SFRJ4EVER
"SAMO ZAJEDNO SMO JACI"

Ako niste registrovani posjetilac foruma, kliknite na "registracija" na dnu ovog prozora, a ukoliko ste registrovani član, kliknite na "login".
Traži
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» ZIVI ZID-ONI ZASLUŽUJU NAŠU PAŽNJU!
Yesterday at 4:19 pm by Slaven

» MUZIKA KOJA POGAĐA U DUŠU...
Thu Dec 08, 2016 12:31 am by Valter

» SLUSAJ MUZIKU I ZAKLJUCUJ I SAM!
Wed Dec 07, 2016 11:31 pm by Valter

» DOMAĆA I STRANA MUZIKA
Wed Dec 07, 2016 11:22 pm by Valter

» DRUGI O TITU...
Wed Dec 07, 2016 9:59 pm by Valter

» SUBOTOM UVECE
Wed Dec 07, 2016 9:37 pm by Valter

» DRUŽENJE JEST...NAJLEPŠI DOŽIVLJAJ
Wed Dec 07, 2016 7:01 pm by Valter

» GRIJESECI UCIMO
Wed Dec 07, 2016 6:41 pm by Valter

» JEDNO PITANJE...
Wed Dec 07, 2016 6:23 pm by Valter

Gallery


Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Affiliates
free forum
December 2016
MonTueWedThuFriSatSun
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 

Calendar Calendar

Affiliates
free forum

RADNICKO SAMOUPRAVLJANJE

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

RADNICKO SAMOUPRAVLJANJE

Komentar  Valter on Sun Jan 13, 2008 10:02 am

"U nasem drustvenom sistemu glavni faktor mora da bude nas radni covjek i on to mora da osjeti.
Kada govorimo o nasem sistemu samoupravljanja,suvise to cinimo uopsteno i ne sagledavamo mnoge stvari koje duboko tangiraju radnog covjeka.
Treba uvjek imati u vidu klasnu sustinu naseg drustvenog razvitka.
Za socijalisticki razvitak nije dovoljno da stvaramo samo fabrike.
I u kapitalistickim zemljama postoje i podizu se jos vece fabrike,ali znamo kakav je to nacin proizvodnje i kome odlazi profit.
Nisu,dakle fabrike same po sebi ono sto je najbitnije.
Fabrike,kao i hidrocentrale,predstavljaju sredstvo za brzi razvitak socijalizma.
Nije Lenjin slucajno isticao da je elektricna energija jedan od osnovnih elemenata socijalistickog razvoja.
Danas se otislo mnogo dalje,danas smo u eri,elektronike.
Sve je to i te kako vaznoi ovladavanje svim sto je ljudski um stvorio je neophodno za brzu izgradnju socijalizma. Ali,ponavljam,to nikako nije ono osnovno sto daje karakter drustvenog sistema.
Bitni su drustveni odnosi.
Zato ja isticem znacaj klasnog aspekta.
U nasem glavni faktor mora da bude nas radni covjek i on to mora da osjeti.

Medjutim,kod nas se cesto o tome ne vodi dovoljno racuna.
Ima dosta mjera u kojima nije u pravom planu interes radnog covjeka,iako se misli da je tako.
Evo,na primjer, kada sada govorimo o raznim restrikcijama,ne sagledavamo u kolikoj mjeri one mogu da pogode radne ljude.
Ili,na primjer,dali su nasi proizvodjaci,koji stvaraju drustvenu akumulaciju,dovoljno nagradjeni za svoj rad?
Nisu.
Oni su dugo vrjemena stezali kais i svjesno su se mirili sa nizim standardom.
Jos i danas mnogi nisu placeni onako da bi mogli zivjeti onako kako zasluzuju.
Zato veliki broj njih odlazi van.
Kod nas se jos uvjek znatan dijo viska vrijednosti administrativno zahvata i otudjuje od radnika.
On zna kuda to ide,ali ne oseca neposrednu korist u dovoljnoj mjeri."


Ovaj odlomak iz govora druga Tita (Borba,30.Novembbra 1970) sasvim jasno pokazuje,koliko je njemu licno bilo vazno pitanje radnicke klase.
Po meni je ovo samo jedan mali deo koji jasno pokazuje,zasto se nesme zaboraviti rad i delo druga Josipa Broza Tita.
Ni jedan drzavnik se nije u tolikoj meri zalagao za polozaj radnicka klase i obicnih gradjana.
Tito je znao,sretna radnicka klasa,sretan gradjanin,sretna i drzava.
Zivelo bratstvo i jedinstvo svih naroda i narodnosti.
Zivela radnicka klasa.


