SFRJ4EVER
"SAMO ZAJEDNO SMO JACI"

Ako niste registrovani posjetilac foruma, kliknite na "registracija" na dnu ovog prozora, a ukoliko ste registrovani član, kliknite na "login".
Traži
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» MOJI PRIJATELJI I JA
Yesterday at 10:21 pm by Valter

» TO MOZEMO I MI!
Yesterday at 10:13 pm by Valter

» VIJESTI BiH
Yesterday at 8:54 pm by Valter

» JER STE VI TO TRAZILI?!
Yesterday at 8:42 pm by Valter

» HRVATSKA
Yesterday at 4:09 pm by Valter

» "KUD PLOVI OVAJ BROD?"
Yesterday at 3:59 pm by Valter

» NA NEMACKOM JEZIKU(AUF DEUTSCH SPRACHE)
Thu Nov 16, 2017 1:16 pm by Valter

» DIE ZUKUNFT?!
Thu Nov 16, 2017 1:15 pm by Valter

» WUSTEN SIE
Thu Nov 16, 2017 1:12 pm by Valter

Gallery


Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Affiliates
free forum
November 2017
MonTueWedThuFriSatSun
  12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
27282930   

Calendar Calendar

Affiliates
free forum

ZAŠTO SI TI ZA SFRJ?

Stranica 2/2 Previous  1, 2

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

Re: ZAŠTO SI TI ZA SFRJ?

Komentar  Valter on Thu Aug 31, 2017 11:35 pm

http://www.tacno.net/kultura/jugoslavija-u-istorijskoj-perspektivi/

“Smatram da se Jugoslavije treba sećati samo utoliko, ukoliko je u njoj bilo pobune, modernizacije, emancipacije i alternative, odnosno koliko je u njoj bilo napora za dosezanje pravednije budućnosti. Yu-retrovizor treba okrenuti napred”.

Tako piše slovenski kulturolog Mitja Velikonja u znanstvenome zborniku “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi”, koji je nedavno objavio Helsinški odbor za ljudska prava Srbije. Svojim prijedlogom Velikonja osporava oprečna, a uvriježena stajališta o Jugoslaviji: negativističko, koje prevladava u Hrvatskoj, naročito u službenim tumačenjima njezinih vlasti, te sentimentalno-nostalgično, koje prevladava u Srbiji, pretežito među građanima koji se još mogu sjećati mirnijih i bogatijih jugoslavenskih vremena, kada se – kako pučko sjećanje izražava – “slobodno putovalo na more”.

A to i jest namjera ove dobrodošle knjige: preispitati, i ako treba osporiti, pretežita tumačenja Jugoslavije i njezina raspada u nasilju i patnji, o čemu se govori svakojako, ali gotovo nikada razumno. No knjiga se može čitati i kao izvanredan “uvod u Jugoslaviju”, kvalitetan studijski udžbenik za one koji od dobronamjernih izvora žele doznati relevantne informacije i tumačenja o vjerojatno najmanipuliranijoj i najzamagljenijoj temi današnjega postjugoslavenskog prostora.

yu

Smisao zbornika u uvodu definira urednica Sonja Biserko, voditeljica Heslinškog odbora za ljudska prava Srbije i jedna od tamošnjih najuglednijih aktivistica za ljudska prava: “Većina građana u zemljama naslednicama (Jugoslavije, op.a.) nema pravo razumevanje uzroka raspada bivše države i ratnih stradanja. Stvorene su jake kolektivne i individualne emocije i impresije, ali izostaje suštinsko poznavanje druge Jugoslavije, kao i međusobno poznavanje naroda koji su je činili. To naročito važi za mlade generacije koje gotovo nemaju nikakav odnos prema bivšoj Jugoslaviji i gotovo nikakvo poznavanje regiona. Njihov odnos prema drugim etničkim zajednicama kreće se u rasponu od potpune indiferentnosti do ekstremne netrpeljivosti. To je posledica distanciranja od Jugoslavije svih zemalja naslednica koje su svoju istoriju nacionalizovale i u velikoj meri falsifikovale”.

Knjiga je opsežna, više od petsto stranica, a besplatno je dostupna na internetskoj stranici yuhistorija.com. Ta stranica, pak, središnje je mjesto opsežnijega projekta temeljite povjesničarske obrade povijesti Jugoslavije od 1918. do raspada 1991, koji, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Njemačke, provodi Helsinški odbor za ljudska prava Srbije, koordinirajući rad niza povjesničara iz cijele bivše zajedničke države. Zbornik obuhvaća četiri dijela. U prvome, zagrebački povjesničar Drago Roksandić piše pregled “jugoslavenstva prije Jugoslavije”. Izlaže genezu pojma “jugoslavenstvo” te objašnjava intelektualne i duhovne temelje ideje o političkome zajedništvu južnih Slavena.

