VOJVODINA

Razmislite malo i samo ce vam se kasti.

http://www.021.rs/story/Info/Srbija/177393/Penzioneri-tuze-drzavu-zbog-umanjenja-penzija.html

Penzioneri tuže državu zbog umanjenja penzija
Penzioneri planiraju da podnesu tužbu sudu u Strazburu zbog umanjenja penzija 2014. godine.

Smanjenje penzija iz 2014. godine koje je uz smanjenje plata u javnom sektoru najvažniji segment fiskalne konsolidacije mogli bi se pretvoriti u teret o vratu državne kase, ukoliko tužbe stignu do Evropskog suda pravde u Strazburu.

Na to je pre nekoliko dana upozorio Fiskalni savet predstavljajući analizu predloženog budžeta za 2018. godinu. U analizi se napominje da je sve penzije trebalo vratiti na nivo pre smanjenja zato što su prestali da postoje uslovi zbog kojih je bila potrebna štednja.

Prema nekim računicama više od 430 miliona evra je za ove tri godine uzeto od penzionera.

Ipak, penzioneri smatraju da je i samo donošenje zakona, odnosno smanjenje penzija 2014. godine neustavno i da će dobiti pred sudom u Strazburu, kada i ako tamo uopšte stignu.

Naime, Udruženje sindikata penzionera Srbije (USPS) je odmah nakon donošenja zakona podnelo inicijativu za ocenu ustavnosti pred Ustavnim sudom, ali je on odbio da razmatra ovu inicijativu uz obrazloženje da je država pred bankrotom i proglasilo se nenadležnim da ocenjuje ekonomsko-politički efekat zakona. Međutim, kako tvrdi predsednik USPS-a Mihajlo Radović, to i nije bilo pitanje.

"Četvorica sada bivših sudija Ustavnog suda su izdvojila mišljenje i mi smo na osnovu tih mišljenja i dodatnih podataka u februaru 2016. podneli drugu inicijativu Ustavnom sudu, ali do sada nema nikakvog odgovora. Ukoliko proglase zakon nezakonitim, tužićemo državu. Ako odluče da je zakon po Ustavu, idemo u Strazbur", objašnjava Radović dodajući da njihovi advokati skupljaju podatke i tužbe penzionera, njihovih članova širom Srbije, a naplatiće se od države kada dobiju spor.

Takođe, ovo udruženje planira početkom naredne godine da podnese pojedinačne tužbe Komitetu za socijalna prava u Strazburu, što je još jedan dodatni, odnosno uporedni put kojim su krenuli. U tome će ih podržati Evropska federacija penzionera i starijih lica (FERPA).

Predsednik USPS Mihajlo Radović ističe da je ovaj komitet telo pri Savetu Evrope čiji je Srbija član i da su odluke ovog komiteta obavezujuće.

"Da bi se išlo u izvršenje njihove odluke potrebno je pokrenuti sudski proces pred našim sudom gde se prilaže odluka Komiteta, a onda se oni obaveste o tome i oni imaju način da se odluke sprovedu. To je neuporedivo kraći put nego Evropski sud pravde u Strazburu", navodi Radović.

Radović ističe da će tražiti da država vrati šta je uzela, ali i kamatu.

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/177286/Raste-broj-prijava-seksualnog-nasilja-u-Novom-Sadu-i-okolini-zlostavljano-15-maloletnica.html

Raste broj prijava seksualnog nasilja, u Novom Sadu i okolini zlostavljano 15 maloletnica
Ukupno 29 žena ove godine prijavilo je neki vid seksualnog nasilja Centru za žrtve seksualnog nasilja u Betaniji, a među njima je čak 15 maloletnica.

stovremeno, podaci MUP pokazuju da je ove godine novosadskoj policiji prijavljeno 18 silovanja ili pokušaja silovanja, među kojima, doduše, ima i nekih lažnih prijava.

Kada se na stranu stavi nekoliko lažnih svedočenja, veliki broj žena ohrabren je da prijavi neki vid seksualnog nasilja, pa čak i onaj koji se dogodi u porodici. Tome je doprinela bolja koordinacija policije, tužilaštava, centara za socijalni rad, ali i zdravstvenih ustanova, koje su u okviru projekta "Zaustavi - zaštiti - pomozi" Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo i Centra za podršku ženama iz Kikinde poslednje dve godine radile na uspostavljanju sistema zaštite žena žrtava seksualnog nasilja.

Za dve godine, opštine u Vojvodini dobile su centre za žrtve seksualnog nasilja, potpuno opremljene i ojačane ljudima edukovanim za rad sa žrtvama seksualnog nasilja, broj telefona za prijavu ovakvih slučajeva, jaču podršku institucija i, što je najvažnije, osećaj da su konačno podržane i saslušane kao žrtve tragičnih događaja.

Projekat u potpunosti finansira Poverenički fond UN, traje već dve godine, a sprovodiće se do 2019.

Upravnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCV Tihomir Vejnović poručio je da je Betanija, kao ustanova iz koje je priča pokrenuta otvaranjem pilot-centra za žrtve seksualnog nasilja, ostvarila značajne napretke u komunikaciji sa žrtvama nasilja, s obzirom na to da se u ovom centru, na jednom mestu, radi lekarski pregled i pruža podrška ženama.

"Žrtve seksualnog nasilja sad imaju mogućnost da se odmah jave nama, a potom se naša služba obraća Centru za socijalni rad, policiji i tužilaštvu. Ranije su ove žene morale da se javljaju na više mesta, pa da tek onda dolaze na ginekološki pregled. Za razliku od prethodnih godina, kada su sa žrtvama radila tri ginekologa, ovo je timski rad u koji su uključeni psiholozi, socijalni radnici, a po potrebi i pedijatri", naveo je Vejnović.

Apelacioni javni tužilac u Novom Sadu Milan Tkalac poručio je da je za obradu svakog slučaja seksualnog nasilja najbitnija brza, neposredna i konkretna saradnja sa policijom, koja je već na visokom nivou. "Tada se prikupljaju dokazi, vrši se uviđaj, razgovara sa oštećenima i obavljaju sve druge radnje iz postupka. Radi se o vrlo delikatnim krivičnim delima, kojima treba pristupiti s posebnom pažnjom. Imamo vrlo iskusne kolege koji znaju da postupaju u ovim slučajevima, a osim toga, uglavnom se izriču osuđujuće presude", naglasio je Tkalac.

Kako je dodao, žene u toku postupka uglavnom hrabro ostaju pri svojim iskazima, što doprinosi i donošenju krajnje, osuđujuće presude. Međutim, poenta postupka nije samo da se nasilnik nađe iza rešetaka, već postoji i vaspitna uloga.

Stupanje na snagu novog Zakona o sprečavanju nasilja u porodici 1. septembra ove godine značajno je ohrabrilo žene da prijave ne samo seksualno, već svaki vid nasilja, poručio je pomoćnik načelnika Policijske uprave u Novom Sadu Goran Radonjić. Pripadnici policije su, objasnio je Radonjić, senzibilisani da prepoznaju žrtve i često po prijavi mogu da deluju preventivno, što dovede i do smanjenja statistike počinjenog nasilja, a naročito u porodici.

"Saradnja sa tužilaštvom, Centrom za socijalni rad i drugim službama je odlična, a ovaj projekat pomogao nam je da dodatno edukujemo zaposlene da prepoznaju nasilje na koje nam ukazuju zdravstveni radnici. Kada je reč o slučajevima silovanja, imamo povratnike na koje očito zatvorske sankcije ne deluju, ali u vezi sa njihovim ponašanjem vodimo strogu evidenciju, pratimo kako su se uključili u sredinu, kako se kreću, šta rade. Nažalost, zvanična brojka prijavljenih silovanja nije konačna - ona je mnogo veća, ali su i žrtve sve više ohrabrene, a mi sve bolje umreženi da reagujemo", poručio je Radonjić.

Pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković naglasio je da je Vojvodina prva u Srbiji počela da sprovodi i unapređuje ovakav, sistematski odgovor na seksualno nasilje. Do sada je više od 900 zaposlenih iz svih pomenutih sektora obučeno da reaguje na ovakav vid nasilja, a u planu je edukacija još 50 širom pokrajine. "Bitno je da na jednom mestu imamo kompletnu zdravstvenu uslugu, kao i psihosocijalnu i pravnu podršku. Cilj nam je da po realizaciji projekta uspemo da ga uvedemo u institucionalni sistem ne samo u Vojvodini, već u celoj Srbiji", zaključio je Gojković.

Inače, Novi Sad i Zrenjanin su prvi gradovi koji su dobili centre za pomoć žrtvama seksualnog nasilja. Ove godine su isti centri osnovani u Somboru, Subotici, Kikindi, Sremskoj Mitrovici i Vršcu.

Broj na koji se svaka devojka i žena u situaciji nasilja mogu obratiti je telefon SOS Vojvodina 0800/10-10-10, svakog radnog dana od 10 do 20 časova. Poziv je besplatan iz fiksne i svih mreža mobilne telefonije. Možete se obratiti i na mejl: mreza.sos.vojvodina@gmail.com.
Autor: Gorica Nikolin - gorica@021.rs

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/177282/Moto-Deda-Mrazovi-30-decembra-dele-slatkise-malisanima-na-vise-lokacija-u-Novom-Sadu.html

Moto Deda Mrazovi 30. decembra dele slatkiše mališanima na više lokacija u Novom Sadu
Članovi novosadskih moto klubova u subotu, 30. decembra po 15. put organizuju akciju "Moto Deda Mraz".


Svoje učešće u akciji najavili su moto klubovi "Otpisani", "Apostoli" i "Horda".