Valter

sunny

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Nastavak

Komentar  Valter on Wed Jan 23, 2008 9:36 am

Radnicko samoupravljanje se bazira na delegatskom principu,sto znaci da se iz svih delova radnog procesa jednog preduzeca bira jedan predstavnik,koji u ime svoih kolega prenosi na sedecu instancu misljenje baze po nekom pitanju.
Radnik iz baze ide na radnicki savet,kao predstavnik baze raspravlja i zastupa misljenje svoih kolega.
Sa radnickog saveta jedan radnik ide kao predstavnik (delegat) na sledecu visu instancu radnicki savet OOUR-a ( Osnovne Organizacije Udruzenog Rada) pa na radnicki savet OUR-a (Organizacije Udruzenog Rada) i na kraju sve to potvrdjuje zbor radnih ljudi na kome svi radnici dizanjem ruku daju svoj glas.
Takav zakljucak (odluka) se dalje prenosi u SOOUR ( Slozenu Organizaciju Udruzenog Rada).

Taj sistem je kompleksan i kosta,ali je dokaz prave demokratije.

Na taj nacin svi radnici licno ucestvuju u razvoju preduzeca = OUR-a.

Ako usporedjujemo taj sistem sa "DEMOKRATSKIM " sistemom na zapadu se slobodno mozes reci da zapadna demokratija nema nikakve veze sa pravom demokratiom.

Radnicka klasa u "demokratskom" sistemu na zapadu nema sta da kaze,ona je samo orudje rada za kapitaliste i nista vise.
Radnik izvrsava zadat mu radni proces,to je sve,"drugi" su placeni da razmisljaju.



Valter

Shocked

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

RDNICKO SAMOUPRAVLJANJE

Komentar  Valter on Tue Nov 27, 2012 3:49 pm


Jedan primer, pogleda na Radnicko samopravljanje.


http://www.youtube.com/watch?v=Rhkhr3-__Z0


Valter

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: RADNICKO SAMOUPRAVLJANJE

Komentar  Valter on Wed Feb 18, 2015 5:29 pm


_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: RADNICKO SAMOUPRAVLJANJE

Komentar  Valter on Wed Feb 18, 2015 5:30 pm


_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

?

Komentar  Valter on Mon Aug 17, 2015 7:47 pm




Dali je zemlja u kojoj se uvodi radnicko samoupravljanje "Totalitarna" kada je sistem u pitanju?


Valter


What a Face

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Analiza

Komentar  Slaven on Mon Aug 22, 2016 11:28 am


_________________
"Život nikad nije pošten,ali budući nas je većina nepoštenih-to nam i odgovara."

"Svijet su stvorile budale,da bi pametni mogli u njemu živjeti."

"Svakog iole pametnog i pravičnijeg odmah olajavaju sa svih strana."

"Najgori su licemjeri koji nastupaju kao moralni stupovi društva."


Gazi,gazi,gazi "poduzetnike,poduzetnike,poduzetnike"



Slaven
Admin

Broj postova : 1668
Location : Arkadija(mitološka zemlja sreće iz grčke mitologije)
Registration date : 2008-08-23

Vidi profil korisnika http://sfrj4ever.forumieren.de/profile.forum

Na vrh Go down

Re: RADNICKO SAMOUPRAVLJANJE

Komentar  Valter on Wed Aug 24, 2016 12:03 am

Za one koji zele da citaju.


O nekim aspektima ideja i problema samoupravljanja
11. Kolovoz 2016. / SRP / One comment

Kad se govori o historijskom mjestu i svjetsko-povijesnom smislu samoupravljanja i u teoriji i u praksi, potrebno je naglasiti, na osnovu naučnih saznanja i društvenih dostignuća, da izvan socijalizma samoupravljanje nema historijski smisao i perspektivu.

Samoupravljanje u sebi samome realizira i svoj temelj, ideju u kojoj ne znači uspostavljanje jednog određenog sistema odnosa, već znači postizanje takvih kvaliteta ljudskog života i njegove društvene organizacije u kome samoupravljanje jest samosvjesni bitan samo za sebe određujući moment.

Nema sumnje da se bitne proturječnosti suvremenog svijeta, latentne i manifestne, ukrštaju prije svega na razini izbora za ovaj ili onaj tip temeljnog društvenog odnosa, za vladajuću ulogu ove ili one klase o pojedinim tipovima društvenog odnosa na toj razini, dakle razini temeljnog društvenog odnosa, socijalističko samoupravljanje kao teorijska vizija i kao konkretna historijska praksa ima svoju specifičnu historijsku težinu i jasnu distinkciju prema tipu buržoaskog odnosa građanskih društava, kao i tipu etatističko-birokratskog puta socijalizma.

Dosadašnja iskustva razvoja socijalističkih društava potvrdila su spoznaju da osnovno pitanje historijskog procesa socijalizma nije isključivo pitanje političke vlasti, već i pitanje karaktera proizvodnje, proizvodnih odnosa, raspodjele, razmjene i potrošnje – znači, karaktera ukupnih društvenih odnosa.

Ključno pitanje historijskog procesa socijalizma jest: da li konkretni političko-ekonomski sustav, socijalizam, ostvaruje dugoročne interese radničke klase, njenu vodeću ulogu na osnovama oslobađanja rada i društva slobodne asocijacije proizvođača, ili se taj političko-ekonomski sistem javlja u funkciji otuđenja od radničke klase u etatističko-birokratskoj funkciji države kao vladavine nad radničkom klasom?

Povijesna praksa socijalizma neumitno daje pravo tvrdnji da je s jedne strane prisutan deklarativni projekt o socijalizmu kao oslobađajućem društvu (oslobođenje čovjeka), a s druge strane stvarnost – manifestirana u formi monopolizirane vlasti s neodgovornom vladavinom pojedinaca i grupa manipuliranom teorijom, pokretom i praksom reduciranja čovjeka (a ne njegovog oslobađanja) na manipulativnu jedinku kontroliranim javnim mnijenjem, nametnutim “izborima“, propagandnim terorom, strahom, jačanjem partijsko-državnih monopola i etatizacijom cjelokupne sfere individualnog i društvenog života Nešto što nužno nameće potrebu kritičke eksplikacije ideje i stvarnosti socijalizma XXI. stoljeća.



Pristup različitim teorijama o mogućnosti i sudbini socijalizma

Ono što je zajedničko svim „suvremenim teorijama“ jeste težnja da pokažu, priznajući istovremenu pojavu pa i nužnost preobražaja i promjena kapitalizma (što se u izvjesnom smislu ne može osporiti kada je riječ o promjeni tehnologije pronalaženja mogućnosti izlaza iz krize, brzina transformacija) da je radnička klasa prevladana ili nesposobna stvarati nove društvene odnose i da je društvo našlo nove, bezbolnije i suvremene oblike društveno-ekonomskog uređenja i civilizacije koje čine socijalizam izlišnim, prevladanim ili makar odgođenim.

Zajedničke karakteristike navedenih teorija:

a) nehistorijske su – pripisuju društvu samo jedan završni „oblik“, “kraj povijesti“ (ukoliko misle na društvo klasnog antagonizma, naučno se može prihvatiti da je kapitalizam “završni oblik“ klasno–eksploatatorskog antagonizma;

b) nenaučne – jer socijalizam shvaćaju kao statičnu i jedinstvenu formu;

c) ideološke – jer prikrivaju sve veće socijalno-ekonomske razlike između posredničko-menadžerske klase i stvaralaca materijalnih i duhovnih dobara, zbog otuđenosti sredstava i proizvoda rada od proizvođača i društvene organizacije od čovjeka;

d) nesuvremene – jer podcjenjuju sve veću opasnost od sebičnosti i usamljenosti čovjeka i dezintegracije društva koje izaziva svojim nehumanim stranama tehnička sredina.

S toga je razumljivo što suvremeni društveni procesi u globalnom smislu stvaraju socijalističku historiju svijeta prosto zato što socijalizam nije samo jedan od osnovnih historijskih alternativa društveno-ekonomskoj i idejno-moralnoj stagnaciji koju neminovno proizvodi kapitalizam, već i alternativa koju u osnovi objektivno rađa proces socijalističkog samoupravljanja, podruštvljavanje i oslobađanje rada koji stvara uvjete novoj, višoj ljudskoj civilizaciji.



Ideja i problemi

Ideja samoupravljanja nastala je u moderno doba zajedno s idejom socijalizma i ostaje historijski neodvojiva od problematike socijalizma. Ideja o sudjelovanju radnika ili društvenih grupa u upravljanju ili najšire u samoupravljanju, historijski gledano, stara je koliko i radnički pokret. Zato se može tvrditi da je ideja o samoupravljanju bila pratilac (u ovom ili onom obliku) socijalističke misli od njenog nastanka.