Njegov zaključak – kao uostalom i zaključci njegovih suradnika u knjizi – nije optimističan: “Tragedije i traume”, piše Roksandić sažimljući današnji trenutak,  “svakidašnjica su milijuna ljudi, nekadašnjih građana SFR Jugoslavije, a svakovrsne tranzicije iz proskribiranog ‘jednoumlja’ kao da nemaju kraja. Dok su Slovenija i Hrvatska uspjele postati članicama EU, veliko je pitanje kada će bilo koja druga država nastala ratnim raspadom Jugoslavije ući u njezino članstvo, iako to sve one većinski žele. Istovremeno su sve prepoznatljiviji obrisi repriznog pretvaranja ‘Zapadnog Balkana’ u globalno poprište imperijalnih konfrontacija. Na Balkanu ništa novo.”

Drugi, najopsežniji dio, posvećen je “jugoslavenskom iskustvu u nacionalnim perspektivama”. Po jedno je poglavlje posvećeno jednoj republici, o kojoj je pisao autor iz te sredine, te po jedno, ravnopravno poglavlje, Kosovu i Vojvodini. Dio o Hrvatskoj napisao je zagrebački povjesničar Ivo Goldstein, koji upozorava kako “nema jednostavnog i kratkog odgovora” na najčešće, “pučko pitanje”: je li Jugoslavija za Hrvate bila dobra ili loša.

No Goldstein će, među ostalim, pokazati kako se dramatične društvene promjene katkad zbiju gotovo preko noći: u lipnju 1989, središnjim trgom u Zagrebu iz šezdeset tisuća grla orilo se “Jugoslavija, Jugoslavija!” kada je državna reprezentacija, predvođena Draženom Petrovićem, osvojila zlato na europskome košarkaškom prvenstvu u Zagrebu. Potkraj te godine, prema anketama, 66 posto Hrvata i 72 posto Srba u Hrvatskoj smatrali su međunacionalne odnose dobrima, a samo devet posto Hrvata i 4,5 posto Srba lošima. Pola godine kasnije, u lipnju 1990. u Zagrebu su se suočile nogometne reprezentacije Jugoslavije i Nizozemske. Tijekom himne, gledatelji su ili zviždali ili okrenuli leđa. Masovno se navijalo za Nizozemsku. Igrači i izbornik, Ivica Osim, izvrijeđani su.

U trećem dijelu knjige, “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi 1918.-1991.”, objavljeno je šest tekstova posvećenih, fraza bi rekla, “temama iz jugoslavenskog života”: društvu kao takvome, svakodnevici, gospodarstvu, umjetnosti i kulturi, vanjskoj politici bivše države s naglaskom na pokret nesvrstanih – autor je Tvrtko Jakovina – te “Yu retrovizoru”, načinima na koja se današnja postjugoslavenska društva sjećaju zajedničke države. Posljednji, zaključni dio donosi dva teksta, jedan o problemima transformacije postjugoslavenskih društava, te tekst u kojemu ekonomist Vladimir Gligorov pokušava objasniti uzroke raspada.

Ni Gligorov, kako već rekosmo, nije se trudio oduprijeti tradicionalnome beznađu nad usudom Balkana. “Integrativni i dezintegrativni podsticaji čine se prilično konstantnim”, piše. “Bezbednost i blagostanje nesumnjivo upućuju na potrebu saradnje i uklanjanja prepreka koje joj stoje na putu. Iz istorijskih razloga, pravičnost takođe. Jugoslavija je raskomadana uz dodatnu akumulaciju nepravdi, koje se, uostalom kao i ranije, uglavnom sporo ili nikako ne ispravljaju. Nezavisno od nasleđenih nepravdi, gledano unapred, sadašnjost uređenja čitavog prostora deluje kao trajni izvor novih nepravičnosti i nepravdi.

Praktično, na svim nivoima i u svim oblicima – ličnim, kolektivnim, ljudskim, svojinskim, političkim i konačno, u svim oblicima zaštite prava”, piše Gligorov, i zaključuje: “Osnovni nedostatak je i dalje onaj koji je bio i na samom početku – nesklonost liberalnoj misli i neodrživost demokratije. Problemi su isti, rešenja takođe, potrebne idejne i političke sposobnosti su ostale ograniče

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08
avatar
Valter
Admin

Broj postova : 3696
Age : 65
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: ZAŠTO SI TI ZA SFRJ?

Komentar  Valter on Fri Oct 20, 2017 5:36 pm


_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08
avatar
Valter
Admin

Broj postova : 3696
Age : 65
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Stranica 2/2 Previous  1, 2

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu