SELMO CIKOTIĆ:"BiH SVE BLIŽE NATO-u"

24SI - Bosna i Hercegovina ostvarila je najveći napredak među zemljama koje su na posljednjem summitu NATO-a primljene u program "Partnerstvo za mir" i očekuje daljnje približavanje Alijansi, izjavio je ministar obrane BiH Selmo Cikotić.

U izjavi novinarima nakon sastanka sa članovima parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost, Cikotić je kazao kako je NATO prepoznao značajne pomake u reformi odbrane BiH pa je zato početkom godine toj zemlji i odobren Individualni partnerski akcioni plan.

"Sve to svjedoči o izuzetnoj kvaliteti naših oružanih snaga koju je prepoznao i NATO", kazao je ministar odbrane BiH istakavši tom prilikom kako su upravo zbog toga neosnovane tvrdnje predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika da oružane snage BiH treba ukinuti a zemlju demilitarizovati.

Dodik je tokom učestvovanja na jednom okruglom stolu u Berlinu ranije ove sedmice izjavio da se u BiH godišnje na vojsku "nepotrebno troši više od 300 miliona eura" te da bi je zbog toga trebalo ukinuti, a ta sredstva rasporediti u socijalne fondove.

"Za odbranu se u BiH troši znatno manje sredstava", izjavio je u srijedu ministar Cikotić.

On je rekao da je budžet za odbranu u 2007. godini bio na razini 275 miliona KM, dok je za ovu godinu planiran budžet od 320 miliona KM.

Ta izdvajanja predstavljaju 1,73 posto bruto društvenog proizvoda što je još uvijek manje od dva posto koliko je standard za zemlje-članice NATO-a, kazao je Cikotić dodajući da je to cilj kome se teži i u BiH.

Predsjednik parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost Branko Zrno takođe je odbacio prijedloge Milorada Dodika o demilitarizaciji BiH.

"Ja ne vidim demilitarizovanu Evropu", kazao je Zrno dodajući kako u takvom okruženju ni BiH sebi ne može dopustiti da ostane bez vojske.

evo kako ju je opisao bosanskohercegovacki pisac Dervis Susic

Ali Bosna nije ono sto cula odmah prime s njenih boja i oblika.Bosna je najdublji kazan pakla. Ona je losim putem, tvrdom navikom i neizljecivom sumnjom zatvorena za rijeke ljepota koje su drugi ljudi stvorili, a svojim polozajem otvorena je najezdama sa sve cetiri strane. Svuda opasnost od drugog obicno rezi sa granicom. U Bosni ona se vidi u znaku suprotne vjere, cuje u pjesmi, sluti u pogledu prolaznika. Svuda se ljudi bore za slicnosti da bi bar oponasali jedinstvo koje je podloga snosljivosti. U Bosni se sve upelo da podvuce razliku. Ja znam da to njeni zitelji nisu donijeli sa sobom na ovaj svijet. Gdje su uzrocne tajne opredjeljenja slojeva, zestine, iskljucivosti i upornosti trajanja tih opredjeljenja, ja ne znam......
Svaku zemlju sile rastocnice razvlace najvise na dvije strane, a Bosnu na sve strane. U takvoj zemlji ne moze biti srece i obilja. Nigdje siromah nije jadniji , ni zima teza, ni glad ljuca, ni razlika uocljivija , ni mrznja poganija ni tamnija nego u Bosni....

http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/eu-pristojba-unistila-bih-proizvodnju-krastavaca-316675


EU pristojba uništila BiH proizvodnju krastavaca

Kompanija Agrona, koja surađuje sa 2200 kooperanata, već je bacila gotovo 700 tona krastavaca.

Nekonkurentnost na europskom tržištu proizvođače i izvoznike krastavaca, kako s područja Tuzlanskog kantona, tako i cijele Bosne i Hercegovine, dovela u vrlo težak položaj.  Situacija na području najnaseljenijeg kantona u Federaciji BiH postala je alarmantna krajem prošlog mjeseca, stotine tona krastavaca već su uništene, a ako se takvo stanje nastavi moglo bi biti ugroženo dvadesetak tisuća radnih mjesta, piše portal Klix.ba. Trenutno, već potpisani ugovori sa stranim partnerima dovedeni su u pitanje, zbog čega su proizvođači i otkupljivači krastavaca iz Tuzle već pozvali nadležne institucije da hitno reagiraju, još prije kraja sezone, kako bi se spasio barem dio ovogodišnjeg uroda.

Gomilanje u hladnjačama
Suad Selimović, tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori TK, problem vidi u uvođenju pristojbi u EU za izvoz krastavaca (kornišona), ali i kada je riječ o izvozu navedene vrste malih krastavaca, nepouzdanoj poticajnoj politici na federalnoj i kantonalnoj razini.
"U takvoj situaciji imamo problem da velike količine krastavaca u procesu proizvodnje gomilamo u hladnjačama. Jedan dio tih krastavaca bačen je na deponij i uništen. Još uvijek nismo dobili nikakav signal od bilo koje razine vlasti za pronalaženja rješenja problema", rekao je Selimović. Kompanija Agrona iz Živinice već 16 godina bavi se organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području BiH, a kako tvrde, dosad nisu bili u težoj situaciji. Agrona je, naime, ove godine ostvarila suradnju s više od 2220 kooperanata od kojih otkupljuje krastavce, namjeravajući organizirati jednu od najvećih proizvodnji u cijeloj regiji.  

"Proizvodnja je dosad, prema planu, dala šest tisuća tona krastavaca. Međutim, problem prodaje je neumoljiv i reže sve što se može srezati. Također, necarinske barijere dovele su do našeg neravnopravnog položaja na europskom tržištu. Na primjer, ako zajedno izvozite s Mađarskom, vi ste pod pet puta većim povećalom", kaže izvršni direktor Agrone Fahrudin Delibajrić. Berba krastavaca na području TK još uvijek traje, a pogodne vremenske prilike pridonije su hiperprodukciji. Dok se krastavci gomilaju, trunu i završavaju na smetlištima, na temelju potpisanih ugovora otkupljivači i dalje nastoje redovno plaćati uzgajivačima. Delibajrić upozorava kako, ako se trenutno stanje što prije ne promijeni, postoji mogućnost gubitka 20.000 radnih mjesta, što bi bilo pogubno za cijelu državu.

Ucjene europskih kupaca
"Već smo bacili gotovo 700 tona krastavaca, a prema našim procjenama propast će još jedan dio. To je proizvod koji u hladnjačama ne može biti duže od tri dana. Nakon toga nije za uporabu i ne smijemo ga ponuditi na tržištu. Kada bi se dogodilo da više nećemo biti u mogućnosti otkupljivati krastavce došlo bi do uništenja proizvodnje", dodaje direktor Agrone. Do danas je ta kompanija na europsko tržište uspjela izvesti gotovo četiri tisuće tona kornišona, što je nedovoljno zbog hiperprodukcije, ali i otkupne cijene koja ne ide na ruku BiH otkupljivačima.

"Usmjereni smo na izvoz i imamo dobre kupce u inozemstvu koji nas danas zbog stanja na europskom tržištu ucjenjuju i stalno nam spuštaju cijenu. Naravno, oni to mogu jer dobivaju subvencije od svoje države", objašnjava Delibajrić. Alija Đogić, vlasnik tvrtke AM, koja se proizvodnjom i otkupom krastavaca bavi godinama, kaže da su ih prošle godine proizveli 930 tona, a ove bi trebali oko 1,5 tisuća tona. "Imamo 120 tona uništenih krastavaca, ali gubici na našu štetu će rasti", uvjeren je Đogić. Otkupljivači se slažu da se proizvođačima krastavaca u BiH može pomoći poticajima i pokrivanjem pristojbi koje je uvela EU. Time bi BiH krastavci postali daleko konkurentniji na europskom tržištu.
Velika zarada

Uzgoj krastavaca izuzetno je profitabilan

Prošle su godine BiH mediji proizvodnju male vrste krastavaca proglasili hitom među povrtlarima, koja donosi značajnu zaradu proizvođačima. "Proizvodnja kornišona predstavlja izuzetno profitabilnu povrtlarsku proizvodnju u BiH. S relativno malih zemljišnih površina postižu se odlični prinosi, što se odražava i na financijske rezultate", pisao je portal Agroklub. Zbog izuzetno velike potražnje za tim proizvodom u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku, pojavila se potreba za većim brojem poljoprivrednika koji će uzgajati krastavce. Zato je naglo porasla proizvodnja kornišona u BiH za strano tržište, s početnih 176 tona 2001. godine, do današnjih više od 6000 tona godišnje. Prema tvrdnjama iz kompanije Agrona, zarada na uzgoju kornišona po dulumu (tisuću četvornih metara), uz optimalne uvjete, iznosi između 5000 i 7000 KM (20 do 28 tisuća kuna), a uz plasteničku proizvodnju i više.


Stvarno nema nista zalosnije od slepog coveka.

Ako su politicari "slepci" ne stradaju oni,nego "kratkovidi" narod = "OVCE" koje ih desetinama godina trpe na politickoj sceni.

Pored toga im jos i tapse.

Uopste nije cudo sto je ovako.


Valter