Start akcije je u 10 časova na platou ispred Spensa. Bajkeri odeveni u kostime Deda Mraza na motorima će obići Dom u Veterniku, Dečiju bolnicu, Svratište, Sigurnu kuću, Centar za socijalni rad, i vožnju završiti na Trgu slobode oko 13 časova.

Decu sa posebnim potrebama u Futogu i decu u Dečijoj bolnici Moto Deda Mrazovi će obradovati poklonima i slatkišima, zatim slatkiše nose u Svratište za decu ulice, a potom obilaze i Centar za socijalni rad gde će ostaviti slatke poklone za korisnike doma kao i za korisnike Sigurne kuće, a preostale slatkiše će podeliti deci koja ih dočekaju na Trgu.
Autor: 021.rs

www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ispricavam-se-sto-sam-vam-rekao-istinu-predsjednik-srbije-pojasnio-zasto-je-otkazan-njegov-posjet-zagrebu-i-sastanak-s-kolindom-grabar-kitarovic/6877260/


OD RUNDEKA DO SARSA
Europska prijestolnica kulture za 2021. godinu: Nezaboravni doček nove godine u Novom Sadu


Prvi grad 13. listopada 2016. godine Novi Sad je u Bruxellesu proglašen Europskom prijestolnicom kulture za 2021. godinu! Nakon prezentacije projekta „Novi Sad 2021“, panel nezavisnih eksperata doneo je povijesnu odluku da prvi grad van EU koji će ponijeti titulu bude upravo Novi Sad!

Titula Europske prijestolnice kulture ima ogroman značaj za promociju i brendiranje grada, potpuno transformirajući grad ne samo u kulturnom aspektu, već i u društveno-ekonomskom smislu. Programski koncept projekta Novi Sad 2021 sastoji se iz četiri polja pod zajedničkim nazivom „Za nove mostove“. Osvajanjem prestižne titule za Europsku prijestolnicu kulture Novi Sad će izgraditi nove mostove i konkretno, ali i u obliku standarda, metoda, principa, ali prije svega vrijednosti koje će podjeliti sa svim žiteljima Europe.


Kao uvertira za 2021. godinu kada će Novi Sad biti Europska prijestolnica kulture, Fondacija “Novi Sad 2021” počinje s građenjem kapaciteta dočeka Dvije Nove godine, kao budućih termina svečanog otvaranja i zatvaranja godine kad će Novi Sad ponijeti titulu. Predstavljena kroz razliku dva računanja vremena, kao i dva kalendara, gregorijanskog i julijanskog, tako će i dva programska koncepta dočeka Novih godina biti drugačija. I dok se doček 2018. događa 31. prosinca tijekom cijelog dana, uglavnom na otvorenim prostorima i samo u centru grada, 13. siječnja dočekat ćemo 7526. godinu samo u tijeku večeri, isključivo u zatvorenim prostorima, po cijelom gradu. Što ih spaja? Most interkulturalnosti u kojem se prepliću djelovi visoke estetike s popularnom kulturom, čime visoka kultura dobija novu publiku, a masovna dobija nove standarde i vrijednosti, čineći je boljom i kvalitetnijom.


31. prosinca Novi Sad će imati prvi režirani doček Nove godine uz autorski tim redatelja, scenografa, dizajnera svjetla i video umjetnika pred kojima je specijalan zadatak da Novi Sad u novogodišnjoj noći oživi svoje zgrade, ulice i centralne trgove. Rediteljica umjetničkog koncepta, Margaret Taboroši zadužena je za režiju ovog vizualni performansa, za magiju svjetlosnih efekata bit će zadužena Milica Stojšić, a princ Đorđe Karađorđević premijerno će u Srbiji, specijalno za Novi Sad dizajnirati vatromet. Na glavnom novosadskom trgu nastupit će velike zvijezde regionalne scene kao što su Plavi orkestar, Darko Rundek i S.A.R.S. dok će na Trgu republike biti upriličen dnevni program uz bendove The Gift, JeuNS, Street meat i mnoge druge, kao i uz bogatu gastronomsku ponudu vojvođanskih specijaliteta, domaćih piva i čuvenih vina s Fruške Gore.

Studio M bit će mjesto okupljanja ljubitelja elektronske i rap muzike kada će u sklopu velikog tuluma Re:Shape NYE, na dvije pozornice nastupiti neki od najboljih techno i rap izvođača kao što su John Acquaviva, začetnik avangarde u techno kulturi i muzici, Krešo Bengalka, gangsta lord i vođa najtvrđeg trep vala na Balkanu, Kristijan Molnar, Aleksandra Duende, pizzaboi, Rasheed, Yeah Left i mnogi drugi. Najmlađe Novosađane i njihove prijatelje očekuje bogat program dječje Nove godine u Dunavskom parku kada će nastupiti dječji zborovii, plesni i kreativni studiji i naravno Djed Mraz.



13. siječnja u Novom Sadu na Dočeku 7526. godine na više od 21 kultne lokacije među kojima su kulturna, administrativna, poslovna i obrazovna zdanja, kao i ugostiteljski objekti, izvođači najrazličitijih žanrova nastupit će na potpuno neočekivanim mjestima. Mostovi koji će spojiti konceptualno različite izvođače, žanrove i prostore predstavljaju tradicionalnu muziku pravog virtuoza, Slobodana Trkulje i benda Imar iz Škotske u maloj sali Srpskog narodnog pozorišta, duhovnu glazbu Divne Ljubojević u kazališnoj sali NISa, Laibachov prepoznatljivi tvrdi zvuk u velikoj dvorani najstarijeg nacionalnog teatra, Srpskog narodnog pozorišta, veliku regionalnu pop zvijezdu, Kaliope u Kazalištu mladih, neke od najznačajnijih jazz umjetnika s naših prostora Matiju Dedića i Zorana Predina u Novosadskoj sinagogi, Dječju filharmoniju u Gradskoj kući, operu za djecu udruženja Visoko C u Eđšegu, sjajan spoj tamburaških sastava iz Osijeka i Novog Sada predvođenih Dušanom Svilarom u Studiju M, moderan cirkus i kabare Ludifiko u Zapadnom holu SPENSa, različita kulturno-umjetnička društva iz Zone 021 u holu Željezničke stanice, dok će budući Youth Creative Polis, tzv. Kineska četvrt predstaviti programe na četiri lokacije za ljubitelje techno zvuka i rep muzike, kada će Paul Ritch iz Francuske, Lag, Klaus i Vladimir Aćić nastupiti u Fabrici, a Necone, Friday Swag, Janchezz, Rasheed i Yeah Left u Quarteru. Kako je ovo samo dio programa za Doček 13. siječnja, brojni izvođači na zanimljivim lokacijama tek će biti objavljeni u sljedećem periodu.

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/177282/Moto-Deda-Mrazovi-30-decembra-dele-slatkise-malisanima-na-vise-lokacija-u-Novom-Sadu.html

Moto Deda Mrazovi 30. decembra dele slatkiše mališanima na više lokacija u Novom Sadu
Članovi novosadskih moto klubova u subotu, 30. decembra po 15. put organizuju akciju "Moto Deda Mraz".


Svoje učešće u akciji najavili su moto klubovi "Otpisani", "Apostoli" i "Horda".

Start akcije je u 10 časova na platou ispred Spensa. Bajkeri odeveni u kostime Deda Mraza na motorima će obići Dom u Veterniku, Dečiju bolnicu, Svratište, Sigurnu kuću, Centar za socijalni rad, i vožnju završiti na Trgu slobode oko 13 časova.

Decu sa posebnim potrebama u Futogu i decu u Dečijoj bolnici Moto Deda Mrazovi će obradovati poklonima i slatkišima, zatim slatkiše nose u Svratište za decu ulice, a potom obilaze i Centar za socijalni rad gde će ostaviti slatke poklone za korisnike doma kao i za korisnike Sigurne kuće, a preostale slatkiše će podeliti deci koja ih dočekaju na Trgu.
Autor: 021.rs

https://noizz.rs/kultura/sjaj-renesanse-na-petrovaradinu/r8sk319?utm_source=ringier.contentexchange.me&utm_medium=referral&utm_campaign=ringier.contentexchange.me&utm_content=https%3A%2F%2Fringier.contentexchange.me%2F&utm_term=zanimljivosti_Sjaj%20renesanse%20na%20Petrovaradinu

Sjaj renesanse na Petrovaradinu
juče u 18:04


Zamislite najlepše renesansne slike kako oživljavaju. Mnogo će biti lakše posle atraktivne italijanske izložbe “Sjaj renesanse”, koja 19. aprila dolazi u Novi Sad i svim posetiocima garantuje malo čarolije.

Na ovoj izložbi biće predstavljeni brojni svečani kostimi rekonstruisani zahvaljujući proučavanju renesansnih slika, a atmosferu će upotpuniti “Vladareva gozba”, scena koja dočarava salu renesansne palate dekorisane kao za doček gostiju na gozbi.

Projekat na osnovu kojeg je realizovana ova izložba nastao je 1989. u Mantovi. Posle prvih predstavljanja u palatama toga grada u periodu od 1994. do 1998. i sve većeg uspeha kod publike i kod medija, izložba je obišla mnoge italijanske i evropske gradove a od 2002. i Severnu i Južnu Ameriku i Aziju gde je predstavljena u više od 40 gradova.
Izlozba Sjaj renesanse, Eleonora Gonzaga Empress
Izlozba Sjaj renesanse, Eleonora Gonzaga Empress Foto: Promo / Noizz.rs
[Przypnij na Pinterest] [Podziel się]

Osnovna ideja projekta izložbe je da oživi jedan deo renesansnog blaga koji više ne postoji i sada se može samo zamišljati kroz figurativni materijal.
Pogledajte i
Haljina Gvinet Paltrou kao za princezu da je pravljena

Skupocene tkanine renesanse i baroka, raskošna odeća za svečanosti na italijanskim dvorovima i dekorativni elementi koji su kreirani za takve prilike više se ne mogu videti, osim malobrojnih oštećenih komada koji se čuvaju u nekim muzejima. Izloženi komadi odeće plod su dugogodišnjih istraživanja i rada na materijalima i tehnikama, i doprinosa brojnih istoričara, ilustratora, tkača, krojača, vezilja i zanatlija koji se bave obradom metala.

"Sjaj renesanse može još uvek da zadivi današnju publiku, kao što se dešavalo i plemenitim gostima i protagonistima svečanosti na dvorovima a i narodu koji je u nekim momentima bio posmatrač", navode organizatori.
Izlozba Sjaj renesanse, Margherita
Izlozba Sjaj renesanse, Margherita Foto: Promo / Noizz.rs
[Przypnij na Pinterest] [Podziel się]

Postavka više od 30 eksponata biće smeštena u Muzeju grada Novog Sada (Petrovaradin), trajaće od 19. aprila do 15. juna, i biće otvorena radnim danima osim ponedeljkom od 10 do 18 časova.

Izvor: Noizz.rs

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/199858/Javna-akcija-antifasista-sutra-povodom-Dana-oslobodjenja-Novog-Sada.html

Javna akcija antifašista sutra povodom Dana oslobođenja Novog Sada
Antifašistička koalicija će sutra organizovati javnu akciju povodom 23. oktobra, Dana oslobođenja Novog Sada u Drugom svetskom ratu.

Tom prilikom će se u Zmaj Jovinoj ulici, kod Katedrale, sa početkom u 17 časova, organizovati akcija "Dan pobede", kada će aktivisti razgovarati sa građanima, deliti brošure "Heroine i heroji antifašizma", a nastupiće i hor "Naša pjesma" koji izvodi antifašistički i partizanski repertoar.

Predsednik Saveza antifašista Vojvodine Duško Radosavljević kaže za 021.rs da se pomalo zaboravlja da su Srbija, nekadašnja Jugoslavija, i Vojvodina, imale veliku ulogu u Drugom svetskom ratu i da je u tom ratu pobeđeno najveće zlo koje je postojalo u istoriji čovečanstva - fašizam.

"Pridružujemo se oslobođenju Novog Sada i svim velikim događajima iz 1944/45. godine, tako što ćemo imati javnu akciju, koja će se sastojati iz dva dela. Prvi deo je akcija u Zmaj Jovinoj ulici, kod Katedrale, a od 19 časova pa nadalje, bićemo u Medija centru Vojvodine (Zmaj Jovina 3) gde će se organizovati tribina 'Gde stanuje ekstremizam?' i tu će biti predstavljeno nekoliko radova koji su radili mladi antifašisti, koji su jako zanimljivi", poručuje Radosavljević.

U okviru debate govoriće pravnica Sofija Mandić iz Centra za podršku ženama i istoričar Milovan Pisari iz Centra za istraživanje i edukaciju o Holokaustu. Okupljenima će se obratiti i profesor Duško Radosavljević, dok će moderatorka biti novinarka Vanja Đurić.

Duško Radosavljević dodaje za 021 da je Antifašistička koalicija osnovana početkom ove godine, a okuplja organizacije koje znaju da su savremena Vojvodina, Srbija i cela Evropa, stvorene na tekovinama antifašizma.

"Odnosno stvorene su na ideji da se ne može ugrožavati drugi, da se mora živeti sa drugim i da se mora suprotstaviti svakom ataku koji želi da poništi drugo. To je srž modernog antifašizma. Istovremeno, poštujemo tradiciju ovih prostora, jer narodi koji su živeli na ovim prostorima nemaju čega da se stide, nego bi trebalo da budu ponosni zato što su pre 70 i više godina bili na pravoj strani. Tada, kada je bilo teško biti čovek, oni su to bili i uspeli su da pobede u borbi. To što neki danas ne poštuju to, ne svedoči o tome da je to bila loša stvar, nego znači da imaju pokvarene političke namere. Zbog takvih pojava moramo stalno da osvetljavamo put, da se stalno protiv toga borimo i ukazujemo šta jeste dobro, a šta jeste loše", zaključuje predsednik Saveza antifašista Vojvodine za 021.rs.

Novi Sad - Grad Heroj ove godine će obeležeti 74 godine od oslobođenja od fašističke okupacije. Novi Sad je 23. oktobar 1944. dočekao sa gotovo uništenom industrijom, bez struje i sa trećinom stanovnika manje nego pre rata, jer je više od 20.000 ljudi proterano, a oko 5.000 njih je ubijeno u stratištima.

Podsetimo, program Antifašističke koalicije počinje sutra u 17 časova u Zmaj Jovinoj ulici, kod Katedrale. Više o tome možete da pronađete i OVDE.
Autor: Zoran Strika

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/199842/Novi-Sad-pre-74-godine-oslobodjen-od-fasizma.html

Novi Sad pre 74 godine oslobođen od fašizma
Grad heroj - Novi Sad danas slavi 74 godine od oslobođenja od fašizma.


Tog 23. oktobra 1944. godine u Novi Sad su nakon tri i po godine okupacije ušle jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Za njima su stigle i jedinice Crvene armije koje su nastupale od Beograda ka Mađarskoj sa partizanima i zajedno su ka Mađarskoj i Hrvatskoj gonili fašističke trupe Mađarske, Nemačke, Nezavisne države Hrvatske, četnike Draže Mihajlovića i druge kvislinške trupe koje su bežale.

Oslobođenje je Novi Sad dočekao razoren, sa trećinom stanovnika manje nego pre rata, jer je preko 20.000 ljudi proterano, a više od 5.000 ubijeno u stratištima, odnosno poginulo u jedinicama NOB-a.

Nebrojeni su zločini koje su počinili mađarski fašisti, nemački nacisti i hrvatske ustaše nad Srbima, Jevrejima, Romima, rodoljubima i pripadnicima NOB-a na području Novog Sada, koji je tada bio podeljen u dve države: bački deo grada je pripojen Mađarskoj, a sremski Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

Najmonstruozniji zločin je bila Racija januara 1942. godine kada je pod led Dunava bačeno više od 800 Jevreja, 400 Srba i desetine Roma i drugih stanovnika.

Više o stradanju Novog Sada u Drugom svetskom ratu pročitajte u ovom tekstu 021.rs.

Samo oslobođenje Grada je prošlo bez većih borbi izuzev manjih okršaja sa odstupnicama nemačke i mađarske vojske izvan naselja. Kako su zabeležili hroničari, već 22. oktobra popodne nakon rušenja preostalog mosta na Dunavu u Novom Sadu i Petrovaradinu, skoro da nije bilo više nijednog okupatorskog vojnika.

Mada neki izvore navode da su neke jedinice ušle u Novi Sad 22. oktobra, nesporno je da prve veće jedinice ulaze u Novi Sad 23. oktobra rano ujutro. Prvi ulaze pripadnici Novosadskog partizanskog odreda koji su već oko 6 časova marširali centrom praćeni građanima, a potom stižu i ostale jedinice NOVJ i posle Crvene armije.

U Sremu, na teritoriji koja je bila deo NDH, 22. oktobra nastupaju pripadnici VII Vojvođanske brigade. Oni će razoružati preostale domobrane na Tvrđavi i nastaviti gonjenje neprijatelja uz Dunav, a 23. oktobra će u grad poslati delegaciju koja će na Keju biti dočekana sa oduševljenjem.

Novi Sad od 1975. godine nosi ime Grad heroj, kada je dobio Orden narodnog heroja zbog žrtava koje je pretrpeo u ratu.

Danas će ovaj važan datum u istoriji Novog Sada biti obeležen različitim programom. Predstavnici Grada i Vojske Srbije, kao i Gradskog odbora SUBNOR-a položiće vence na Spomen groblju i spomenik Novosadskom partizanskom odredu na Čeneju.

Takođe, u Skupštini grada biće dodeljene Oktobarska nagrada i Novembarska povelja. Takođe, u Domu Vojske na Beogradskom keju održaće se Svečana akademija SUBNOR-a.

Pored toga, danas će u Novom Sadu Antifašistička koalicija organizovati javnu akciju.
Autor: 021.rs

www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/202361/FOTO-Otkriven-spomenik-kralju-Petru-I-i-otvoreni-Muzej-i-Park-prisajedinjenja.html

FOTO: Otkriven spomenik kralju Petru I i otvoreni Muzej i Park prisajedinjenja
Muzej prisajedinjenja Vojvodine i Park prisajedinjenja otvoreni su, dok je spomenik kralju Petru I Karađorđeviću svečano otkriven u prisustvu brojnih građana, funkcionera i političara.

www.021.rs/story/Info/Srbija/202072/Ne-odlaze-svi-lekari-iz-Srbije-zbog-para-vec-zbog-nepotizma-i-stranackog-zaposljavanja.html

"Ne odlaze svi lekari iz Srbije zbog para, već zbog nepotizma i stranačkog zapošljavanja"
Naspram uverenju da je odliv mozgova podstaknut niskim platama i lošim uslovima rada, priče mladih intelektualaca ukazuju na dublje probleme i sasvim drugačije motive zbog kojih napuštaju Srbiju.


Ono što najviše treba da zabrine je kontinuirani gubitak ljudi iz područja zdravstva, koje je jedno od najpotrebnijih, a odakle godišnje, prema podacima Lekarske komore Srbije, u inostranstvo od više od 800 lekara, piše "Danas".

