P R A Z N I C I I B L A G D A N I

Svima na ovom forumu želim ugodne i prijatne zimske dane, pune lijepih susreta, druženja i sadržaja.
Čestitam i želim sretne i  vesele božićne i novogodišnje praznike uz drugarski pozdrav.

Maca Sarajka

PRIDRUZUJEM SE CESTITKAMA.

Neka vam bude sretna i plodonosna nova godina i svi naspupajuci praznici.

Pozdrav svima


Valter

Setite se svih onih koji nemaju mogucnost biti sa vama.

Neka vam sledeca godina donese ono sto vi zelite.

Mir,zdrAvlje i osmeh na licu.


Valter

Kako je reka "socijaldemokrata" Zoki da smo sad u "najboljem društvu na svijetu",pa za rvate i je...



http://www.kurir.rs/sirijski-decak-3-trenutak-pre-smrti-sve-cu-vas-reci-bogu-clanak-1165347



U prvom Ustavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) 1946. godine, žene su i formalno dobile pravo glasa. U 24. članu se navodi da svi građani, bez razlike pola, narodnosti, rase, vjeroispovijesti, stupnja obrazovanosti i mjesta stanovanja, koji su navršili 18 godina starosti, imaju pravo da biraju i da budu birani u sve organe državne vlasti.  Ipak, žene Jugoslavije, uključujući, dakle, i žene BiH, imale su pravo glasa i prije Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. godine. Naime, u dokumentu pod naslovom Zadaci i ustrojstvo narodnooslobodilačkih odbora ženama je potvrđeno aktivno i pasivno biračko pravo koje su one koristile već 1941. godine u izborima za narodne odbore.

Kako navodi Godrana Stojaković, nakon donošenja člana 24. Ustava FNRJ uslijedio je sistem zakona koji je zaista utemeljio sva ta prava na ličnom, porodičnom i političkom planu. To je bio važan argument kojim se agitovalo za veće učešće žena u političkom i privrednom životu zemlje. Žene su u prvim godinama stvaranja socijalističke Jugoslavije krenule ka poziciji interesne grupe gdje su se sa jedne strane suočile sa situacijom u kojoj treba da formulišu svoje interese i da se za njih bore, a sa druge strane su postale interesna sfera, jer je bilo jasno da se obnova i izgradnja zemlje a i stvaranje jednog novog socijalističkog društva ne može desiti bez ozbiljnog aktivnog učešća žena, i tu je AFŽ odigrao nesporno važnu ulogu. Žene su se u socijalizmu izborile i dobile prostor da unutar nove ideologije aktivno učestvuju u stvaranju novog odnosa među spolovima, da uspostavljaju ravnopravnost, a AFŽ je organizovao mehanizme koji su mogli da uključe većinu žena.  

Osim prava glasa, žene su u socijalizmu dobile još nekoliko važnih zakonskih mogućnosti.
Kroz zakon o braku (1946) izjednačen je položaj žena i muškaraca u braku, zakonima iz oblasti porodičnog prava iz 1947, izjednačena su prava bračne i vanbračne djece, zakonom o socijalnom osiguranju uvedeno je i osiguranje za sve rizike, što je obuhvaćalo i plaćeno porodiljsko odsustvo i ostvarivanje prava na penziju pod istim uslovima i za žene i za muškarce, iako su žene ranije odlazile u penziju. Pravo na abortus je omogućeno zakonom iz 1951, a Ustavom iz 1974. ženi se garantuje puno pravo na slobodno rađanje, a od 1977. dozvoljen je abortus bez ikakvih ograničenja do deset nedelja starosti ploda. U tadašnje jugoslovensko zakonodavstvo ugrađene su sve međunarodne konvencije koje se odnose na položaj žene.  
SFRJ je 1979. godine potpisala Deklaraciju o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), usvojenu na Generalnoj skupštini UN-a, koja je stupila na snagu 1981. godine i koja se automatski prenijela i na Republiku Bosnu i Hercegovinu nakon raspada Jugoslavije.

Valter