Samoupravljanje kao izraz već sam po sebi pokazuje da se oni na koje se odnosi ili koji ga primjenjuju nalaze u položaju da sami sobom upravljaju umjesto da su podčinjeni zapovjestima nekoga drugoga ili pravilima (zakonima) koje taj drugi donosi, a da ih ne pita ili bez njihovog učešća, odnosno suglasnosti .Kaže se za čovjeka da je autonoman (samoupravan) ako je, prije svega u moralnom smislu, nekorumpiran, sposoban i odlučan da slijedi svoj razum i etiku i da samostalno iznosi svoja mišljenja, zauzima stavove i određuje svoje ponašanje onoliko koliko zavisi od njegove volje, a ne od vanjske prisile .Pretpostavka je naravno da je čovjek zreo i razuman pa da će takva biti i mišljenja koja će iznositi, odnosno ponašanja koja će ispoljavati. Za ličnost za koju kažemo da je autonomna pretpostavljamo i da je ne samo pravno i poslovno sposobna, nego i politički, ljudski pa i ekonomski samostalna, tj. da ne ovisi od nekoga drugoga, da se može smatrati samostalnim čovjekom – da je slobodan.

Samoupravljanje u jednom najopćijem smislu predstavlja sinonim za neposrednu demokraciju, za demokratsko i neposredno učešće u usmjeravanju, odlučivanju o poslovima užih i širih teritorijalnih, radnih, profesionalnih interesnih zajednica – odnosi se na zajednicu življenja ili rada kao i na druge zajednice, dobrovoljna udruženja i organizacije.

Položaj radnika proizvođača, tehničara i inženjera svih vrsta u modernoj industriji objektivno je takav da rad na traci ili u birokratskoj mašineriji osakaćuje čovjekovu ličnost. Nije se modernizacijom izmijenio onaj položaj za koji se nekada govorilo da je čovjek obični šrafić „dodatak mašini“. Zato će se permanentno postavljati problem da se promijeni takav položaj radnika pa će ideja samoupravljanja biti uvijek nanovo pokretana.

Mnoštvo problema s kojima će se samoupravljanje suočavati oduzima privlačnost ovakvim projektima. To, su prije svega, nedostatak sistema motivacije koja pokazuje slabosti kao i kod svakog kolektivističkog pothvata. Druga grupa problema odnosi se na miješanje šire političke zajednice, države, koja to miješanje, odnosno dominaciju, lakše postiže pri bezličnom kolektivizmu nego pod uslovima kad se točno znaju subjekti prava svojine i kada su oni nosioci izvjesnih prava i obaveza.

Pitanje proširene reprodukcije akumulacije jedno je od slabih strana ovog sistema. Svako odvajanje u te svrhe pogađa neposredne i dnevne interese radnika, a ulaganje u „budućnost“ može pri takvom sistemu, koji je u osnovi politički, biti prilično neizvjesno.

Ako se samoupravljanje pruži organizacijama koje imaju prirodni ili političkim, odnosno pravnim sredstvima, uspostavljeni monopol tada se samoupravna organizacija može javiti kao subjekt koji iskorištava ili čak ucjenjuje čitavo društvo.

Ako samoupravljanje ostane samo na nivou poduzeća tada njegovo političko okruženje, prije ili kasnije, uspostavlja svoju dominaciju. Ako se pokuša ostvariti utjecaj korporacija na političko predstavništvo, tada se umanjuje uloga građanina kao nezaobilaznog elementa demokracije. Uspostavljanje neke vrste ekonomskog, profesionalnog ili socijalnog predstavništva nije ideja koju treba bez ispitivanja odbaciti u svjetlosti nedostataka sistema političkog predstavljanja, ali i prenaglašavanje te uloge odvodi nas u korporativizam ili autoritarizam.

Menadžerstvo kao važan element moderne privrede i industrije podcjenjivan je u samoupravnoj teoriji i ustanovama. Nije shvaćeno da uspjesi velikih korporacija zahtijevaju hitna reagiranja veoma upućenih ili talentiranih i školovanih menadžera koji moraju preuzimati rizik i biti motivirani ili profitom ili statusnim razlozima. Koliko menadžeri ograničavaju samoupravljače s jedne strane toliko, s druge strane, u praksi i jedne i druge može ograničavati sindikat.

Neki teoretičari samoupravljanja smatraju da sindikat mora stalno igrati ulogu „oporbe u industriji“ u odnosu na menadžment.

