizure, gradilo se ubrzano i posvuda. Neboderi na Sušaku nastavljali su se na one na Pećinama, na horizontu je sve izgledalo sjajno, bolje nego u Splitu, ali “ipak se stvara!”. U Zagrebu se gradi 12 katova Elektrotehničkog fakulteta. Josip Horvat je pisao kako “nitko to ne bi mogao ostvariti bez diktature, koja ne treba polagati račune”.

Na zalost Radnicka klasa nema mogucnost za snimanje filma,tako da se ono najbitnije ne prikazuje ni u jednom od filmova koji se prikazuju o jugoslaviji i titu. Naj bitije je radnicko samoupravljanje. Sistem koji je uveden je bio najbolji dokaz vrhunske demokratije u zemlji ( celoj jugoslaviji). Na zalost je taj sistem i jako komplikovan bio, zato sto je ucesce svakog od radnika jedino donosio i uspesno rukovodjenje preduzecima. To je zahtevalo odredjeni proces rada, kom ocito vecina radnika ( posebno rukovodeceg kadra ) nije bila mentalno dorasla.
Kada se analizira proslost i jugoslovenski sistem, se i primecuje da nidge ili veoma malo ko raspravlja o radnickom samoupravljanju na ispravan nacin. Sve je to zato sto je u svetu kapitalisticki sistem koji odredjuje pravac kretannja. Niko nema interes da se radnicka klasa previse obrazuje.......
Sve ovo sto se danas dogadja i pokazuje da se sve krece kao "novom svetskomporedku" u kom ce dominirati politika SAD-a. Politicari u Eu su premalo voljni priznati da je taj proces odavno poceo. Rusija je sa napadom na ukrajinu jos i dolila "ulje" na vatru.

Buducnost ce pokazati da sam u pravu. Na zalost, niti cu ja imati nesto od toga, niti ce radnicka klasa nesto imati od toga.

Na zalost, ni danas vecina gradjana nije u stanju da shvati, da je jedini ispravan put bio put koji nam je "trasirao" drug J. B. Tito.




Valter

https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61423188?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Boslobodjenje.ba%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D


Svaka informacija nam unapredjuje znanje o nasoj proslosti. Samo istina moze da nam obezbedi dobru buducnost.


Valter