Doktorke Jovana Milić i Milica Đorić su, posle nekog vremena volontiranja u Srbiji, otišle u zemlje EU, ali ne "trbuhom za kruhom" i zarad komfornijeg života, kako se to najčešće predstavlja u medijima. Razočarane načinom na koji se o ovom problemu raspravlja u Srbiji, ističu da se suštinski razlozi za migracije prećutkuju - nema pomena o beskonačnom volontiranju, ignorisanju potencijala mladih, sujeti i netrepeljivosti starijih kolega, nepotizmu, stranačkom zapošljavanju, a posebno činjenici da Srbija apsolutno nema nikakav plan za mlade, niti kako da reformiše zdravstvo ili podstakne naučna istraživanja.

"Stiče se utisak da smo mi svi otišli jer bismo želeli više para, jer smo postali halapljivi, ili smo neka vrsta stranih plaćenika koja je odustala da se bori za otadžbinu. Mislim da je to maliciozno, a da praktično svi u čijoj je nadležnosti ovaj problem negiraju glavne razloge odlaska lekara", kaže Jovana Milić, koja devet meseci živi i radi u Italiji i još uvek se, kako dodaje, suočava sa izazovima migracije i prilagođavanja na nove uslove života i rada. U Srbiju se, kaže za Danas, ne bi vratila ni za dvostruko veći novac od onog koji trenutno prima, a siromaštvo i nedostatak para nisu uzroci, već posledice skoro svakog većeg problema u Srbiji.

"Pre odlaska u Italiju, imala sam posao i plata mi je bila oko 500 evra, uspevala sam s tim novcem da platim kiriju, račune, druge izdatke, da se zabavim... Međutim, problem je bio to što sam dugo istovremeno volontirala na Klinici za infektivne bolesti, svesna da se neću zaposliti u naredne dve-tri godine i radila sam u izbegličkim kampovima. Taj ritam je bio dinamičan i svakako koristan, ali posle nekog vremena neizdržljiv", priča Jovana Milić.

Ni Milici Đorić novac nije bio motiv za odlazak u inostranstvo, ali i dalje nije sigurna da li je otišla iz znatiželje ili je jednostavno napustila jedno veliko životno razočarenje.

"Sigurno su neki otišli 'trbuhom za kruhom', ali mi nije jasno zašto se želja da budemo plaćeni za svoj izuzetno odgovoran posao, sa odgovarajućim zdravstvenim osiguranjem i doprinosima za penziono, predstavlja kao razmaženost i autošovinizam", kaže Milica, koja sada živi i radi u Nemačkoj. Ističe da joj ne bi bio problem da radi i za ovdašnju platu kad bi imala i trunku nade da će za 20 godina u Srbiji biti bolje.

"Radije ću najbolje godine svog života dati zemlji u kojoj kao lekar nailazim na poštovanje kolega i pacijenata, gde se na što sam 'žutokljunac' ne gleda kao na manu, nego kao ogroman prostor da učim, gde neko pazi da imam dovoljno mogućnosti za učenje, ali i za odmor", priča ona.

Ono što se ne pominje, ističe Jovana, je beskonačno volontiranje na svim većim klinikama u Srbiji, nepotizam, stranačko zapošljavanje, jedna opšta nezainteresovanost za mlade i sujeta. Lekari koji volontiraju po klinikama i obavljaju sve poslove kao zaposleni ne dobijaju nikakve naknade niti garancije da će se zaposliti. Pritom, oni praktično ne smeju nigde da se potpišu jer je volontiranje i zakonski ilegalno.

"Sada se stvorila atmosfera da je volontiranje potpuno normalno, kao i da mlad čovek od 26-27 godina posle šest godina studiranja radi bez naknade i da za to vreme i dalje traži novac od roditelja. To se više ne doživljava kao ponižavajuća okolnost. A kada se konačno raspiše neki konkurs, često dođe do zanimljivog razvoja situacije, gde bude zaposlen neko ko je bio pogodniji i pripadao 'odgovarajućoj' struji", priča Jovana.

Prema njenim saznanjima, većina lekara koja se zaposli u nekom domu zdravlja mora da se učlani u stranku ili se pak od njih očekuje neka usluga, poput odlaženja autobusima na neki stranački skup.

Komentarišući nedavnu izjavu ministarstva zdravlja da se dosta radi na poboljšanju položaja mladih lekara te da je sada zaposleno 100 najboljih diplomaca sa Medicinskog fakulteta, Jovana tvrdi da su svi oni "bili prinuđeni da idu u Palatu Srbija, gde ih je dočekao predsednik Vučić".

Neposredni povod Jovaninog odlaska bila je situacija u jednoj studentskoj organizaciji koja se bavila istraživačkim radom studenata. Kako navodi, bilo je problema sa jednim "profesorskim detetom" koje nije ispunjavalo uslove definisane pravilnikom o radu.

"Otvoreno nam je rečeno da zažmurimo na jedno ili oba oka i odustanemo od poštovanja pravilnika. Bili smo pod pritiskom da to razrešimo onako kako se ne bi smelo i na kraju smo morali da popustimo. Ja sam nakon te priče rekla da ne želim da više budem u toj situaciji u kojoj me neko stavlja pred ultimatum i tera me da pravim nemoguć izbor", priča Jovana.
Autor: Danas

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dosje-zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini

Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini
Broj Hrvata smanjen je gotovo za četvrtinu kao posljedica progona, prijetnji, zlostavljanja, silovanja i ubistava.
Ukupan broj hrvatskog stanovništva u Vojvodini smanjen je za gotovo četvrtinu, odnosno za 24,41 posto ili 18.262 žitelja, što je uglavnom posljedica njihova progona, prijetnji, zlostavljanja, silovanja, ubojstava od 1991. do 1995., rečeno je u četvrtak u Beogradu na predstavljanju publikacije Fonda za humanitarno pravo (FHP) "Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini".

Na teritoriju cijele Vojvodine inicijatori progona i zločina bili su pripadnici Srpske radikalne stranke na čelu s Vojislavom Šešeljem, a bile su umiješani policija, vojska, lokalni mještani i razne skupine, dok je tadašnja vlast prešućivala zlodjela protiv ciilnog stanovništva u toj pokrajini, kazala je, predstavljajući publikaciju, čiji je nakladnik FHP, autorica Jovana Kolarić, kako prenosi Hina.

Navela je da je u 11 incidenata ubijeno 17 vojvođanskih Hrvata te da pet počinitelja ni do danas nije otkriveno, a postoje indicije o više ubojstava, ali svjedoci još nisu nađeni.

Prema njezinim riječima, u to je vrijeme dio hrvatskog stanovništva bio izložen čestim ispitivanjima, ucjenama, prijetnjama i fizičkim mučenjima, a manji broj bio je zatvaran i po logorima u Srbiji.
Najveći pritisak 1992.

Pod najvećim pritiskom da se iseli hrvatsko je stanovništvo bilo od svibnja do kolovoza 1992., kad je svoje domove napustilo njih čak 10.000, a sljedećih godina, posebice nakon vojno-redarstvenih akcija akcija "Bljesak" i "Oluja", egzodus je nastavljen.

Najveće smanjenje hrvatske populacije dogodilo se u općini Šid, pograničnoj s Hrvatskom, gdje je hrvatsko stanovništvo spalo na samo trećinu od prethodnog popisa. Slijede općine Inđija, Stara Pazova, Sremski Karlovci...

Podsjećajući na Šešeljevo širenje mržnje te kampanju zastrašivanja, autorica publikacije istaknula je da se protjerivanje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva odvijalo po prethodno utvrđenom planu.

Na to, kako je rekla, ukazuje i dokument srbijanske državne sigurnosti iz listopada 1995. u kojem se navodi da je u Vojvodini "registrovana aktivnost srpskih militantnih grupa, sračunatih na etničko čišćenje i iseljenje osoba hrvatske i muslimanske nacionalnosti".

Vojislav Šešelj nazvao je protjerivanje Hrvata "dobrovoljnim razmjenama" i načelom "retorzije" i time pokušao svesti progon Hrvata na administrativnu mjeru, ocijenila je Kolarić, ustvrdivši kako je Šešelj, koji je osuđen u Den Haagu za progon hrvatskog življa iz Vojvodine, tvrdio da su "Hrvati bolje prošli" jer su se naselili na obali.
Potresna ispovijest žrtve

"Uvidom u 266 ugovora utvrdili smo da se u samo 16 slučaja radilo o imovini na Jadranu i osam u Zagrebu, a ostala imovina je bila na selu", kazala je Kolarić.

Ivana Žanić iz FHP-a podsjetila je na izjavu vođe Srpske radikalne stranke kako je "ponosan na svoje ratne zločine i opet bi ih ponovio", ukazujući na zabrinjavajuća stajališta srbijanskih državnih dužnosnika, poput premijerke Ane Brnabić, koja izjavljuje kako je Haški tribunal "dužan Šešelju tri godine života jer je osuđen na deset, a odležao 13 godina zatvora".

U potresnoj ispovijedi jedna od žrtava progona, Vesna Abjanović, opisala je kako su nepoznate uniformirane i naoružane osobe iz obiteljske kuće kod Šida odvele njezina oca.

Država nikad nije objasnila nestanak dvojice njezinih državljana u vrijeme kad u Srbiji nije bilo rata iako su ih svjedoci vidjeli u policijskoj postaji u Šidu, izjavila je Abjanović.

FHP je najavio da u petak podnosi kaznenu prijavu zbog stradanja Ivice i Mate Abjanovića iz Morovića kod Šida, koji su, kako navode, bili žrtve kampanje protiv vojvođanskih Hrvata od 1991. do 1995., prenosi Tanjug.

Izvor: Agencije