Jedan od najačih činilaca motivacije samoupravljača bio bi da se oni učine akcionarima, dioničarima poduzeća u kojima rade. I to, međutim, ima i slabih strana jer zašto radnik ne bi ulagao u neko drugo poduzeće koje, po njegovoj ocjeni, ima više perspektive nego ono u kojem on radi i shvaća da se njime ne upravlja domaćinski. Sistem dioničarske svojine ne trpi takva organizacija koja bi bila nužna da se radnici učine dioničarima poduzeća u kojima rade.

Svejedno, u tome je jedna od najjačih motivacija (samoupravljača –akcionara).u eventualnim samoupravnim poduzećima. Time bi se promijenio isto tako neekonomski i nefunkcionalni sustav po kome svaki zaposleni ima potpuno isti glas kao i svaki drugi mada se zna da čitava poduzeća žive od doprinosa nekolicine svojih članova dok su ostali samo oni koji se lako mogu zamijeniti drugima, a da to posebno ne ošteti uspjeh poduzeća. Duh uravnilovke može u određenim uvjetima imati čak neko etičko opravdanje, ali on razara motivaciju, efikasnost privredne organizacije i privrede u cjelini.

Možda ni jedna sumnja ili prigovor protiv samoupravljanja nisu bila tako često isticana koliko oni da ako samoupravljači dobiju vlast da odlučuju o raspodjeli, a to znači i o svojim primanjima, oni se neće moći „suzdržati da pojedu i akumulaciju i osnovni kapital“. Ovaj se problem može riješiti određenim pravilima i uravnoteženjem prava i obaveza, mada ona ustvari pojačavaju birokraciju i tehnokraciju kojih se ni jedno veliko i moderno poduzeće ne može ne samo osloboditi, nego ni lišiti njihovih usluga.

Bilo je pokušaja da se samoupravljanje koncipira i eventualno ostvari kao integralni sistem, tj. da se sva samoupravna poduzeća integriraju u jedan sistem koji bi se vjerojatno završavao jednim političkim ili ekonomskim parlamentom ili vijećem – nacionalnim radničkim savjetom. Ako bi se ostvarila ovakva ideja, neizbježno bi značilo uvođenje jednog autoritarnog i potencijalno totalitarnog sistema. Isto tako, svaki samoupravni oblik mora biti poštovan, uvažavan i vrednovan kao jedna mogućnost, alternativa, a ne obaveza koja se ostvaruje kao uniformnost. Drugim riječima, samo u okvirima mješovite privrede i pluralističkog društva mogućno je da neko samoupravno poduzeće djeluje kao oaza ekonomske demokracije. U suprotnom se pretvara u beočug autoritarizma, u instrument da se u političkim ciljevima čovjek kontrolira na mjestu na kome stječe sredstva za život.

Sve u svemu, s mnoštvo problema, samoupravljanje ostaje jedna velika i podsticajna ideja koja će pokretati ljude i koji će je u nekim oblicima permanentno pokušavati i ostvariti. Baš kao što pokušavaju da i u društvu i državi izbore svoj status građanina koji učestvuje u procesu demokratskog odlučivanja. Čovjekova društvena i poduzetnička priroda vući će ga uvijek ka takvim, tj. samoupravnim pothvatima, a njegova egoistična priroda otežavat će ili onemogućavati da se ti pothvati ikada ostvare onako idealno kao što se zamišlja. U doglednoj budućnosti realni su izgledi da se pomoću različitih oblika participacije i djelovanjem sindikata prakticira ograničeno, a u izvjesnim zadružnim i dioničarskim poduzećima i ustanovama s tradicionalnom samoupravom i potpunije samoupravljanje.







doc. dr. političkih nauka

Pavle Vukčević


_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: RADNICKO SAMOUPRAVLJANJE

Komentar  Valter on Wed Aug 24, 2016 12:06 am





Samo je jedna SFRJ. Samo je jedno radnicko smaoupravljanje.
Na zalost je veliki broj izdaica, tajkuna i onih koji misle samo na svoj interes a ne na radnike.
Osim toga radnicka klasa nejmanje misli na sebe. Kad bi to cinili nebi ovako ( kako je ) bilo.



Valter

_________________
Samo zajedno smo jaci!
http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Valter
Admin

Broj postova : 3198
Age : 64
Location : schweiz
Registration date : 2008-01-11

Vidi profil korisnika http://www.youtube.com/watch?v=waEYQ46gH08

Na vrh Go down

Re: RADNICKO SAMOUPRAVLJANJE

Komentar  Sponsored content Today at 2:07 am


Sponsored content


Na vrh Go down

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu